Krediti gra\u0111ana u bankama u BiH na kraju svibnja ove godine iznosili su 10,11 milijardi maraka, \u0161to pokazuje da je zadu\u017eenost za godinu sko\u010dila za 310,4 milijuna KM.<\/p>\n\n\n\n
U Centralnoj banci BiH objja\u0161njavaju da se od ukupnih kredita stanovni\u0161tvu na zadu\u017eenja u konvertibilnim markama odnosilo 4,45 milijardi, dok se 5,69 milijardi maraka odnosilo na kredite u KM sa valutnom klauzulom i kredite u stranoj valuti.<\/p>\n\n\n\n
Istakli su da su najve\u0107e u\u010de\u0161\u0107e u ukupnoj zadu\u017eenosti gra\u0111ana imali nenamjenski gotovinski krediti, na koje se odnosilo 7,47 milijardi KM ili 73,9 posto.<\/p>\n\n\n\n
Na drugom mjestu bili su stambeni krediti u iznosu od 2,18 milijardi KM ili 21,5 posto, dok se na kredite po karti\u010dnom poslovanju odnosilo 266,8 milijuna KM ili 2,6 posto.<\/p>\n\n\n\n
Svega 186,5 milijuna maraka, ili 1,8 posto, odnosilo se na kredite za poduzetni\u0161tvo, a 8,2 milijuna ili 0,1 posto na kredite za kupovinu automobila.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Ve\u0107i rast zadu\u017eenosti je evidentan kod kredita za stambene namjene, \u010dak 53,9 posto, dok su nenamjenski krediti zabilje\u017eili porast od 45,8 posto od ukupnog porasta kredita u svibnju 2021. godine \u2013 naveli su u Centralnoj banci BiH.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima Centralne banke BiH, svega 8,2 posto je kratkoro\u010dnih kredita, dok su dugoro\u010dni krediti, sa rokom otplate du\u017ee od godinu dana, na kraju svibnja iznosili su 9,28 milijardi KM.<\/p>\n\n\n\n
Ekonomist Aleksandar Ljuboja rekao je za \u201cGlas Srpske\u201d da svi ovi podaci o kreditnoj zadu\u017eenosti pokazuju logi\u010dan slijed doga\u0111aja. Komentiraju\u0107i \u010dinjenicu da najve\u0107i udio u zadu\u017eenjima imaju nenamjenski krediti, Ljuboja je rekao da je rije\u010d o nadokna\u0111ivanju propu\u0161tene potro\u0161nje u protekloj godini, koja bi mogla kulminirati u prosincu.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Javlja se inflacija koja je poprili\u010dno visoka. Do\u0161lo je do poskupljenja osnovnih \u017eivotnih namirnica, a poslije pandemije sva tr\u017ei\u0161ta su nestabilna i to koriste monopolisti da podi\u017eu cijene \u2013 rekao je Ljuboja.<\/p>\n\n\n\n
Dodao je da je evidentno da je do rasta cijena do\u0161lo i u turizmu, jer taj sektor poku\u0161ava da nadoknadi sve ono \u0161to su izgubili u pandemiji.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Evidentan je organizirani nered na tr\u017ei\u0161tima koji koriste pojedini proizvo\u0111a\u010di i trgovci da pove\u0107aju cijene te se javlja se inflacija. Uslijed toga dolazi do poskupljenja gra\u0111evinskog materijala, rastu cijene kvadrata pa se javlja strah da bi te cijene mogle postati enormne, zbog \u010dega gra\u0111ani \u017eure da rije\u0161e stambeno pitanje \u2013 rekao je Ljuboja.<\/p>\n\n\n\n