U mno\u0161tvu hrvatskih projekata koji \u0107e se financirati iz europskog megafonda za oporavak i otpornost, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i premijer Andrej Plenkovi\u0107 apostrofirali su pro\u0161li tjedan i obnovu objekata o\u0161te\u0107enih u potresu te energetsku u\u010dinkovitost zgrada, za \u0161to je predvi\u0111eno \u010dak 789 milijuna eura. S obzirom na to da je od po\u010detka pandemije obustavljeno subvencioniranje energetske obnove vi\u0161estambenih zgrada, iz Ministarstva prostornog ure\u0111enja i dr\u017eavne imovine otkrivaju \u0161to se sve mo\u017ee o\u010dekivati u okviru budu\u0107ih javnih poziva<\/p>\n\n\n\n
Ursula von der Leyen odmah na po\u010detku svog govora ukazala je na doprinos Hrvatske europskom \u2018zelenom planu\u2019 s ciljem da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. Okosnica je to njezina predsjedanja Europskom komisijom.<\/p>\n\n\n\n
\u2018Naporno smo radili na podr\u0161ci vezanoj za bolji pristup financiranju za mala i srednja poduze\u0107a i bespovratna sredstva koja dajete kako biste pobolj\u0161ali energetsku u\u010dinkovitost. Najbolja energija je ona koju ne koristimo\u2019, rekla je Von der Leyen, predstavljaju\u0107i \u2018sjajan\u2019 i \u2018vrlo ambiciozan\u2019 hrvatski plan oporavka.<\/p>\n\n\n\n
Posljednji poziv za energetsku obnovu vi\u0161estambenih zgrada zatvoren je 2017., a dr\u017eava je sufinancirala 60 posto tro\u0161kova. U me\u0111uvremenu, planiraju\u0107i obnovu svojih starih zgrada s dotrajalim fasadama koje nerijetko predstavljaju opasnost za prolaznike, mnogi suvlasnici stambenih objekata platili su iz zajedni\u010dke pri\u010duve projektnu dokumentaciju, kao preduvjet za sudjelovanje na idu\u0107em javnom pozivu resornog ministarstva. Unato\u010d vi\u0161ekratnim najavama o raspisivanju novog poziva, to se nije dogodilo.<\/p>\n\n\n\n
Zbog izvanrednih okolnosti pandemije i potresa predvi\u0111ena europska sredstva iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija preusmjerena su u zdravstvo i poduzetni\u0161tvo. Indikativan je primjer stambene zgrade iz Ogrizovi\u0107eve ulice na zagreba\u010dkoj Tre\u0161njevci, ina\u010de o\u0161te\u0107ene u potresu, s \u010dijeg je ra\u010duna novac ulo\u017een u dokumentaciju za energetsku obnovu oti\u0161ao u vjetar jer je Grad Zagreb, kao vlasnik dvaju stanova, u mandatu biv\u0161eg gradona\u010delnika Milana Bandi\u0107a naglo odustao od obnove uz obrazlo\u017eenje da su uslijed pandemije i potresa smanjeni prora\u010dunski prihodi.<\/p>\n\n\n\n
U slu\u010daju velikih stambenih objekata projektna dokumentacija ko\u0161tala je i po vi\u0161e stotina tisu\u0107a kuna, s time da se 85 posto tog iznosa trebalo vratiti u zajedni\u010dku blagajnu nakon \u0161to zgrada dobije zeleno svjetlo za obnovu. Stanari sada s nestrpljenjem \u010dekaju povrat svog novca, novi javni poziv i kona\u010dno \u2013 sve blagodati energetske obnove.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima Fonda za za\u0161titu okoli\u0161a i energetsku u\u010dinkovitost, vi\u0161estambene zgrade u Hrvatskoj ve\u0107inom su gra\u0111ene prije 1987. godine pa je njihovom energetskom obnovom mogu\u0107e \u010dak peterostruko smanjiti potro\u0161nju toplinske energije za grijanje.<\/p>\n\n\n\n
Iz Ministarstva poru\u010duju da je energetska obnova zgrada prepoznata kao jedna od sredi\u0161njih mjera za oporavak gospodarstva jer se, uz postizanje energetskih u\u0161teda, pridonosi rastu gra\u0111evinskog sektora i prate\u0107ih industrija. Nagla\u0161avaju da su programi energetske obnove zgrada u njihovoj nadle\u017enosti dosad obuhvatili sve namjene zgrada, privatne, javne i komercijalne korisnike te zgrade najlo\u0161ijih energetskih svojstava na potpomognutim podru\u010djima i podru\u010djima posebne dr\u017eavne skrbi. Svi programi obnove temelje se na financijskoj potpori vlasnicima zgrada, bilo kroz dodjelu bespovratnih sredstava, bilo kroz druge modele financiranja, kao \u0161to je ugovaranje prema energetskom u\u010dinku.<\/p>\n\n\n\n
Preduvjet za kori\u0161tenje sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2023. (NPOO) s komponentom Obnova zgrada, \u010diji je cilj \u2013 kroz reformu Dekarbonizacija zgrada \u2013 provesti efikasnu i koordiniranu energetsku obnovu zgrada, obnovu zgrada o\u0161te\u0107enih u potresu s energetskom obnovom i energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra.<\/p>\n\n\n\n
U\u010dinci dekarbonizacije zgrada<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dekarbonizacija zgrada odnosi se na postizanje energetskih i klimatskih ciljeva na nacionalnoj i razini EU-a obnovom i gra\u0111enjem zgrada gotovo nulte energije, u sklopu smanjenja emisija stakleni\u010dkih plinova, pove\u0107anja udjela obnovljivih izvora energije, pobolj\u0161anja energetske sigurnosti te uvo\u0111enja inovacija i pametnih tehnologija. U Hrvatskoj dekarbonizacija te\u017ei pove\u0107anju stope energetske obnove zgrada na dva posto godi\u0161nje u 2026., \u0161to \u0107e, kako je navedeno u NPOO-u, ubla\u017eiti energetsko siroma\u0161tvo i stupanj ugro\u017eenosti. Svaki milijun eura ulo\u017een u energetsku obnovu zgrada u prosjeku stvara 18 novih radnih mjesta u EU. U Hrvatskoj je taj broj 29, \u0161to jasno ukazuje na sna\u017ean utjecaj na hrvatsko gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n U tijeku je izrada, odnosno usugla\u0161avanje s Europskom komisijom oko programskih dokumenata za kori\u0161tenje sredstava EU-a u narednom razdoblju te \u2018u ovom trenutku datum objave novih poziva za energetsku obnovu zgrada (kako vi\u0161estambenih, tako i zgrada javnog sektora), a posebno uvjeti istih, nisu poznati\u2019.<\/p>\n\n\n\n Ipak, Ministarstvo navodi da su novi programi energetske obnove vi\u0161estambenih zgrada, obiteljskih ku\u0107a i zgrada sa statusom kulturnog dobra, za razdoblje 2021.-2030. godine, ve\u0107 izra\u0111eni i zavr\u0161no ih pregledava stru\u010dno povjerenstvo prije slanja na mi\u0161ljenja nadle\u017enima i upu\u0107ivanja na javno savjetovanje. Radi se na programu energetske obnove zgrada javnog sektora do 2030., a u pripremi je i program suzbijanja energetskog siroma\u0161tva u stambenim zgradama na potpomognutim podru\u010djima i podru\u010djima posebne dr\u017eavne skrbi za razdoblje 2021.-2025. godine.<\/p>\n\n\n\n Planirani rok za dono\u0161enje ovih programa bio je lipanj 2021. godine, ali uslijed izvanrednih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 te potresima, rok je pomaknut na prosinac 2021. godine, poru\u010duju iz Ministarstva. Dodaju da \u0107e nove okolnosti utjecati i na sadr\u017eaj novih programa pa \u0107e se osobito poticati dubinska i sveobuhvatna obnova zgrada, u kojoj \u0107e se uz energetsku obnovu poticati pobolj\u0161anje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, za\u0161tita od po\u017eara te smanjenje rizika od potresa. Uz sve navedene vrste obnove, poticat \u0107e se kori\u0161tenje visokou\u010dinkovitih alternativnih sustava.<\/p>\n\n\n\n Nadalje, Ministarstvo je u postupku dono\u0161enja Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim podru\u010djima i Programa razvoja kru\u017enog gospodarenja prostorom i zgradama, oba za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Programi su izra\u0111eni u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu; javno savjetovanje o zelenoj infrastrukturi otvoreno je do 24. srpnja, a pred upu\u0107ivanjem u javnu raspravu je i kru\u017eno gospodarenje.<\/p>\n\n\n\n Razvoj zelene infrastrukture utjecat \u0107e, izme\u0111u ostalog, na zgradarstvo, urbanu preobrazbu i sanaciju te smanjenje temperature i sprje\u010davanje pojave toplinskih otoka u urbanim podru\u010djima. Kru\u017eno gospodarenje prostorom i zgradama odnosit \u0107e se na planiranje novih zgrada, ponovno kori\u0161tenje napu\u0161tenih i\/ili zapu\u0161tenih i produljenje trajnosti postoje\u0107ih prostora i zgrada, smanjenje koli\u010dine gra\u0111evnog otpada te pove\u0107anje energetske u\u010dinkovitosti zgrada.<\/p>\n\n\n\n Ho\u0107e li se i kako navedena dva programa konkretno reflektirati na predstoje\u0107u energetsku obnovu? Iz Ministarstva odgovaraju da provedbu tih programa vide kao pro\u0161irenje dosada\u0161njih aktivnosti energetske obnove zgrada: programom razvoja zelene infrastrukture dodatno \u0107e omogu\u0107iti financiranje zelenih krovova i fasada na zgradama dok \u0107e kru\u017enim gospodarenjem omogu\u0107iti sveobuhvatnu obnovu napu\u0161tenih zgrada koja \u0107e osim energetske obnove uklju\u010divati mjere za unapre\u0111enje njihove mehani\u010dke otpornosti i stabilnosti \u2013 posebice radi smanjenje rizika povezanih s djelovanjem potresa.<\/p>\n\n\n\n Suradnja s Gradom Zagrebom<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2018Tako\u0111er, vjerujemo da \u0107e suradnja s novom zagreba\u010dkom upravom biti izrazito konstruktivna i dobra, a sve s ciljem da se obnova zgrada o\u0161te\u0107enih potresom, koja \u0107e se sufinancirati i sredstvima NPOO-a, jednako kao i povla\u010denje bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za sufinanciranje obnove infrastrukture na podru\u010dju obrazovanja, zdravstva, prometa, vodoopskrbe i odvodnje, osiguranja mjera preventivne za\u0161tite i za\u0161tite kulturne ba\u0161tine te za potrebe osiguranja privremenog smje\u0161taja ubrza u najve\u0107oj mogu\u0107oj mjeri. Dr\u017eava, odnosno Ministarstvo i Grad Zagreb u tom \u0107e procesu biti partneri i u\u010diniti sve da se intenzivira dinamika obnove\u2019, odgovorili su naposljetku iz Ministarstva prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine.<\/p>\n\n\n\n Izvor: narod.hr\/tportal.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U mno\u0161tvu hrvatskih projekata koji \u0107e se financirati iz europskog megafonda za oporavak i otpornost, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i premijer Andrej Plenkovi\u0107 apostrofirali su pro\u0161li tjedan i obnovu objekata o\u0161te\u0107enih u potresu te energetsku u\u010dinkovitost zgrada, za \u0161to je predvi\u0111eno \u010dak 789 milijuna eura. S obzirom na to da je od […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":42674,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-42673","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n