Po\u010detkom ove godine, u okviru manifestacije \u201cNo\u0107 muzeja\u201d, u Franjeva\u010dkom samostanu sv. Ante Padovanskoga na Humcu odr\u017eano je predstavljanje Huma\u010dkog zbornika. Huma\u010dki zbornik\u00a0obuhva\u0107a radove sa znanstvenog simpozija odr\u017eanog jo\u0161 prije tri godine, u listopadu 2017., u prigodi proslave 150. obljetnice po\u010detka izgradnje franjeva\u010dkog samostana i crkve sv. Ante na Humcu. U ovom zborniku mogu se na\u0107i brojni znanstveni radovi, a u nastavku donosimo osvrt prof. dr. sc. Ante \u010cuvala na Huma\u010dki zbornik. <\/p>\n\n\n\n
Uz Predgovor, Huma\u010dki zbornik <\/em>donosi 17 znanstvenih radova, ka- zalo 321 mjesta, kazalo osobnih 879 imena i preko 130 slika. Nakon uvodnog pregleda povijesti Hercegovine, prvi dio Zbornika (8 priloga) obra\u0111uje crkvene teme (\u017eupa, samostan, crkva), a osam ostalih prilo- ga posve\u0107eni su dru\u0161tvenim i kulturnim zbivanjima hrvatskog naroda u ljubu\u0161kom kraju.<\/p>
Pisati povijest Hercegovine, a zaobilaziti u njoj povijest Crkve, po- sebice franjevaca, bio bi jalov posao. A ne bi bilo ni\u0161ta bolje pisati po\u00ad vijest Crkve u Hercegovini bez obrade politi\u010dke, dru\u0161tvene i kulturne po- vijesti. Da su ovo nerazdvojive povijesne sastavnice iste zemlje i istog naroda pokazuju upravo prva dva priloga, \u201eLjubu\u0161ki \u2013 ostatci pro\u0161losti\u201d dr. Ive Lu\u010di\u0107a i \u201eStara \u017eupa Veljaci (Ljubu\u0161ki) do osnutka \u017eupe Humac\u201d dr. fra Roberta Joli\u0107a.<\/p>
Lu\u010di\u0107 je u dvadesetak stranica jezgrovito i jasno prikazao povijest Ljubu\u0161kog kraja (i Hercegovine) od ilirskih i rimskih vremena, posebice od dolaska Osmanlija krajem 15. stolje\u0107a do 30. lipnja 1990., kad su iz \u010capljine jugo\u00adnavija\u010di (tog dana pora\u017eene) nogometne jugo\u00adreprezentaci- je u koloni automobila do\u0161li u Ljubu\u0161ki s jugo\u00adzastavama i Titovim slika- ma pokazati \u201eusta\u0161ama\u201d tko im je bio i tko \u0107e im ostati \u201egazda\u201d u vla- stitoj ku\u0107i. Ali su se prevarili oni i mnogi drugi, jer se svim okupatorima i progoniteljima ljubu\u0161ki kraj (i Hercegovina) pokazao kao tvrd orah, ili bio je i ostao za njih \u201epakleni zavi\u010daj\u201d, kako napisa Evlija \u010celebija (str. 19). S propa\u0161\u0107u srednjovjekovne Herceg\u00adBosne po\u010dinju duga stolje\u0107a progona, patnje i borbe za opstanak. Ru\u0161ene su katoli\u010dke crkve i sa-<\/p>
mostani, a fratri i narod su zbog progona bje\u017eali spa\u0161avaju\u0107i goli \u017eivot. Poneki su, istina, postali su-okupatori svog naroda. Oni rijetki koji na ognji\u0161tima ostado\u0161e pod pepelom su o\u010duvali \u017eeravicu iz koje se nakon vi\u0161e stolje\u0107a ponovno vatra razgorjela, koju i u novija vremena neki na- stoje (u)gasiti.<\/p>
Franjeva\u010dke samostane u Ljubu\u0161kom i Mostaru Osmanlije su spa- lili 1563. godine (onaj u Konjicu 1524.), a tih godina sagra\u0111ena je prva d\u017eamija u Ljubu\u0161kom. Sagradio ju je islamizirani aga Vu\u010djakovi\u0107. Lu\u010di\u0107 upozorava i na \u010dinjenicu da je tri godine nakon ru\u0161enja spomenutih fra- njeva\u010dkih samostana otpo\u010dela gradnja pravoslavnog manastira u \u017dito- misli\u0107u. I ta \u010dinjenica je znakovita za ono \u0161to \u0107e se doga\u0111ati kroz stolje- \u0107a u \u017eivotu hrvatskoga katoli\u010dkog puka u Bosni i Hercegovini.<\/p>
Ostatci ranokr\u0161\u0107anskih crkvica ljubu\u0161kog kraja svjedo\u010de da je ov- dje kr\u0161\u0107anstvo bilo (i ostalo) prisutno od prvih stolje\u0107a njegova ute- meljenja. Premda je herceg Stipan bio za\u0161titnik i doma\u0107ih \u201ekristjana\u201d, njegova zemlja je bila katoli\u010dka po crkvenom ustroju i vjeri. Crkva i fra- njeva\u010dki samostan u Ljubu\u0161kom spomenuti su prvi put u dubrova\u010dkim dokumentima 1435. godine. Kad su sagra\u0111eni ne znamo, ali znamo da su ih turski osvaja\u010di uni\u0161tili 1563. godine, a franjevci iz Ljubu\u0161kog na\u0161- li su uto\u010di\u0161te u samostanu u Zaostrogu na obalama Jadrana. Od tamo su do 1700. godine vodili pastoralnu brigu za narod u ljubu\u0161kom kraju, potom iz samostana u Kre\u0161evu i kona\u010dno od polovice 19. stolje\u0107a \u017eivje- li su sa svojim narodom u Hercegovini. O ovome povijesnom razdoblju pi\u0161e fra Robert Joli\u0107.<\/p>
Iz obilja podataka iznesenih u njegovu prilogu naglasit \u0107emo neke niti koje su vidljive kroz cijeli tekst, odnosno kroz povijest \u017eupe Veljaci\/ Ljubu\u0161ki od 1563. do uspostave \u017eupe Humac 1855. godine. Na primjer, nakon Kandijskog rata (1645. \u2013 1669.), zbog poja\u010danog turskog tero- ra, \u201etijekom sljede\u0107ih 200 ili vi\u0161e godina na ljubu\u0161kom podru\u010dju ne\u0107e biti ni jedne jedine ne samo crkve, nego ni kapelice!\u201d (str. 43). Nije bilo ni \u017eupne ku\u0107e. Sva crkvena dobra su prisvojili \u201eTurci\u201d. Desetlje\u0107ima bi ostajali bez \u017eupnika, rijetki su bili pastoralni pohodi nadle\u017enih biskupa, a svaki od pohoda bio je u strahu, optere\u0107en podmi\u0107ivanjem i po \u017eivot opasan. Iz izvje\u0161\u0107a biskupa fra Marka Dobreti\u0107a Rimu, saznajemo kako<\/p>
je u srpnju 1773. godine stigao u Klobuk \u201esasvim potajno, ne javljaju\u0107i svoj dolazak tamo\u0161njim katolicima, budu\u0107i da su se u selu nalazili Tur- ci, nego je s pratnjom skrenuo u \u0161umu, te tamo preno\u0107io pod stablom, na goloj zemlji, u veliku strahu. U \u017eupi nije zatekao ni \u017eupnika koji je bio pobjegao, spa\u0161avaju\u0107i goli \u017eivot, jer su ga barbari progonili i najgo- re s njim postupali. Ondje se okupio bijedni i uplakani puk. Kamenje bi proplakalo vidjev\u0161i njihovo bijedno stanje. Biskup ih je tje\u0161io… \u010citavi je narod uskliknuo da je spreman i umrijeti za svetu vjeru katoli\u010dku. Pre- no\u0107io je s pratiteljima opet pod vedrim nebom. Oko pola no\u0107i tajno je do\u0161ao k njemu \u017eupnik, veoma o\u017ealo\u0161\u0107en zbog progona, pa ga je biskup utje\u0161io primjerom apostola… [N]a samom [biskupovu] odlasku pojavi- li su se barbari (Turci) s prijetnjama, oru\u017ejem i urlanjem koje je valjalo podmititi novcem i pi\u0107em da bi se biskup mogao udaljiti s toga mjesta\u201d (str. 49). Osim totalnog siroma\u0161tva, nepismenosti, progona…, i taj \u201ede- talj\u010di\u0107\u201d pokazuje kako je bila mukotrpna i krvava povijest velja\u010dke \u017eupe, odnosno hrvatskoga katoli\u010dkog naroda u ljubu\u0161kom kraju. Na nekoliko mjesta ovog priloga napominje se da su turski progoni u ovom kraju bili gori nego igdje u Hercegovini. Vjerujemo da je za to bilo nekih razloga, a do povjesni\u010dara je da otkriju \u201etajnu\u201d za\u0161to je ljubu\u0161ki kraj bio na tako stra\u0161nu turskom udaru.<\/p>
Zahvaljuju\u0107i osmanskim reformama, posebice sultanskim uredba- ma iz 1839. i 1856., turski zulum i u BiH je polako popu\u0161tao te, prem- da uz velik otpor lokalnih mo\u0107nika, po\u010dele su nicati poneke crkve, \u017eupne ku\u0107ice, uspostavljana je crkvena hijerarhija i \u017eivot vjernika se barem malo stabilizirao. Dr. fra Andrija Niki\u0107 donosi detaljnu povijest gradnje samostana, a fra \u017darko Ili\u0107 crkve sv. Ante na Humcu, po\u010dev\u0161i s priskr- bljenjem prikladna zemlji\u0161ta 1850., te blagoslova kamena temeljca sa- mostana 4. travnja 1867., i crkve 26. srpnja 1868. godine. Prvi prikaz zavr\u0161ava s otvaranjem Filozofsko\u00adteolo\u0161kog u\u010dili\u0161ta u huma\u010dkom sa- mostanu (1875\/6. \u2013 1905.), a fra \u017darko donosi povijest crkve sve do po\u010detka zadnjeg rata, kad je s propa\u0161\u0107u komunisti\u010dkog re\u017eima i dr\u017ea- ve propao i re\u017eimski zahtjev da se sru\u0161i stara crkva ako se \u017eeli graditi nova. Sre\u0107om, sagra\u0111ena je nova i obnovljena stara crkva.<\/p>
Trebalo je pro\u0107i kroz mnoge uske klance da bi se sagradilo crkvu i samostan, od dobivanja dozvola iz Rima i Carigrada (do cara je bilo \u201esto cara\u201d!) i prikupljanja milodara, do moljakanja i podmi\u0107ivanja mjesnih<\/p>
\u201eTuraka\u201d da ne osporavaju gradnju tih katoli\u010dkih zdanja. Zbog velika si- roma\u0161tva, od naroda se nije mogla o\u010dekivati nov\u010dana potpora, ali je on darivao ono \u0161to je imao: \u0161ilje\u017ee, tele, vunu… i dolazio raditi. U narodu je ostalo sje\u0107anje kako su \u201esvi misari poslije svake mise donosili po jedan kamen za crkvu iz obli\u017enjeg kamenoloma: odrasli donosili veliki kamen, a djeca mali kamen\u201d (str. 89). \u010cvrsta volja i naporan rad fratara i naro- da ostvarili su \u017eeljene ciljeve.<\/p>
Da se ne bi govorilo samo o povijesti, prilog fra Ljube Kurtovi\u0107a, da- na\u0161njeg huma\u010dkog \u017eupnika, detaljno iznosi dana\u0161nje stanje u ovoj \u017eupi. Uz ostalo saznajemo da je 2019. godine \u017eupa brojila 12 904 \u010dlanova. Ali on ne pi\u0161e suhoparne statistike, nego nagla\u0161ava va\u017enost \u017eupe u da- na\u0161njem procesu globalizacije i iseljavanja te op\u0107eg negativizma koji je zahvatio dru\u0161tvo op\u0107enito, pa nije zaobi\u0161ao ni tu \u017eupnu zajednicu.<\/p>
Katoli\u010dke \u017eupe, posebice samostanske, uobi\u010dajeno su rasadnici raznih nabo\u017enih dru\u0161tava, kao i dobrotvornih i kulturnih djelatnosti koje povezuju ljude u \u010dvr\u0161\u0107u, bolju i duhovniju zajednicu. Fra Stipan Klari\u0107 je prikazao povijest nabo\u017enih dru\u0161tava u huma\u010dkoj \u017eupi, po\u010dev\u0161i od ute- meljenja Tre\u0107eg reda sv. Franje (1884.) do osnivanja Frame na Humcu 1992. godine. Dok su u Tre\u0107em redu sv. Franje uglavnom bile \u017eenske,<\/p>
\u201eHrvatsko katoli\u010dko dru\u0161tvo sv. Ante\u201d je okupljalo mu\u0161ke, posebice one mla\u0111e dobi. Osim duhovnih vrednota ono je \u0161irilo pismenost, glazbene i druge kulturne djelatnosti. Nakon \u0161to je srpski kralj diktator u sije\u010dnju 1929. zabranio dru\u0161tvima nacionalna imena, ovo dru\u0161tvo je preimeno- vano u \u201eCrkveni pjeva\u010dki zbor dru\u0161tva sv. Ante\u201d. Me\u0111u ostalim, pod nje- govim okriljem po\u010dinje gradnja mjesnoga \u201eHrvatskoga katoli\u010dkog pro- svjetnog doma sv. Ante\u201d (str. 160).<\/p>
Zanimljivo je doznati da je na Humcu utemeljen ogranak \u201eHrvatsko- ga orlovskog saveza\u201d 8. prosinca 1923., a konstituiraju\u0107a glavna skup- \u0161tina Saveza odr\u017eana je u Zagrebu 16. prosinca te godine. Da je ljubu\u0161- ka mlade\u017e bila puna elana u radu na domoljubnom i katoli\u010dkom polju ukazuje i \u010dinjenica da se na proslavi Katoli\u010dkog dana 1924. na Humcu<\/p>
okupilo 15 000 naroda. Ali sve \u0161to je bilo katoli\u010dko i hrvatsko velikosrp- skom Beogradu nije bilo podnosivo pa su 1929. i Orlovi bili zabranjeni. Po\u010detke i razvoj glazbenog \u017eivota u huma\u010dkoj \u017eupi u svom prilogu obradio je fra Stanko Mabi\u0107. Do gradnje samostana i crkve na Humcu, u ovom kraju postojalo je samo tradicionalno pu\u010dko pjevanje. Razvoj glazbenog \u017eivota ljubu\u0161kog kraja autor dijeli na dva vremenska doba, prvo od izgradnje huma\u010dkog samostana, posebice od dolaska franje- va\u010dkih \u0111aka na Humac, a drugo doba od 1945. do pada komunisti\u00ad \u010dkog re\u017eima. Naime, tijekom prvih desetlje\u0107a, posebice 1930\u00adih godina, raspon glazbenog izra\u017eaja bio je \u0161irok, bio je ne samo duhovne nego i domoljubne naravi, dok je nakon 1945. glazbeno djelovanje bilo stro- go ograni\u010deno samo na crkveno pjevanje. Glazbenom \u017eivotu puno su doprinijeli poznato Hrvatsko pjeva\u010dko i tambura\u0161ko dru\u0161tvo \u201eTrebi\u017eat\u201d, Crkveni pjeva\u010dki zbor Dru\u0161tvo sv. Ante, huma\u010dki Orlovi, Djevoja\u010dki pje- va\u010dki zbor i Tambura\u0161ki sastav \u0161kole \u010dasnih sestara milosrdnica, Zbor<\/p>
sv. Kate i Limena glazba na Humcu.<\/p>
Iz fra Stankova prikaza je uo\u010dljivo da su razvoj i bogatstvo huma\u00ad \u010dkoga glazbenog \u017eivota uvelike ovisili o pojedinim fratrima, odnosno je li u samostanu \u017eivio i bio djelatan neki od glazbenijih fratara ili ne. Zato se uo\u010dava manjak kontinuiteta u razvoju glazbene kulture u ovom kra- ju. Osim toga, i razvoj glazbe je bio ograni\u010den voljom vlastodr\u017eaca. Tije- kom vladavine Benj\u00e1mina Kall\u00e1ya (1882. \u2013 1903.), na primjer, va\u017eilo je pravilo: katoli\u010dko \u2013 Da, hrvatsko \u2013 Ne. A ne\u0161to kasnije, Beogradu (onom kraljevskom i komunisti\u010dkom) smetalo je i jedno i drugo. Sre\u0107om, nova vremena su donijela obnovu glazbenog \u017eivota u ljubu\u0161kom kraju.<\/p>
O povijesti razvoja franjeva\u010dkog \u0161kolstva u Hercegovini, posebice o njegovu \u201ehuma\u010dkom razdoblju\u201d (1871. \u2013 1889.) pi\u0161e fra Ante Mari\u0107. Tada su \u201eudareni temelji Franjeva\u010dke klasi\u010dne gimnazije koja \u0107e poslije stasati u respektabilnu \u0161kolu na \u0160irokom Brijegu\u201d (str. 115). Razlozi za otvaranja \u0161kole na Humcu su bili, u prvom redu, da se odvoje mladi \u0111aci od franjeva\u010dkih novaka i bogoslova, a prostor u huma\u010dkom samostanu i njegov smje\u0161taj bili su povoljniji. Autor, me\u0111u ostalim, donosi izvje\u0161\u0107a, odluke provincijskog starje\u0161instva, zapisnike, \u0161kolske rasporede, ime- na \u0111aka i fratara koji su se \u017ertvovali da bi i u tim vremenima sveop\u0107e<\/p>
neima\u0161tine i kulturne pusto\u0161i unaprijedili znanje svog podmlatka i hrvat- skog naroda u Hercegovini.<\/p>
Posebnu pozornost privla\u010di prilog sestre Natalije Palac u kojem opisuje \u017eivot i rad \u017eenskih redovni\u010dkih zajednica u huma\u010dkoj \u017eupi, prvo sestara sv. Vinka Paulskog \u2013 milosrdnica, potom \u0160kolskih sestra fra- njevki Krista Kralja. Sestre milosrdnice dale su velik doprinos \u0161kolstvu, odgoju mlade\u017ei i op\u0107em kulturnom uzdizanju ljubu\u0161kog kraja. Do\u0161le su u Ljubu\u0161ki 1898. na poziv biskupa fra Pa\u0161kala Buconji\u0107a, otvorile \u0161kolu prvo za \u017eensku, potom i za mu\u0161ku djecu, te stru\u010dnu \u0161kolu za djevojke. Sagradile su monumentalnu \u0161kolsku zgradu u kojoj je dana\u0161nja gimna- zija. O velikom uspjehu \u0161kole govori i \u010dinjenica da je u \u0161kolskoj godini 1931.\/1932. u njoj bilo 408 \u0111aka. Ali, dolaskom komunisti\u010dkih vlasti \u0161kola je ukinuta. Krajem 1948. zgrada im je oduzeta i sestre potjerane, prvo iz svoje ku\u0107e, a 1952. godine iz ljubu\u0161kog kraja. Padom komuniz- ma sestre milosrdnice su ponovno do\u0161le \u201edoma\u201d i u blizini grada otvo- rile stara\u010dki Dom sv. Josipa na zadovoljstvo \u0161ti\u0107enica doma i naroda.<\/p>
Sestre franjevke stigle su na Humac 1952. godine. U po\u010detku su obavljale doma\u0107inske, ku\u0107ne poslove i tako pomagale rad huma\u010dkih fra- tara. S vremenom se misija sestara pro\u0161irila i na pastoralne djelatno- sti. Bile su \u017eupne katehetice, u nekim \u017eupama su vodile i danas vode crkveno pjevanje i pripremaju liturgijska slavlja, a u post\u00adkomunisti\u010dkom vremenu predaju vjeronauk u \u0161kolama. Preko 100 sestara franjevki, a neke u vi\u0161e navrata, dalo je svoj obol radu i uspjesima franjeva\u010dkog samostana na Humcu i u okolnim \u017eupama. Sestre franjevke su kao za- jednica od 1978. do 2009. djelovale (37 sestara) uz crkvu sv. Kate u Ljubu\u0161kom, a od godine 2009. \u017eive i rade u svom samostanu Presvetog Imena Isusova u Ljubu\u0161kom.<\/p>
Drugi dio Huma\u010dkog zbornika <\/em>otpo\u010dinje prilogom dr. Milana Nosi\u0107a o Huma\u010dkoj plo\u010di iz X. ili XI. stolje\u0107a, najstarijem pisanom spomeniku hrvatske kulturne ba\u0161tine u BiH. Autor donosi detaljnu analizu, opis i zna\u010denje teksta. Budu\u0107i da se na plo\u010di mije\u0161a glagoljica i hrvatska \u0107iri- lica, on zaklju\u010duje, me\u0111u ostalim, da je tekst vjerojatno pisao neki gla- golja\u0161, a uklesala ga druga osoba.<\/p>
Dr. Miroslav Palameta pi\u0161e o ste\u0107ku s nekropole Borje (Klobuk), koji je \u201enajljep\u0161i i najbogatije ukra\u0161en spomenik ovog kraja\u201d, a nalazi se u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu. (Replika se nalazi ispred osnovne \u0161kole \u201eMarko Maruli\u0107\u201d u Ljubu\u0161kom.) Analiziraju\u0107i reljefnu kompoziciju na ste\u0107ku, autor zaklju\u010duje da su ti motivi zasigurno nadahnuti kr\u0161\u0107an- skom vjerom u prekogrobni \u017eivot, a nisu scene iz pokojnikova \u017eivota, kao \u0161to to \u017eele re\u0107i oni koji sustavno nije\u010du ili umanjuju kr\u0161\u0107anske mo- tive na tim drevnim kamenim spomenicima.<\/p>
Tijekom osmanske okupacije, u BiH su nastala brojna \u201emisi\u0161ta\u201d (mjesta molitve) gdje se narod potajno okupljao na molitvu i slavljenje sv. mise, ako su imali sre\u0107u da im je u pastoralnom posjetu bio sve\u0107e- nik. O nastanku i vjerskim obi\u010dajima vezanim uz \u201emisi\u0161ta\u201d pi\u0161e u svom prilogu dr. Marko Dragi\u0107. Naime, pod turskom okupacijom poru\u0161ene su katoli\u010dke crkve i kapelice, ali ipak se narod potajno okupljao na ru\u0161evi- nama svojih crkava. Osim \u201emisi\u0161ta\u201d, narod je dolazio moliti se na grobo- ve mu\u010denica, katoli\u010dkih djevojaka koje su radije po\u0161le u smrt nego pro- vele no\u0107 na dan svog vjen\u010danja s turskim gospodarom, ili su bile silom od muslimana otete i ubijene. Postojali su (i jo\u0161 postoje) i u ljubu\u0161kom kraju grobovi mu\u010denica i uzornih vjernika koje vjernici poha\u0111aju i hodo- \u010daste, a najpoznatije mjesto hodo\u010da\u0161\u0107a ovog kraja je sveti\u0161te sv. Ante Padovanskog na Humcu.<\/p>
Tri poznata povjesni\u010dara, dr. Tihomir Zovko, dr. Ivica \u0160arac i dr. Mi- roslav Akmad\u017ea, u svojim prilozima prikazali su povijesni hod huma\u010dke \u017eupe, odnosno ljubu\u0161kog kraja, od austro\u00adugarske okupacije (1878.) do propasti komunisti\u010dke vladavine i Jugoslavije. Prvi autor, dr. Zovko, ista- knuo je velike pozitivne promjene tijekom habsbur\u0161ke vladavine: \u0161kol- stvo, obrtni\u0161tvo, gospodarstvo, nacionalnu integraciju hrvatskog puka u Hercegovini, kulturne i politi\u010dke djelatnosti, porast hrvatskog pu\u010dan- stva, laganu urbanizaciju, isti\u010du\u0107i primjere spomenutih i drugih procesa. Zanimljivo je zamijetiti, iako su se Hrvati u Hercegovini na\u0161li u istome<\/p>
\u201ekatoli\u010dkom carstvu\u201d, da je granica s Dalmacijom ostala \u201e\u010dvrsta\u201d.<\/p>
Stvaranjem Kraljevine SHS (1918.), odnosno Jugoslavije nakon 1929., stigla je ne samo nova tu\u0111inska vlast nego je me\u0111u Hrvatima ljubu\u0161kog kraja (i u Hercegovini) do\u0161lo do politi\u010dkih podjela izme\u0111u pri-<\/p>
sta\u0161a Stjepana Radi\u0107a, odnosno HRSS, i sljedbenika Hrvatske pu\u010dke stranke (HPS). Bio je i mali broj prista\u0161a srpske Radikalne stranke. Ali ogromna ve\u0107ina je slijedila Radi\u0107a i glasovala za HRSS. Osim politi\u010dkih prilika, autor prikazuje nesta\u0161icu hrane (glad), raspad Hrvatske selja\u010dke zadruge, iseljavanje, financijske i druge probleme koje su zahvatili na- rod ljubu\u0161kog kraja u novoj nametnutoj mu dr\u017eavi.<\/p>
Ulogu \u201elete\u0107ih \u017eandara\u201d i progone Hrvata u ljubu\u0161kom kraju (i Her- cegovine) prije Drugoga svjetskog rata prikazuje dr. \u0160arac. Srpsko bom- bardiranje i mitraljiranje Ljubu\u0161kog u travnju 1941. godine podsje\u0107a na ono \u0161to se doga\u0111alo u travnju 1992. godine. Autor donosi detaljan pri- kaz prilika u Ljubu\u0161kom tijekom rata i u pora\u0107u. Nakon progla\u0161enja NDH Ljubu\u0161ki je bio u relativnom miru, bez progona, ali nakon pokolja Hrva- ta u isto\u010dnoj Hercegovini po\u010dinje progon lokalnih Srba. Dolazak partiza- na, poratna ubijanja bez suda i presude, progoni i demoniziranje Hrvata Hercegovine postala je svakodnevica.<\/p>
Prilog dr. Miroslava Akmad\u017ee je usredoto\u010den na prikaz te\u0161kog \u017eivo- ta i progona huma\u010dkih fratara, od ubijanja i zatvaranja do oduzimanja crkvene imovine, zabrane vjeronauka i oduzimanja dijela huma\u010dkog sa- mostana. Bio je to dugotrajan i mukotrpan period povijesti Crkve, hu- ma\u010dkog samostana i \u017eupe, i hrvatskog naroda u Hercegovini.<\/p>
Dva zadnja priloga u Zborniku su posve\u0107ena radu dvojice pozna- tih Ljubu\u0161aka, fra \u017darku Ili\u0107u i Veselku Koromanu. Dr. Vlado Pand\u017ei\u0107 u svom prilogu pi\u0161e o povijesti i zna\u010denju poznatog godi\u0161njaka Kr\u0161ni za- vi\u010daj<\/em>, koji je u Drinovcima pokrenuo i na Humcu nastavio fra \u017darko Ili\u0107. Neumornim radom i velikim \u017ertvama, urednik je s velikom ljubavlju i ne- pokolebljivom ustrajno\u0161\u0107u kroz pedeset godina uspijevao presko\u010diti sve prepreke i neda\u0107e, i objelodanjivati ovaj narodu omiljeni godi\u0161njak. Po- sebice je nagla\u0161ena va\u017enost i uloga Kr\u0161nog zavi\u010daja <\/em>od po\u010detka njegova izlaska 1970. do propasti komunisti\u010dke vlasti (1990.) jer je KZ <\/em>uvelike doprinosio \u010duvanju katoli\u010dkoga vjerskog i hrvatskoga nacionalnog idea- la u Hercegovini, i ulijevao nadu u bolju budu\u0107nost.<\/p>
Prilog doktorice Perine Mei\u0107 sadr\u017ei tri dijela, a sredi\u0161nja im je to\u010d- ka glasoviti hrvatski knji\u017eevnik Veselko Koroman. U prvom dijelu autori- ca nas upoznaje s \u010detiri knjige Koromanovih Sabranih djela<\/em>, koje \u201enude<\/p>
osobnu rekapitulaciju, jednoga knji\u017eevnog i \u017eivotnog puta, te osvjetljava- ju djelo i \u017eivot \u010dovjeka koji je zadu\u017eio knji\u017eevnost i kulturu u BiH (i \u0161ire) i kojemu \u0107e se budu\u0107e generacije vra\u0107ati kao trajnoj knji\u017eevnoj i kulturnoj vrijednosti\u201d (str. 414). Drugi dio je posve\u0107en trima Koromanovim anto- logijama hrvatske knji\u017eevnosti u BiH, a tre\u0107i dio nas upoznaje s djelima pisaca ljubu\u0161kog kraja i s poetikom Veselka Koromana. Ovaj prilog obo- ga\u0107uje Huma\u010dki zbornik <\/em>jer mu dodaje dimenziju knji\u017eevnog stvarala\u0161tva ne samo Veselka Koromana nego i drugih pisaca huma\u010dkog podneblja. Povijesni prilozi u Huma\u010dkom zborniku <\/em>podsje\u0107aju na onu staru maksimu: Sve se mijenja i sve ostaje isto. Naime, i danas je prisutna u BiH ona Kall\u00e1yeva: katoli\u010dko \u2013 Da, hrvatsko \u2013 Ne! Ili se mo\u017eda polako vra\u0107amo u reciklirana turska vremena kad je ono malo katolika i Hrvata moralo biti nevidljivo? A demonizacija Hrvata, posebice u Hercegovini, nije prestala propa\u0161\u0107u komunisti\u010dkog re\u017eima ni Jugo\u00addr\u017eave. Ona je da-<\/p>
nas sveprisutna i ne jenjava.<\/p>
U Americi (SAD) postoji fraza da je svaka politika lokalna. Moglo bi se sli\u010dno re\u0107i i za povijest, ali se \u201elokalna povijest\u201d najmanje u \u0161kolama u\u010di. Mlade podu\u010davamo povijest cijelog svijeta, a njihovu vlastitu (u pr- vom redu lokalnu) i ne spominjemo. Na\u0161i srednjo\u0161kolci (i drugi) bi trebali \u010ditati (i) Huma\u010dki zbornik <\/em>da bi saznali kako su \u017eivjeli i kakve zulume su morali trpjeti njihovi pradjedovi i prabake, pa i djedovi. Trebali bi ga pro- \u010ditati neo\u00adosmanlije i svi \u201etitoisti\u201d pa bi barem manje ponavljali mantru o otomanskoj toleranciji i dobrome totalitarnom titoisti\u010dkom vremenu.<\/p>
prof. dr. sc. Ante \u010cuvalo<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Po\u010detkom ove godine, u okviru manifestacije \u201cNo\u0107 muzeja\u201d, u Franjeva\u010dkom samostanu sv. Ante Padovanskoga na Humcu odr\u017eano je predstavljanje Huma\u010dkog zbornika. Huma\u010dki zbornik\u00a0obuhva\u0107a radove sa znanstvenog simpozija odr\u017eanog jo\u0161 prije tri godine, u listopadu 2017., u prigodi proslave 150. obljetnice po\u010detka izgradnje franjeva\u010dkog samostana i crkve sv. Ante na Humcu. U ovom zborniku mogu se […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3682,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44102","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ljubuski"],"yoast_head":"\n
Osvrt prof. dr. sc. Ante \u010cuvala na Huma\u010dki zbornik - RADIO LJUBU\u0160KI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/19\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Osvrt prof. dr. sc. Ante \u010cuvala na Huma\u010dki zbornik - RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Po\u010detkom ove godine, u okviru manifestacije \u201cNo\u0107 muzeja\u201d, u Franjeva\u010dkom samostanu sv. Ante Padovanskoga na Humcu odr\u017eano je predstavljanje Huma\u010dkog zbornika. Huma\u010dki zbornik\u00a0obuhva\u0107a radove sa znanstvenog simpozija odr\u017eanog jo\u0161 prije tri godine, u listopadu 2017., u prigodi proslave 150. obljetnice po\u010detka izgradnje franjeva\u010dkog samostana i crkve sv. Ante na Humcu. U ovom zborniku mogu se […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/19\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-07-19T12:38:42+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-07-19T12:38:43+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/cuvalo.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1024\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"683\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/19\\\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/19\\\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\"},\"headline\":\"Osvrt prof. dr. sc. Ante \u010cuvala na Huma\u010dki zbornik\",\"datePublished\":\"2021-07-19T12:38:42+00:00\",\"dateModified\":\"2021-07-19T12:38:43+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/19\\\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\\\/\"},\"wordCount\":3452,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/19\\\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/03\\\/cuvalo.jpg\",\"articleSection\":[\"Ljubu\u0161ki\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/19\\\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/19\\\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\\\/\",\"name\":\"Osvrt prof. dr. sc. Ante \u010cuvala na Huma\u010dki zbornik - RADIO LJUBU\u0160KI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/19\\\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/19\\\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/03\\\/cuvalo.jpg\",\"datePublished\":\"2021-07-19T12:38:42+00:00\",\"dateModified\":\"2021-07-19T12:38:43+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/19\\\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/19\\\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/19\\\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/03\\\/cuvalo.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/03\\\/cuvalo.jpg\",\"width\":1024,\"height\":683},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/19\\\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Osvrt prof. dr. sc. Ante \u010cuvala na Huma\u010dki zbornik\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"description\":\"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/radioljubuski\",\"https:\\\/\\\/hr.linkedin.com\\\/company\\\/radio-ljubuski\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Osvrt prof. dr. sc. Ante \u010cuvala na Huma\u010dki zbornik - RADIO LJUBU\u0160KI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/19\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Osvrt prof. dr. sc. Ante \u010cuvala na Huma\u010dki zbornik - RADIO LJUBU\u0160KI","og_description":"Po\u010detkom ove godine, u okviru manifestacije \u201cNo\u0107 muzeja\u201d, u Franjeva\u010dkom samostanu sv. Ante Padovanskoga na Humcu odr\u017eano je predstavljanje Huma\u010dkog zbornika. Huma\u010dki zbornik\u00a0obuhva\u0107a radove sa znanstvenog simpozija odr\u017eanog jo\u0161 prije tri godine, u listopadu 2017., u prigodi proslave 150. obljetnice po\u010detka izgradnje franjeva\u010dkog samostana i crkve sv. Ante na Humcu. U ovom zborniku mogu se […]","og_url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/19\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\/","og_site_name":"RADIO LJUBU\u0160KI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","article_published_time":"2021-07-19T12:38:42+00:00","article_modified_time":"2021-07-19T12:38:43+00:00","og_image":[{"width":1024,"height":683,"url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/cuvalo.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Radio Ljubu\u0161ki","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@radioljubuski","twitter_site":"@radioljubuski","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Radio Ljubu\u0161ki","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/19\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/19\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\/"},"author":{"name":"Radio Ljubu\u0161ki","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b"},"headline":"Osvrt prof. dr. sc. Ante \u010cuvala na Huma\u010dki zbornik","datePublished":"2021-07-19T12:38:42+00:00","dateModified":"2021-07-19T12:38:43+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/19\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\/"},"wordCount":3452,"publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/19\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/cuvalo.jpg","articleSection":["Ljubu\u0161ki"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/19\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/19\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\/","name":"Osvrt prof. dr. sc. Ante \u010cuvala na Huma\u010dki zbornik - RADIO LJUBU\u0160KI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/19\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/19\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/cuvalo.jpg","datePublished":"2021-07-19T12:38:42+00:00","dateModified":"2021-07-19T12:38:43+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/19\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/19\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/19\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\/#primaryimage","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/cuvalo.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/cuvalo.jpg","width":1024,"height":683},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/19\/osvrt-prof-dr-sc-ante-cuvala-na-humacki-zbornik\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/radioljubuski.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Osvrt prof. dr. sc. Ante \u010cuvala na Huma\u010dki zbornik"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","name":"Radio Ljubu\u0161ki","description":"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization","name":"Radio Ljubu\u0161ki","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","width":512,"height":512,"caption":"Radio Ljubu\u0161ki"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","https:\/\/x.com\/radioljubuski","https:\/\/hr.linkedin.com\/company\/radio-ljubuski","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b","name":"Radio Ljubu\u0161ki"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44102","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44102"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44102\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44103,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44102\/revisions\/44103"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3682"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44102"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44102"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44102"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}