Otklju\u010dati mobitel, pristupiti aplikaciji, obaviti transakciju, potpisati dokument ili u\u0107i u stan koriste\u0107i se samo svojim otiskom prsta postalo je uobi\u010dajeno. Za tu lako\u0107u funkcioniranja u suvremenom svijetu mo\u017eemo zahvaliti Ivanu Vu\u010deti\u0107u \u2013 izumitelju daktiloskopije, koji je ro\u0111en na dana\u0161nji dan 1858.<\/p>\n\n\n\n
Individualnost svakog ljudskog bi\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jedinstveni kod, po kojem smo unikatni u cijelom univerzumu za sva vremena i po kojem \u0107e nas nepogre\u0161ivo identificirati sve institucije svijeta, dobili smo dok jo\u0161 i sami nismo bili svjesni da ga imamo.<\/p>\n\n\n\n Otisci prstiju po\u010dinju se oblikovati u maternici izme\u0111u 13. i 19. tjedna trudno\u0107e. Stvaraju se kombinacijom gena (zato neke obrasce dijelimo s \u010dlanovima obitelji i mogu\u0107e nas je genetski povezati) i \u010dimbenika okoli\u0161a (polo\u017eaj u maternici, duljina pup\u010dane vrpce, protok krvi, prehrana u trudno\u0107i\u2026) Od kada su formirani, otisci se ne mijenjaju. \u010cak i kod ozljeda, ako nisu izrazito velike, otisci prstiju ostaju neuni\u0161tivi. Svaki \u010dovjek ima druga\u010diji otisak prsta, pa \u010dak i identi\u010dni blizanci. Svaki prst ima jedinstveni otisak. <\/p>\n\n\n\n Glavne karakteristike otiska prsta su: nepromjenjivost (od za\u010de\u0107a do smrti), jedinstvenost (za svakog pojedinca) i beskrajna raznolikost. To su ujedno i tri osnovna na\u010dela daktiloskopije koje je, uz tri skupine papilarnih linija (lukove, zamke i krugove), prvi utvrdio britanski antropolog Francis Galton (Finger prints<\/em>, 1892.). <\/p>\n\n\n\n Ivan Vu\u010deti\u0107 je prvi koji je razvrstao otiske prstiju lijeve i desne ruke po grupama, dao im klasifikacijske oznake i izradio obrazac za metodu 10 prsta te to primijenio u praksi. Svoj je sustav objavio u knjizi Sistem identifikacije<\/em>, 1896., koju je sam financirao, kao i druge svoje knjige, istra\u017eivanja i promociju svoje metode.<\/p>\n\n\n\n Ro\u0111eni Hvaranin<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ivan Vu\u010deti\u0107 rodio se u Hvaru 20. srpnja 1858. u obitelji Viktora i Vincente r. Kova\u010devi\u0107 kao najstariji od 11-ero djece. U popis ro\u0111enih upisan je kao Giovanni Antonio Vucetich. U o\u010devoj je radionici izu\u010dio ba\u010dvarski zanat, no njegova \u0107e se \u017eivotna uloga ostvariti na svjetskoj pozornici i ostaviti neizbrisiv otisak u \u010dovje\u010danstvu.<\/p>\n\n\n\n Franjevac Bonagracije Marojevi\u0107 osnovao je u\u010diteljsku \u0161kolu na Hvaru. On je bio visokoobrazovani \u010dovjek, cijenjen kao u\u010denjak i crkveni \u010dovjek, njegovu su \u0161kolu poha\u0111ali i u\u010denici sa susjednih otoka, te Zadra, Trogira, Splita. Tu je \u0161kolu poha\u0111ao i Ivan Vu\u010deti\u0107 u kojoj je stekao \u0161iroku naobrazbu, nau\u010dio njema\u010dki i talijanski jezik, stekao prva muzi\u010dka znanja. Vu\u010deti\u0107 se cijeloga \u017eivota bavio skladanjem, svirao je klavir. U Argentini \u0107e 1900. osnovati policijski orkestar. Skladao je polke, valcere, kora\u010dnice, a najpoznatije mu je djelo mazurka za glasovir Ayes de un alma.<\/em><\/p>\n\n\n\n Slu\u017eio je u austrougarskoj mornarici u Puli od 1880. do 1884. Izvori navode da je s otoka oti\u0161ao zbog velikog siroma\u0161tva \u201etrbuhom za kruhom\u201c kao mnogi u to doba. S mla\u0111im bratom Martinom i nekoliko prijatelja 24. velja\u010de 1884. najvjerojatnije kao slijepi putnik uplovljava u Argentinu, priklju\u010div\u0161i se najbrojnijoj i najstarijoj hrvatskoj iseljeni\u010dkoj zajednica. Tamo \u0107e promijeniti ime u Juan Vucetich.<\/p>\n\n\n\n Per aspera ad astra<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n U po\u010detku je radio te\u0161ke poslove, \u010detiri godine kao zaposlenik dr\u017eavne tvrtke za javne radove kanalizacije i otpadnih voda u Buenos Airesu. Godine 1882. seli se u novoosnovanu La Platu te \u0107e se 14. studenoga 1888. zaposliti kao vje\u017ebenik u sredi\u0161njem policijskom odjelu pokrajine Buenos Aires jer je bio pismen te znao \u0161panjolski i talijanski jezik (poslije \u0107e nau\u010diti i francuski). Njegov \u0107e potencijal i genijalni um po\u010deti dolaziti do izra\u017eaja. Godine 1889. postaje \u0161ef Ureda za statistiku. U o\u017eujku 1891. pokrenut \u0107e mjese\u010dnik Statisti\u010dki bilten (Buletin Mensual de la Estadistica<\/em>). A 15. srpnja 1891. na\u010delnik policije povjerit \u0107e mu zada\u0107u osnivanja slu\u017ebe za primjenu Bertillonove antropometrije. Alphonse Bertillon, francuski policajac i istra\u017eiva\u010d, stvorio je identifikacijski sustav zasnovan na fizi\u010dkim mjerenjima (uspore\u0111ivanje visine tijela, du\u017eine ruku, stopala, veli\u010dina glave, \u2026). Antropometrija je bila prvi znanstveni sustav kojim se policija koristila za identifikaciju kriminalaca, iako ne uvijek precizna.<\/p>\n\n\n\n Uvi\u0111aju\u0107i nedostatke Bertillonova sustava i koriste\u0107i se dotada\u0161njim postignu\u0107ima u podru\u010dju daktiloskopije (prou\u010davaju\u0107i sve dostupne zapise o toj temi od Kine do Galtona), Vu\u010deti\u0107 razvija svoju tehniku uzimanja otisaka, daktiloskopski fiche <\/em>(karton, dokument). Konstruirao je drvenu spravu 1899. \u2013 daktilonom s deset otvora za prste lijeve i desne ruke u koju se umetao osobni karton (fiche<\/em>) i kojom se se otisci arhivirali i tako postali sustavno dostupni. Svi su dijelovi daktilonoma bili pomi\u010dni, slova A, E, I i V bila su oznake za pal\u010deve, a brojke 1, 2, 3, 4 za ostale prste. Pomi\u010du\u0107i klju\u010deve<\/em> na spravi uspio je dokazati 1 048 576 mogu\u0107ih kombinacija u primarnim klasifikacijama. Daktilonom je nosio i na svjetsku turneju.<\/p>\n\n\n\n Svoj je sustav nazvao ikonofalangometrija<\/em> (trag prstiju). Godine 1891. formirao je Registar ikonofalangometrije, gdje je pod rednim brojem jedan naveden Julio Torres kojega je daktiloskopirao na tzv. fichu<\/em> (karton). Time je osnovana prva desetoprstna zbirka. Vu\u010deti\u0107eva je metoda u po\u010decima nailazila na otpor (ukinut je ured za identifikaciju, zabranjeno je djelovanje te slu\u017ebe u zatvorima, Vu\u010deti\u0107u je nare\u0111eno da treba raditi po Bertillonovom sustavu; osporavana mu je izvornost desetoprstne daktiloskopije\u2026). No zbog neosporne preciznosti metode, ona je polako ulazila u upotrebu. Na prijedlog argentinskog matemati\u010dara Francisca Latzine Vu\u010deti\u0107 je svoju metodu preimenovao u daktiloskopija (dactilo \u2013 prst, skopein \u2013 gledati). Idu\u0107ih je godina Vu\u010deti\u0107 ustrojavao identifikacijske urede po zatvorima argentinskih gradova.<\/p>\n\n\n\n Slu\u010daj iz anala svjetske kriminalistike<\/strong><\/p>\n\n\n\n Inspektor Eduardo M. Alvarez 1892. na poziv lokalne policije koja nije uspjela rije\u0161iti slu\u010daj dvostrukog ubojstva dolazi u mjesto Necochea. Alvarez poku\u0161ava rije\u0161iti slu\u010daj ubojstva \u0161estogodi\u0161njeg dje\u010daka i \u010detverogodi\u0161nje djevoj\u010dice u njihovoj u ku\u0107i. Njihova majka Francisca Rojas (27) imala je posjekotine na vratu. Glavni osumnji\u010denik bio je Pedro Velasquez, stariji, siroma\u0161ni radnik na obli\u017enjem ran\u010du. Rojas je tvrdila da je Velasquez bio zaljubljen u nju, a kada mu ona nije uzvra\u0107ala ljubav, zaprijetio joj je da \u0107e joj oduzeti ono \u0161to joj je najdra\u017ee. Velasquez je uhi\u0107en i nemilosrdno ispitan. Negirao je krivnju. Alvarez \u0107e otkriti da Valasquez ima alibi, a da Rojas ima ljubavnika koji joj je rekao da je ne\u0107e o\u017eeniti zbog njezine nezakonite djece. Pretra\u017euje mjesto zlo\u010dina te nalazi osu\u0161ene krvave mrlje na vratima, otiske prstiju, koje \u0161alje Vu\u010deti\u0107u jer je znao za njegovu novu metodu. Vu\u010deti\u0107 utvr\u0111uje da su otisci maj\u010dini koja na kraju i priznaje zlo\u010din. To je prvo ubojstvo koje je rije\u0161eno uz pomo\u0107 otisaka prstiju na\u0111enih na mjestu zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n Vu\u010deti\u0107ev sustav<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nakon \u0161to su jo\u0161 dva slu\u010daja rije\u0161ena uz pomo\u0107 Vu\u010deti\u0107eve metode, vlada pokrajine Buenos Aires 1. svibnja 1893. objavljuje da se uz sustav antropologije uzimaju i otisci prstiju. Od 1. sije\u010dnja 1896. u Argentini se napu\u0161ta antropometrija te se kao slu\u017ebeni uvodi Generalni registar gra\u0111ana temeljen na daktiloskopiji. Dana 4. listopada 1902. pokrajinski Vrhovni sud nare\u0111uje da se u svim kaznenim postupcima zatra\u017ee podaci iz Ureda za identifikaciju. Odlukama policijskih vlasti u Argentini i susjednim zemljama 1905. prihva\u0107en je Vu\u010deti\u0107ev prijedlog o uvo\u0111enju posebnog identifikacijskog lista sa svim podacima o osobi (c\u00e9dula de identidad<\/em>). Akademija znanosti u Parizu 1. srpnja 1907. objavljuje da se daktiloskopska metoda Ivana Vu\u010deti\u0107a \u010dini najjednostavnijom.<\/p>\n\n\n\n Ivan Vu\u010deti\u0107 u o\u017eujku 1901. prvi put na znanstvenom kongresu izla\u017ee svoj daktiloskopski sustav koji \u0107e se postepeno uvesti u uporabu u cijelom svijetu pod nazivima argentinski ili Vu\u010deti\u0107ev sustav, vu\u010deti\u0107evizam, vucetichisme<\/em>. <\/p>\n\n\n\n Godine 1904. objavio je svoje najzna\u010dajnije djelo \u201eDactiloscopia comparada\u201c (Usporedna daktiloskopija). Iste je godine i u Zagrebu po\u010delo daktiloskopiranje zatvorenika.<\/p>\n\n\n\n U Argentini \u0107e mu 29. sije\u010dnja 1909. biti dodijeljen naslov \u2013 vje\u0161tak daktiloskopije. Vu\u010deti\u0107 je predlo\u017eio taj naziv za to potpuno novo zanimanje.<\/p>\n\n\n\n Do tada je ve\u0107 dva put bio udovac (Delisa Damiani 1888., Lola Etcheverry 1903.) Tre\u0107i se put o\u017eenio Marijom Christinom Flores. Imao je \u010detiri k\u0107eri (Maria Teresa, Maria Debora, Maria Teresita, Celia Josefina) i sina (Juan).<\/p>\n\n\n\n Svjetska znanstvena turneja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Uz jednokratnu financijsku potporu dr\u017eave, i svoje obitelji, 1912. kre\u0107e na znanstvenu turneju po Sjevernoj Americi, Aziji i Europi (18 zemalja, 43 grada). Dr\u017ei predavanja i prenosi znanja iz daktiloskopije. U Kini dr\u017ei niz predavanja ali i istra\u017euje o drevnim na\u010dinima identifikacije. Saznaje da otisak prsta nije nikad kori\u0161ten kao metoda identifikacije na Drevnom istoku ve\u0107 je izraz tradicionalnog obi\u010daja davanja sve\u010danije forme nekoj ispravi. Kinesko ministarstvo pravde nudilo mu je velik novac da ostane u Kini i utemelji daktiloskopsku metodu za njihovu zemlju. Vu\u010deti\u0107 nije prihvatio ponudu.<\/p>\n\n\n\n U sklopu te turneje posjetit \u0107e i Hvar. Rodni ga je otok do\u010dekao Hvarskom gradskom glazbom koja je izvodila pjesme koje je on skladao. Susrest \u0107e se s majkom, ro\u0111acima i prijateljima.<\/p>\n\n\n\n Iz Dalmatinske smotre (La Rassegna Dalmata<\/em>) od 17. rujna 1913. na talijanskom jeziku: \u201eDanas je stigao iz Hvara, svog zavi\u010daja, gospodin Ivan Vu\u010deti\u0107. Vrativ\u0161i se u domovinu poslije 30 godina da vidi majku prvih dana sije\u010dnja ove godine i po\u0161to je zatim posjetio Be\u010d, poduzeo je jedno dugo putovanje studija. Posjetio je glavne gradove Indije, Indokine, Kine i Japana, odakle se je vratio u Evropu da posjeti prijestolnice glavnih dr\u017eava.\u201c<\/p>\n\n\n\n Vrativ\u0161i se u Argentinu, povla\u010di se iz aktivnoga \u017eivota, pi\u0161e knjige i skuplja znanstvenu gra\u0111u koju \u0107e pokloniti Fakultetu pravnih i dru\u0161tvenih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u La Plati, a koja \u0107e postati dio zbirke Policijskog muzeja koji \u0107e biti otvoren 1924. s Vu\u010deti\u0107evom spomen-sobom, a Vu\u010deti\u0107 mu je bio ravnatelj.<\/p>\n\n\n\n Djela ostaju<\/strong><\/p>\n\n\n\n Vu\u010deti\u0107 je umro 25. sije\u010dnja 1925. u svojoj ku\u0107i u Doloresu, u Argentini istro\u0161iv\u0161i svoje \u017eivotne snage i ne do\u010dekav\u0161i ostvarenje jo\u0161 nekih zamisli koje nisu nailazile na razumijevanje institucija ili su bile ispred svoga vremena. Mnoga \u0107e svoja priznanja i poklone koje je dobio od stranih dr\u017eavnika prodati da bi se mogao lije\u010diti. Pokopan je na groblju u La Plati, a sprovod je bio na dr\u017eavni tro\u0161ak (prvi put Vu\u010deti\u0107 je dobio dr\u017eavna sredstva bez napora). Pro\u0107i \u0107e jo\u0161 vremena da njegova metoda u potpunosti pobijedi politi\u010dke interese i nadja\u010da razne lobije i da dobije svoje mjesto pod znanstvenim suncem. <\/p>\n\n\n\n Vu\u010deti\u0107 je osniva\u010d udruge Kap mlijeka, 1905., koju je osnovao da bi pomogao djeci stradalih policijskih slu\u017ebenika. Udruga je prerasla u veliku humanitarnu zakladu za svu nezbrinutu djecu.<\/p>\n\n\n\n Ivanu Vu\u010deti\u0107u u \u010dast<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 za \u017eivota Vu\u010deti\u0107 je primio mnoga priznanja, nagrade, medalje, te je primljen u mnoga po\u010dasna \u010dlanstva. Argentina i Hrvatska trude se obilje\u017eavati godi\u0161njice ro\u0111ena ili smrti svoga svjetski poznatoga izumitelja, organiziraju izlo\u017ebe, podi\u017eu biste, imenuju institucije, izdaju po\u0161tanske marke. Neke od njih su: Policijska akademija osnovana 27. lipnja 1941. u Rosariju nosi ime Vucetich (Instituto en Criminalistica Juan <\/em>Vucetich) kao i gradska \u010detvrt s parkom u La Plati. O stotoj godi\u0161njici ro\u0111enja ispred Daktiloskopskog odsjeka postavljena je bista na \u010dijem je postolje isklesan otisak njegova desnog ka\u017eiprsta s tekstom: U \u010dast i i uspomenu Juanu Vucetichu \u2013 stvaraocu argentinske daktiloskopije.<\/em><\/p>\n\n\n\n Centar za kriminalisti\u010dka vje\u0161ta\u010denja MUP-a Hrvatske 1997. preimenovan je u Centar za kriminalisti\u010dka vje\u0161ta\u010denja \u201eIvan Vu\u010deti\u0107\u201c koji 1998. postaje punopravan \u010dlan Europske mre\u017ee forenzi\u010dko znanstvenih instituta \u2013 ENFSI (European Network of Forensic Science Institutes<\/em>). Godine 2008. Centar mijenja ime u Centar za forenzi\u010dna ispitivanja, istra\u017eivanja i vje\u0161ta\u010denja \u201eIvan Vu\u010deti\u0107\u201c.<\/p>\n\n\n\n U gradskom parku u Hvaru 2014. godine postavljena je Vu\u010deti\u0107eva bista s tekstom \u201ekoji je po parstu pripozna \u010dovika\u201c, a 2016. i podni mozaik \u201eOtisak prsta\u201c.<\/p>\n\n\n\n \u201eDaktiloskopija je jedna od najsigurnijih i najra\u0161irenijih metoda utvr\u0111ivanja identiteta osoba, na temelju papilarnih linija na prstima, dlanovima i tabanima ljudi. Daktiloskopija je u dana\u0161nje vrijeme op\u0107eprihva\u0107ena znanstvena metoda i znanstvena disciplina kojoj je svrha raspoznavanje ili razlikovanje osoba, identificiranje osoba te znanstveno, odnosno fizi\u010dko i pravno dokazivanje identiteta osoba.\u201c (forenzika.gov.hr) <\/p>\n\n\n\n A na po\u010detku te definicije stoji Hrvat, emigrant u Argentini, \u010dije je jednino formalno obrazovanje bilo ono koje je stekao u Marojevi\u0107evoj \u0161koli i koji je svojim radom, talentom za matematiku, logiku i statistiku, genijalnim umom, znanstvenom znati\u017eeljom, uporno\u0161\u0107u, \u017eivo\u0161\u0107u Foranina gotovo kao samouki izumitelj usustavio metodu identifikacija koja je od po\u010detka bila genijalna i savr\u0161ena, a koja se vremenom samo tehni\u010dki osuvremenjivala (npr. AFIS, automatski sustav za identifikaciju otiska prstiju). Ipak i danas ima onih koji otisak prsta formiran u maternici jo\u0161 uvijek smatraju nedovoljnim znanstvenim i pravnim dokazom identiteta osobe na kojoj je formiran.<\/p>\n\n\n\n Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Otklju\u010dati mobitel, pristupiti aplikaciji, obaviti transakciju, potpisati dokument ili u\u0107i u stan koriste\u0107i se samo svojim otiskom prsta postalo je uobi\u010dajeno. Za tu lako\u0107u funkcioniranja u suvremenom svijetu mo\u017eemo zahvaliti Ivanu Vu\u010deti\u0107u \u2013 izumitelju daktiloskopije, koji je ro\u0111en na dana\u0161nji dan 1858. Individualnost svakog ljudskog bi\u0107a Jedinstveni kod, po kojem smo unikatni u cijelom univerzumu […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":44236,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-44235","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n
Njegova je formula brojeva i slova (pisana u obliku razlomaka) osiguravala potpuno, nedvojbeno i sigurno utvr\u0111ivanje identiteta osobe pomo\u0107u papilarnih linija.<\/p>\n\n\n\n