U javnosti je malo poznata historiografija prve Jugoslavije, dr\u017eave stvorene po mjeri Srba, kralja i vojske u Beogradu. To je dijelom zbog 45 godina komunisti\u010dke demago\u0161ke jugoslavenske historiografije koja je ovaj problem ignorirala ili pod utjecajem velikosrpskih komunista \u010dak iskrivljavala protiv Hrvata.<\/p>\n\n\n\n
Hrvati su u prvoj Jugoslaviji bili u vrlo te\u0161kom polo\u017eaju, a Srbi su se pona\u0161ali kao gospodari Hrvatske. Na stvaranje Banovine Hrvatske kao dio Jugoslavije 1939., dvije godine prije NDH, reagirali su pozivima na pobunu, oru\u017eje i njeno ru\u0161enje pokli\u010dima: \u201cSrpstvo je u opasnosti! Srbi na okup!\u201d.<\/p>\n\n\n\n
U srpnju 1922. godine organizacija ORJUNA-e (Organizacija jugoslavenskih nacionalista) je osnovana u Osijeku, \u010diji su \u010dlanovi bili opskrbljeni oru\u017ejem i pod za\u0161titom vlasti, zapo\u010deli sukobima protiv politi\u010dkih protivnika iz hrvatskih redova, me\u0111u kojima su bili i pojedinci iz \u00d0akova. To je zao\u0161trilo srpsko-hrvatske odnose te je u rujnu 1922. godine u Osijeku osnovana Hrvatska nacionalna omladina (HANAO).<\/p>\n\n\n\n
ORJUNA i \u010detnici u borbi protiv hrvatskih domoljuba u Slavoniji<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sukobi izme\u0111u ORJUNA-e i HANAO-a \u0107e se intenzivirati tijekom 1923. i 1924. godine, te \u0107e dovesti do ubojstva hrvatskog domoljuba i vo\u0111e HANAO iz Osijeka Stjepana Veseli\u0107a.<\/p>\n\n\n\n \u010cetni\u010dka organizacija se u Kraljevini SHS\/Jugoslaviji od osnivanja 1919. godine pod nazivom \u201cUdru\u017eenje \u010detnika za \u010dast i slobodu otad\u017ebine\u201d, uglavnom pod patronatom Demokratske stranke, po programskim gledi\u0161tima i po politi\u010dkim akcijama iskazala kao jedan od oslonaca vladaju\u0107eg re\u017eima. Bila je to poluvojna organizacija, \u010diji su \u010dlanovi polagali prisegu, nosili odore sa \u0161ubarama i na njima kokarde, na prsima \u010detni\u010dku zna\u010dku, te bili uglavnom naoru\u017eani. Nakon reorganizacije 1922. godine u svoje redove, uz stare do 1918. godine aktivne \u010detnike (iz Balkanskih ratova i I. svjetskog rata op.), prima i nove \u010detnike. Prema pravilima udru\u017eenja to su svi oni \u201cispravni gra\u0111ani na\u0161e narodnosti\u201d s podru\u010dja dr\u017eave, posebice mladi, koji su pomagali i poma\u017eu \u201cborbu i ideju na\u0161eg oslobo\u0111enja i jedinstva\u201d.<\/p>\n\n\n\n U Beogradu je 1924. godine bilo osnovano Udru\u017eenje srpskih \u010detnika \u201cPetar Mrkonji\u0107\u201d za Kralja i Otad\u017ebinu, pod patronatom Narodne radikalne stranke. Cilj je bio uklju\u010denje ve\u0107ine Hrvatske, a cijele Slavonije, u sastav velikosrpske dr\u017eave. Stvaranjem ovih \u010detni\u010dkih udru\u017eenja omogu\u0107eno je osnivanje njihovih odbora i na podru\u010dju Hrvatske, posebice u krajevima nastanjenim srpskim \u017eiteljima gdje nije bilo \u201cstarih \u010detnika\u201d (iz Balkanskih ratova i I. svjetskog rata op.), ali i u mnogim hrvatskim gradovima i gradi\u0107ima u kojima je bio mali broj Srba, npr. Zagrebu, Splitu, Osijeku, Bjelovaru, pa i \u00d0akovu. Taj se proces intenzivira od 1927. do 1929. godine protiv Radi\u0107evog HSS-a i Pribi\u0107evi\u0107evog SDS-a, objedinjenih tada u Selja\u010dko-demokratskoj koaliciji (SDK), najja\u010doj oporbenoj politi\u010dkoj skupini u zemlji (Pribi\u0107evi\u0107 je tada ve\u0107 napravio otklon od Beograda op.).<\/p>\n\n\n\n \u010cetnici i ORJUNA stvaraju strate\u0161ka upori\u0161ta u Osijeku, Brodu i \u0110akovu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Re\u017eimu je bilo stalo da u \u00d0akovu, kao duhovnom sredi\u0161tu Slavonije, osnuje \u010detni\u010dku organizaciju uz one u Osijeku i Brodu, a zbog njegovog polo\u017eaja, nacionalnog sastava te politi\u010dkih odnosa, gdje su nosioci unitaristi\u010dko-centralisti\u010dke politike s kraljem na \u010delu (u osnovi velikosrpske), obna\u0161ali vlast, i smatrali da je \u00d0akov\u0161tina dio \u201cVelike Srbije\u201d te je to srbizacijom trebala postati. Na inicijativu vo\u0111a radikala preko Glavnoga odbora udru\u017eenja srpskih \u010detnika \u201cPetar Mrkonji\u0107\u201d iz Beograda (kojemu je predsjednik bio Dragoljub V. Proti\u0107, a 1927.-1928. godine Puni\u0161a Ra\u010di\u0107, ubojica Stjepana Radi\u0107a op.) nakon dvomjese\u010dnih priprema u kolovozu 1924. godine u Osijeku je osnovano Udru\u017eenja srpskih \u010detnika za Osje\u010dku oblast i Baranju. Po\u010delo se s okupljanjem istomi\u0161ljenika i s osnivanjem \u010detni\u010dkih udru\u017eenja. Uslijedilo je tijekom 1924.\/25. godine osnivanje \u010detni\u010dkih pododbora na podru\u010dju Osje\u010dke oblasti od Osijeka i \u00d0akova, Broda do Bjelovara, ali i fizi\u010dkih obra\u010duna za obranu \u201cNj. v. Kralja i Otad\u017ebine\u201d protiv \u201cRadi\u0107evaca\u201d i \u201cHanaovaca\u201d, te komunista i drugih protivnika pri kojima se upotrebljava i oru\u017eje.<\/p>\n\n\n\n U tim doga\u0111ajima sudjeluje i ORJUNA.<\/p>\n\n\n\n Kako je, prema tvrdnji uredni\u0161tva lista (\u201eGlas srpskih \u010detnika\u201c op.), Osijek jedno od glavnih legla tih \u201cneprijatelja\u201d, nagla\u0161avaju\u0107i tu Radi\u0107evce, zato je i izabran za mjesto tiskanja glavnog \u010detni\u010dkog glasila.<\/p>\n\n\n\n \u010cetni\u010dki vojvoda Trifunovi\u0107-Bir\u010danin na sastanku ORJUNA-e u Osijeku<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pripadnici ORJUNA-e u Osijeku, nakon skup\u0161tine u rujnu 1924. godine kojoj je nazo\u010dio vojvoda Ilija Trifunovi\u0107 \u2013 Bir\u010danin (kasnije 1941. zapovjednik \u010detni\u010dkih odreda za cijelu Dalmaciju sa sjedi\u0161tem u Splitu op.) , predsjednik Narodne obrane, a od 1929. do 1932. godine predsjednik \u010detni\u010dkog udru\u017eenja, ubili su 5. listopada 1924. Stjepana Veseli\u0107a, vo\u0111u HANAO-a, \u010diji se sprovod, kojem je nazo\u010dilo vi\u0161e od 2.000 ljudi, me\u0111u kojima i oni iz \u00d0akova, pretvorio u politi\u010dku manifestaciju protiv re\u017eima, tako da je vlast izvela vojsku na osje\u010dke ulice kojima je povorka prolazila.<\/p>\n\n\n\n \u010cetni\u010dki vojvoda Ilija Trifunovi\u0107 Bir\u010danin sa sjedi\u0161tem u Splitu \u2013 \u0161to je privuklo Hrvate-Jugoslavene u ovaj zlo\u010dina\u010dki pokret?<\/p>\n\n\n\n Orjuna\u0161i i \u010detnici nastavili su s napadima i incidentima, te rastjerivanjem zborova HRSS-a opravdavaju\u0107i svoje postupke terorom Radi\u0107evaca i HANAO-a te da brane kralja i dr\u017eavu, dok su ih vlasti progla\u0161avale \u201csporadi\u010dnim i slu\u010dajnim\u201d.<\/p>\n\n\n\n Na veliku krizu u zemlji kralj Aleksandar odgovorio je vode\u0107i se krilaticom \u201cjedan kralj, jedan narod i jedna dr\u017eava\u201d 6. I. 1929. godine dr\u017eavnim udarom, ukidanjem Ustava, raspu\u0161tanjem Narodne skup\u0161tine i uvo\u0111enjem osobne diktature, \u010dime je osigurao neograni\u010denu izvr\u0161nu, zakonodavnu i vojnu vlast, a za \u0161to nikome nije odgovarao. To se iskazivalo kroz naziv dr\u017eave koja je nazvana Kraljevina Jugoslavija i bila podijeljena na 9 banovina od kojih je u 6 umjetnim krojenjem granica osigurana srpska ve\u0107ina, \u010dime je hrvatski etni\u010dki i povijesni teritorij bio raskomadan. \u00d0akova\u010dki kotar bio je uklju\u010den u Savsku banovinu sa sjedi\u0161tem u Zagrebu. Kroz integralno jugoslavenstvo tj. nametnutu umjetnu jugoslavensku nacionalnost, koji su, prema tvrdnji samih Srba, \u201c\u2026 bili kamuflirano velikosrpstvo klike i koterije u Beogradu koji su htjeli da vje\u010dno zadre povla\u0161ten polo\u017eaj u zajedni\u010dkoj Jugoslaviji\u201d.<\/p>\n\n\n\n Stvorili smo Jugoslaviju, stvorimo Jugoslavene!<\/strong><\/p>\n\n\n\n To oslikava i unitaristi\u010dka uzre\u010dica: \u201cStvorili smo Jugoslaviju, stvorimo Jugoslavene\u201d, \u010dije se o\u017eivotvorenje jugoslavenstva, uz poku\u0161aj brisanja nacionalnih identiteta, nastojalo ostvariti najgrubljom represijom.<\/p>\n\n\n\n Raspu\u0161tene su sve organizacije politi\u010dkih stranaka te zabranjena svaka politi\u010dka djelatnost koja je po ocjeni organa re\u017eima bila uperena protiv dr\u017eavnog poretka, pa tako i na \u0111akova\u010dkom podru\u010dju. Bilo je zabranjeno spominjanje narodnoga imena, isticanje zastava i drugog znakovlja, raspu\u0161tena su brojna hrvatska dru\u0161tva i udru\u017eenja, ograni\u010dena sloboda govora, uvedena cenzura, a poo\u0161treni su i zakoni prema svim gra\u0111anima Jugoslavije, koji navedene zabrane ne bi provodili ili se na bilo koji na\u010din protivili diktaturi.<\/p>\n\n\n\n Na niz nasilja i ubojstava Hrvata koje su u to vrijeme izveli \u010detnici u obra\u010dunu s politi\u010dkim protivnicima, od kojih nekolicinu i na podru\u010dju Slavonije, uklju\u010duju\u0107i i \u0111akova\u010dko, reagirao je i dr. Ma\u010dek, predsjednik HSS-a.<\/p>\n\n\n\n I dr. Sava Kosanovi\u0107, jedan od prvaka SDS-a, povodom brojnih sukoba koje su izazvali \u010detnici i \u017eandari, u kojima je samo 1935. godine u Hrvatskoj palo 96 \u017ertava, ne vidi opravdanost organiziranja \u010detnika i njihove akcije, jer izazivaju \u0161irenje mr\u017enje prema Hrvatima i drugim nesrbima.<\/p>\n\n\n\n Novi predsjednik vlade Dragi\u0161a Cvetkovi\u0107, uva\u017eavaju\u0107i okolnosti u zemlji i svijetu, zapo\u010dinje pregovore s dr. Ma\u010dekom za rje\u0161avanje hrvatskog pitanja, a \u0161to je rezultiralo me\u0111usobnim sporazumom i stvaranjem Banovine Hrvatske 26. VIII. 1939. godine, nekoliko dana pred po\u010detak Drugoga svjetskoga rata. Dok su ostale banovine i dalje bile podvrgnute tijelima sredi\u0161nje vlasti, Banovina Hrvatska dobila je uz bana i bansku upravu, i svoj Sabor, te zakonodavnu, upravnu i sudsku autonomiju, koja joj se, dopunom 1941. godine, nije mogla oduzeti ni smanjiti.<\/p>\n\n\n\n Stvaranje Banovine Hrvatske 1939. okuplja \u2018ugro\u017eene Srbe\u2019 koji tra\u017ee Veliku Srbiju<\/strong><\/p>\n\n\n\n Uspostava Banovine Hrvatske nai\u0161la je na \u017eestok otpor gotovo svih srpskih krugova, a poglavito nacionalisti\u010dkih. Njezinoj uspostavi odlu\u010dno su suprotstavile srpske stranke (izuzev SDS-a), nacionalisti\u010dke i velikosrpske organizacije i udru\u017eenja, zatim vojska i Srpska pravoslavna crkva, smatraju\u0107i je opasno\u0161\u0107u za srpstvo i opstanak dr\u017eave. Ta se pojava nazirala u pokretanju \u201csrpskog pitanja\u201d u Jugoslaviji i posebice u Banovini Hrvatskoj kroz novopokrenute listove i \u010dasopise kao npr. \u201cSrpsko ognji\u0161te\u201d, \u201cSrpski glas\u201d, \u201cSrbijanstvo\u201d, koji pod sloganom \u201cSrbi u opasnosti\u201d i \u0161ire\u0107i mr\u017enju i neistine protiv svega \u0161to je hrvatsko i katoli\u010dko pozivaju sve Srbe u \u0161iroki velikosrpski pokret \u201cSrbi na okup\u201d radi ujedinjenja svih \u201csrpskih zemalja\u201d i stvaranja \u201cvelike Srbije\u201d.<\/p>\n\n\n\n Stvorena Banovina Hrvatska \u2013 reakcija velikog dijela Srba bio je \u0161ovinisti\u010dki poklik \u2018Srbi na okup!\u2019<\/p>\n\n\n\n Osnivanju se razni odbori s ciljem \u201cobrane i za\u0161tite\u201d srpskog stanovni\u0161tva, te aktiviraju pojedine organizacije i udruge velikosrpskog usmjerenja. Kako je jedan od glavnih promicatelja te aktivnosti Srpski kulturni klub (SKK, kojega su rukovode\u0107i ljudi bili i dr. Stevan Moljevi\u0107 i dr. Dragi\u0161a Vasi\u0107, koji postaju glavni ideolozi \u010detni\u0161tva), a \u010diji pododbor je osnovan u Vinkovcima 12. X. 1939. godine, od tada tamo\u0161nji list \u201cSlavonija\u201d pod sloganom \u201cgdje god je Srba tu je Srbija\u201d postaje glavni promotor te velikosrpske politike, uklju\u010duju\u0107i tu promid\u017ebu me\u0111u Srbima i u susjednom \u0111akova\u010dkom podru\u010dju, u Vukovaru, ali i dalje prema zapadu i u Podravskoj Slatini.<\/p>\n\n\n\n \u201eSrbi na okup!\u201c \u2013 pokli\u010d protiv Hrvata i njihovog prava na dr\u017eavu prije stvaranja NDH<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nakon \u0161to je projekt \u201cKrajina\u201d propao, na naj\u0161iroj osnovi stvara se novi velikosrpski pokret \u201cSrbi na okup\u201d, s nizom skupova i aktivnosti. Srpski nacionalisti\u010dki krugovi odlu\u010dno su zahtijevali ukidanje Banovine Hrvatske, a ako to ne bi uspjelo isticali su da \u0107e zahtijevati stvaranje dr\u017eavne zajednice pod nazivom \u201cSrpske zemlje\u201d (podru\u010dje isto\u010dno od crte Virovitica-Bjelovar-\u010cazma-Sisak-Glina-Ogulin-Senj).<\/p>\n\n\n\n Taj pokret nije mimoi\u0161ao Slavoniju, posebice njezin isto\u010dni dio, gdje \u010dlanovi pokreta \u201cSrbi na okup\u201d i suradnici (prija\u0161nji \u010dlanovi Radikalne stranke, JNS-a i JRZ-a, \u010detni\u010dkih i drugih sli\u010dnih udru\u017eenja i svi drugi velikosrbi), uglavnom koordinirano rade pod sloganom \u201cSVI SRBI NA OKUP! SRPSTVO JE U OPASNOSTI!\u201d kako bi se dijelovi Banovine Hrvatske, me\u0111u kojima dio ili cijelo \u0111akova\u010dko podru\u010dje, odcijjepili i pripojili Dunavskoj banovini.<\/p>\n\n\n\n U travanjskom ratu 1941. godine mnogi \u010detni\u010dki odredi raspali su se, \u010dlanovi \u010detni\u010dkih udru\u017eenja pali su u njema\u010dko i talijansko zarobljeni\u0161tvo, a \u010detni\u010dki vojvoda Kosta Pe\u0107anac se zajedno s \u010detnicima u Srbiji stavio u slu\u017ebu njema\u010dke okupatorske vojske. Pripadnici \u010detni\u010dkih udru\u017eenja, samostalno ili u sastavu jugoslavenske kraljevske vojske, po\u010dinili su prije kapitulacije na vi\u0161e mjesta zlo\u010dine nad Hrvatima, a to \u0107e doprinijeti radikalizaciji situacije, poglavito nakon uspostavljanja NDH. Tada su u \u00d0akovu i okolici bili uhi\u0107eni pojedini pripadnici \u010detni\u010dkih udru\u017eenja i dru\u0161tava.<\/p>\n\n\n\n Tako je me\u0111uratno razdoblje bilo samo uvod u tragi\u010dne doga\u0111aje tijekom Drugoga svjetskoga rata.<\/p>\n\n\n\n Iz znanstvenog rada: Osnivanje i djelatnost \u010detni\u010dkih udru\u017eenja na podru\u010dju \u0111akova\u010dkog kotara u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca\/Jugoslaviji 1918. \u2013 1941. godine, Zdravko Dizdar, Hrvatski institut za povijest<\/p>\n\n\n\n