{"id":4599,"date":"2021-03-18T01:35:14","date_gmt":"2021-03-18T00:35:14","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=4599"},"modified":"2021-03-18T01:35:15","modified_gmt":"2021-03-18T00:35:15","slug":"1-na-1-gari-cappelli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/18\/1-na-1-gari-cappelli\/","title":{"rendered":"1 na 1: Gari Cappelli"},"content":{"rendered":"\n

Gari Cappelli gostovao je u emisiji HTV-a “1 na 1 ” i govorio o nadolaze\u0107oj turisti\u010dkoj sezoni, na\u010dinu razvoja turizma i kandidaturi za \u017eupana Primorsko-goranske \u017eupanije.  <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Cappelli smatra kako Hrvatsku \u010deka vrlo specifi\u010dna turisti\u010dka sezona.

– Pro\u0161le godine smo umjesto jo\u0161 bolje turisti\u010dke sezone od 2019. krenuli u spa\u0161avanje radnih mjesta. S obzirom na konkurenciju, odradili smo najbolji posao na Mediteranu. Prvi smo napravili protokole od hotela, privatnog smje\u0161taja, kampova, napravili posebne propusnice za granicu. Napravili smo odli\u010dan posao. Neke \u010dlanice Europske unije su se \u010dak ljutile da smo napravili korak ispred njih, bili smo zeleno ozna\u010deni. Sezona je bila negdje na 50 posto u odnosu na 2019., \u0161to je odli\u010dno s obzirom na konkurenciju Gr\u010dku i \u0160panjolsku koje su imale izme\u0111u 12 i 20 posto. Bilo je jo\u0161 15 dana opu\u0161tanja u osmom mjesecu, odradili bi jo\u0161 petnaestak dana i imali bi jo\u0161 60 posto u odnosu na 2019. godinu \u0161to bi bio fenomenalan rezultat. Sad dolazi ova faza gdje su sve o\u010di uprte kao i pro\u0161le godine, ali u malo druga\u010dijim odnosima. Sad su neka saznanja o Covidu, tu je cjepivo, pristupima turizmu i zra\u010dnim mostovima, rekao je.

Istaknuo je kako su SAD, Izrael i Kina vrlo dobro procijepljene i to su zemlje s kojima bi trebali vrlo hrabro sura\u0111ivati, biti u prvom redu i dati do znanja da \u017eelimo suradnju s njima.

Istaknuo je kako za Uskrs glede sezone ne mo\u017eemo imati nikakva o\u010dekivanja, niti za prvomajski praznik, ali od 15. svibnja pa nadalje bila bi ve\u0107 jasnija slika.

– Vidim optimizam koji mo\u017eemo gledati devetog mjeseca, koji pro\u0161le godine nismo imali. Ove godine \u0107e u to vrijeme biti velika procijepljenost u Hrvatskoj, a da ne govorimo o zemljama koje tradicionalno dolaze u rujnu, rekao je.

Covid putovnice

<\/strong>Rekao je kako je realno o\u010dekivati jedan dokument koji \u0107e unaprijed odrediti \u0161to nas o\u010dekuje i kako putovati.

– Da nam se ne dogodi kao pro\u0161le godine Nizozemska koja je preko no\u0107i stopirala, gdje su Nizozemci morali bje\u017eati nazad. Treba jedan stabilan na\u010din putovanja. Pristup za ljude koji su cijepljeni, oboljeli i imali Covid i one koji \u0107e se testirati na ulazu. Sigurno \u0107e se poku\u0161ati prona\u0107i neki takav model. Mislim da \u0107e \u0161efovi dr\u017eava u sedam dana donijeti konkretnu odluku da u tom smjeru mo\u017eemo iskora\u010diti i vidjeti u kojem smjeru \u0107emo i\u0107i i pripremati turisti\u010dku sezonu, naglasio je.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Priprema turisti\u010dke sezone

<\/strong>Istaknuo je kako smo pro\u0161le sezone ve\u0107 u kolovozu po\u010deli slaviti uspjeh turisti\u010dke sezone, otvarali disco klubove, imali partyje, kao da nam se ni\u0161ta ne doga\u0111a, a u isto vrijeme jedna Gr\u010dka je imala 12, 13 posto u odnosu na 2019.

– Stalno nam se provla\u010di razmi\u0161ljanja da \u0107emo i ove godine imati te brojke, ali trebala bi nam malo ozbiljnost. Ako turizam ne bude imao rezultat koji se od njega o\u010dekuje, 60 posto u odnosu na 2019., moglo bi nam se dogoditi da tra\u017eimo krivca u rujnu. U ovom trenutku bi bili svi krivi. Moramo se pripremiti druga\u010dije, naglasio je.\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Restrukturiranje turizma

<\/strong>–\u00a0Dok sam bio u Ministarstvu turizma krenuo sam u rekonstrukciju sedam krucijalnih zakona, \u0161to se ti\u010de turizma, koji se nisu mijenjali preko 20 godina, rekao je Cappelli.

Naveo je za primjer sustav turisti\u010dkih zajednica koji se nije mijenjao 20 godina, a potrebne su promjene.

– Turisti\u010dke zajednice su trebale imati potpuno drugu dimenziju. One moraju menad\u017eirati destinaciju. Moraju do\u0107i do proizvoda i taj proizvod menad\u017eirati. Moraju biti glavni pokreta\u010d turizma u mjestu, \u017eupaniji na razini dr\u017eave. Pokrenuli smo aviopromet gdje smo u dvije godine utro\u0161ili preko 120 milijuna kuna jer po statistikama turisti koji dolaze avionom tro\u0161e dnevno 80 eura. Agresivnijom politikom prema aviokompanijom, sufinanciranjem, a ne da samo \u010dekamo turiste. Onda dobijemo turiste koji tro\u0161e daleko vi\u0161e, nauti\u010dare koji tro\u0161e 180 eura dnevno, rekao je.

Ljudi su sve vi\u0161e aktivniji u svom godi\u0161njem odmoru. To vi\u0161e nije samo sunce i more.

– Tra\u017ee aktivnost i da vise \u0161to vi\u0161e. Urbani turizam sve vi\u0161e ja\u010da, Rijeka je tu iskora\u010dila. Ima tu fanati\u010dne kulturolo\u0161ke mogu\u0107nosti. Kvalitetnim izmjenama zakona koji to tjera na neki na\u010din da se proizvod prodaje na potpuno druga\u010diji na\u010din i da ga se menad\u017eira, istaknuo je.

Pro\u0161irenje aerodroma na Malom Lo\u0161inju<\/strong>

Rekao je kako se i\u0161lo smo s jednim proizvodom koji su htjeli staviti na tr\u017ei\u0161te.

– Izgraditi aerodrom, on ima gra\u0111evinsku dozvolu. To je oko 300 milijuna kuna, tra\u017ee se sredstva i investitori. Radi se o sportskom aerodromu koji ljeti ima puno sportskih aviona. Ide se na produljenje piste gdje bi mogli slijetati ve\u0107i avioni s vi\u0161e putnika. Imao bi sve uvjete koje smo dobili kroz gra\u0111evinsku dozvolu. Sad se tra\u017ee sredstva iz Europske unije kao pilot projekt povezivanja otoka koji bi bio aerodrom za hitne intervencije, zdravstvene jer Vlada \u0107e i\u0107i u sljede\u0107ih nekoliko godina u nabavku helikoptera za hitne intervencije i za ga\u0161enje po\u017eara na otocima. Projekt je bio zapeo u dozvolama, u otkupu imovinsko-pravnih odnosa i ostalih zavrzlama, objasnio je.

Naglasio je kako je Istra napravila veliki iskorak i uvijek je korak ispred od drugih \u017eupanija.

– Kad se vozite u automobilu, ve\u0107 vidite kao da ste u\u0161li u druga\u010diju regiju. Istrani ne \u017eele samo biti najja\u010di u smje\u0161tajnom turizmu, ve\u0107 i u proizvodnji maslinovog ulja. Oni \u017eele biti najbolji s vilama na kontinentu Istre. Istra ne\u0161to zna\u010di, kao Toscana. Dalmacija je isto prepoznatljiva, ali Kvarner se uvijek malo tu gubi, rekao je.

– U Primorsko-goranskoj \u017eupaniji \u017eive sjajni ljudi, ali treba malo vi\u0161e organiziranosti. O\u010dekuje se od odgovornih u toj \u017eupaniji da vi\u0161e organizira te ljude. Uz turizam treba raditi na gospodarstvu. Tamo je sve vezano na luku. Uvjeti razvoja Primorsko-goranske \u017eupanije su promet i infrastruktura. Nakon toga se mo\u017ee govoriti o privla\u010denju stranog kapitala, rekao je.

Spa\u0161avanje brodogradili\u0161ta<\/strong>

Smatra kako je tradicija i znanje jedno i \u0161teta je da se to izbri\u0161e.

– Dokaz je da smo tada u Vladi prepoznali spa\u0161avanje 3. maja i bila ga je \u0161teta gasiti. Budu\u0107nost 3. maja postoji, ali trebalo je to prepoznati, rekao je.

Utrka za \u017eupana<\/strong>

Istaknuo je kako\u00a0<\/strong>Primorsko-goranskoj \u017eupaniji treba novi zamah.

– Trebamo napraviti pomak u turisti\u010dkom djelu. Ula\u017eemo u zdravstvenom djelu od milijarde u Rijeci, najve\u0107a investicija u Hrvatskoj. Radimo na infrastrukturi i dalje u toj \u017eupaniji. Treba rije\u0161iti pitanje Mari\u0161\u0107ine jer postoji jedna letargija. Mo\u017ee se napraviti pomak, naro\u010dito u turizmu. Mislim da imam dovoljno znanja u svim segmentima dru\u0161tva da mogu pomaknuti granicu zastoja \u017eupanije jer ona mora biti bolja, rekao je.<\/p>\n\n\n\n

\n