Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina nisu samo susjedne dr\u017eave koje su najve\u0107im dijelom naslonjene jedna na drugu nego su i partnerske dr\u017eave upu\u0107ene jedna na drugu. Barem bi tako trebalo biti.<\/p>\n\n\n\n
No odnosi Zagreba i Sarajeva daleko su od idili\u010dnih, a suradnja bi mogla biti daleko bolja. S tom ocjenom sla\u017ee se i Gordan Grli\u0107 Radman, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, s kojim smo razgovarali u povodu po\u010detka rada\u00a0Ve\u010dernjakove televizije<\/strong>\u00a0u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n Kako Ministarstvo i vi funkcionirate u ovo vrijeme pandemije koronavirusa, koje ve\u0107 predugo traje? Imate li manje susreta sa svojim kolegama u svijetu? Opi\u0161ite nam kako to funkcionira danas.<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Mi smo se vrlo dobro prilagodili pandemiji, novom vremenu koje nismo o\u010dekivali. Sve nas je iznenadilo u velja\u010di pro\u0161le godine kad smo se u vrijeme na\u0161eg predsjedanja Europskom unijom morali prilagoditi i predlo\u017eiti nove oblike komunikacije. To je zna\u010dilo i promjene u formalno-pravnom smislu kako bi se usuglasile procedure. Za nas je to bio veliki izazov, jer se sve odvijalo virtualno. Dakako, bilo je i fizi\u010dkih susreta u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, ali uz po\u0161tovanje svih epidemiolo\u0161kih mjera. Nismo odustali od aktivnog anga\u017emana i na\u0161a vanjska politika ni\u010dim nije bila ugro\u017eena ili reducirana. U sije\u010dnju su tri ministra vanjskih poslova bila u Hrvatskoj, posjetila su Banovinu s konkretnom pomo\u0107i. I u o\u017eujku imamo najavljene posjete, a i sam \u0107u i\u0107i u slu\u017ebene posjete izvan Hrvatske, tako da mi kao Ministarstvo i ja kao ministar radimo normalno.<\/p>\n\n\n\n \u010cini se da u Hrvatskoj postoji konsenzus predsjednika Republike i Vlade o politici prema BiH. Sla\u017eete li se s tom ocjenom i podr\u017eava li taj konsenzus i oporba u Hrvatskoj?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Prije svega, treba imati u vidu da Hrvatska s BiH dijeli najdu\u017eu granicu i da je Hrvatska ujedno jedina \u010dlanica EU-a koja dijeli granicu s BiH. Hrvatska i BiH mo\u017eda imaju najvi\u0161e zajedni\u010dkog u jugoisto\u010dnoj Europi i s obzirom na Hrvate kao konstitutivan narod u BiH. Hrvatska je pravi i iskreni zagovaratelj euroatlantskog puta BiH. Da, postoji u Hrvatskoj konsenzus vlasti, dakle predsjednika, premijera i cijele Vlade, kada je u pitanju odnos prema BiH. A \u0161to se ti\u010de oporbe, rekao bih da se ona prvenstveno bavi na\u010dinima dolaska na vlast, tako da i ne razmi\u0161lja toliko o tom sadr\u017eaju, ve\u0107 eventualno o rezultatima te politike, koji jesu vidljivi kad je rije\u010d o hrvatskoj politici prema BiH.<\/p>\n\n\n\n Kako ocjenjujete dana\u0161nje odnose izme\u0111u Zagreba i Sarajeva?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Imamo dobru suradnju, ali mogla bi biti i znatno bolja. BiH bi mogla jo\u0161 vi\u0161e koristiti Republiku Hrvatsku, njezino znanje i iskustva radi ostvarenja svojih glavnih strate\u0161kih ciljeva, a to su integracija u EU i NATO. Na\u0161e iskustvo i znanje mogu pridonijeti funkcionalnosti, prosperitetu BiH, a ekspertiza mo\u017ee pomo\u0107i BiH da ispuni 14 prioriteta kako bi \u0161to prije dobila kandidacijski status.<\/p>\n\n\n\n Imaju\u0107i u vidu specifi\u010dnosti BiH, u kojoj ne postoji jedna, ve\u0107 tri nacionalne politike, stje\u010de se dojam da su politi\u010dki predstavnici Bo\u0161njaka vrlo kriti\u010dni prema Hrvatskoj i potezima Vlade RH. Primjerice, prosvjeduju zbog gradnje Pelje\u0161kog mosta, ministrica Bisera Turkovi\u0107 ulo\u017eila je notu zbog progla\u0161enja isklju\u010divoga gospodarskog pojasa u Jadranskom moru\u2026 Kako to obja\u0161njavate?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Tu se postavlja pitanje nadle\u017enosti za vanjsku politiku, jer vidjeli ste i reakciju jednog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH koji se nije slo\u017eio s tom notom. Razgovarao sam telefonski s ministricom Turkovi\u0107 i najavio sam joj taj potez, a istodobno je na\u0161 veleposlanik u Sarajevu predao notu o namjeri Hrvatske da proglasi isklju\u010divi gospodarski pojas. On ne ometa ni prolazak brodova kroz teritorijalne vode Republike Hrvatske niti kr\u0161i druge me\u0111unarodne propise. I tu ne vidimo razlog za zabrinutost bilo koga. Sve je to objasnio i na\u0161 veleposlanik predsjedatelju Vije\u0107a ministara BiH Zoranu Tegeltiji i s te smo strane \u010dak dobili i \u010destitke na potezu, jer rije\u010d je o suverenim pravima na\u0161e dr\u017eave. Zato nas je za\u010dudila nota ministrice Turkovi\u0107. No nismo je mogli prihvatiti kao legitimnu, jer pokazalo se da vlasti u BiH nisu slo\u017ene o tom pitanju. Nama je va\u017eno ustanoviti je li to osobni stav ili usugla\u0161eni stav institucija koje su nadle\u017ene za to pitanje temeljem Ustava BiH. Dobar je primjer Trgovska gora, gdje je u neku ruku postojao konsenzus nositelja vlasti svih triju naroda. Ovdje to nije bio slu\u010daj.<\/p>\n\n\n\n Jedan od prijepora hrvatske i bo\u0161nja\u010dke politike jest i Izborni zakon, zbog kojeg su Hrvati dovedeni u neravnopravan polo\u017eaj jer omogu\u0107uje drugim narodima da imenuju hrvatske predstavnike. Je li na pomolu rje\u0161enje kako bi se sve te anomalije iz Izbornog zakona ispravile?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Sporazum o tome trebao bi se potpisati do kraja prolje\u0107a ove godine, jer je idu\u0107a godina u BiH izborna. Jo\u0161 u lipnju pro\u0161le godine predstavnici Hrvata i Bo\u0161njaka potpisali su u Mostaru sporazum koji najavljuje novi Izborni zakon. Mislim da bi on svakako trebao rezultirati ure\u0111enijom BiH, sudjelovanjem u vlasti, ispravljanjem diskriminacije u\u010dinjene u tzv. puzaju\u0107im promjenama koje su visoki predstavnici poslije Daytona nametali na \u0161tetu Hrvata. Po duhu i slovu Daytona, imamo tro\u010dlano Predsjedni\u0161tvo BiH koje odra\u017eava ravnopravnost i jednakopravnost triju naroda. Za\u0161to nije petero\u010dlano, ve\u0107 je tro\u010dlano? Upravo zato da bi u njemu bili predstavnici triju konstitutivnih naroda. I zato je va\u017ena ova reforma Izbornog zakona da bi se na svim razinama vlasti osigurala ravnopravnost naroda i izbjeglo preglasavanje naroda. Imate belgijski primjer, koji jasno pokazuje da nije bitno koliki je postotak nekog naroda da bi participirao u vlasti. \u0160vicarska nije \u010dlanica EU-a, ali je dobar primjer kako rije\u0161iti odnos \u010detiriju naroda koji \u017eive zajedno i imaju jednaka prava. Tako bi trebalo biti i u BiH. Bio bi apsurd da ti narodi, koji su sa\u010duvali identitet kada nije bilo demokracije, sada u demokratskom svijetu, u 21. stolje\u0107u, kada se dru\u0161tva liberalne demokracije bore za razne identitete, izgube svoj temeljni identitet. BiH je ve\u0107 stolje\u0107ima multietni\u010dka zajednica i takva treba ostati.<\/p>\n\n\n\n Bo\u0161nja\u010dka strana formalno zagovara ravnopravnost naroda, ali se svim silama zala\u017ee za gra\u0111anski koncept BiH. Neki \u0107e to nazvati i unitarnom BiH, koja ne bi odgovarala ni hrvatskom ni srpskom narodu u BiH. U tom kontekstu, \u010dini se da bo\u0161nja\u010dka politika velike nade pola\u017ee u novu administraciju ameri\u010dkog predsjednika Joea Bidena. Je li to\u010dno da je ta administracija sklona gra\u0111anskom ure\u0111enju BiH i, ako je to to\u010dno, \u0161to \u0107e Hrvatska poduzeti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 \u017divimo u 21. stolje\u0107u kad se ratovi izbjegavaju, kad postoje europske, euroatlantske vrijednosti koje dijelimo i s Amerikom. Hrvatska je \u010dlanica EU-a, ali i NATO-a, kao i SAD. Imamo dobre partnerske odnose sa SAD-om. Ne treba o\u010dekivati da netko sada do\u0111e i nametne neka rje\u0161enja. Treba vidjeti kakva je \u017eelja naroda u BiH. Oni \u0107e re\u0107i koji im oblik vladavine odgovara ili ne odgovara. Ako ho\u0107ete, svaka demokratska dr\u017eava zapravo je i gra\u0111anska, ali ovdje je rije\u010d o specifi\u010dnoj dr\u017eavi koja u svom Ustavu, Daytonsko-pari\u0161kom mirovnom sporazumu, ima definirano da je sastavljena od dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda i ostalih. Ne mo\u017eemo dopustiti da se nametnu umjetni modeli koji bi i\u0161li na \u0161tetu bilo kojeg naroda.<\/p>\n\n\n\n Hrvatska \u0107e biti aktivni zagovaratelj i ne\u0107emo dopustiti da budu ugro\u017eena temeljna prava hrvatskog naroda u BiH. Hrvatska, dakle, ima aktivan odgovor u slu\u010daju vanjskih poku\u0161aja da se naru\u0161i pozicija Hrvata kao konstitutivnog i jednakopravnog naroda u BiH?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Hrvatska ima odgovornost. To je na\u0161a ustavna obveza. Uostalom, mi smo supotpisnica Daytonsko-pari\u0161kog mirovnog sporazuma. Sve \u0161to dogovore Hrvati u BiH i njihovi politi\u010dki predstavnici mi podr\u017eavamo, ali ako je hrvatski narod ugro\u017een i ako su njihovi politi\u010dki predstavnici preglasani, Hrvatska im mora pomo\u0107i. Ni jedan narod u BiH ne mo\u017ee imati vi\u0161e ili manje od drugih naroda. To je formula koju \u017eelimo vidjeti u praksi i zato je va\u017ena promjena Izbornog zakona.<\/p>\n\n\n\n Je li u dogledno vrijeme predvi\u0111en bilateralni susret predstavnika Hrvatske i BiH, na bilo kojoj razini?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Dogovarali smo sastanak Vlade RH i Vije\u0107a ministara BiH, ali kako su svi ti susreti fizi\u010dke naravi nemogu\u0107i, prolongirali smo ih za neko bolje vrijeme. Me\u0111utim, preko nekih stvari doista je te\u0161ko prije\u0107i, kao \u0161to je izjava ministrice Turkovi\u0107 o ulozi Hrvatske u ratu, koju sam jako te\u0161ko do\u017eivio. Mi ne mo\u017eemo prije\u0107i preko toga. Upravo je obrnuto. Da 1992. nije bilo Republike Hrvatske, pitam se kakva bi BiH bila. Hrvatska je prva priznala neovisnu i suverenu BiH, Hrvati su na referendumu glasovali za cjelovitu BiH, Hrvatska je prihvatila sve planove me\u0111unarodne zajednice koji su predlagani za BiH. Ja sam bio u Vladinu uredu za izbjeglice, imali smo oko milijun izbjeglica iz BiH, od kojih je 70 posto bilo Bo\u0161njaka. Hrvatska je slala i omogu\u0107avala slanje humanitarne i svake druge pomo\u0107i BiH preko svog teritorija. Predsjednici Tu\u0111man i Izetbegovi\u0107 potpisali su 1995. godine Splitsku deklaraciju kojom je sprije\u010dena humanitarna katastrofa u Biha\u0107u.<\/p>\n\n\n\n Ho\u0107e li na bilo kojoj razini biti slu\u017ebenih susreta sa \u017deljkom Kom\u0161i\u0107em?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Upravo je on uzurpirao poziciju koja pripada onome koga bira hrvatski narod i to i jest primjer kako ne treba biti, o \u010demu smo govorili prije. Ako je tro\u010dlano Predsjedni\u0161tvo refleksija multietni\u010dke strukture BiH, onda to gospodin Kom\u0161i\u0107 nije. I sad u Predsjedni\u0161tvu BiH imamo predstavnika srpskog naroda i dva predstavnika bo\u0161nja\u010dkog naroda. To nije u redu i \u017eelimo da se ta nepravda ispravi upravo promjenom Izbornog zakona, za \u0161to se glasno zala\u017eemo i kao \u010dlanica EU-a.<\/p>\n\n\n\n Izvor: Hercegovina.in<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina nisu samo susjedne dr\u017eave koje su najve\u0107im dijelom naslonjene jedna na drugu nego su i partnerske dr\u017eave upu\u0107ene jedna na drugu. Barem bi tako trebalo biti. No odnosi Zagreba i Sarajeva daleko su od idili\u010dnih, a suradnja bi mogla biti daleko bolja. S tom ocjenom sla\u017ee se i Gordan […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":468,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-467","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n