Dana 27. srpnja 1941. po\u010deo je oru\u017eani ustanak protiv dr\u017eave i vlasti NDH na podru\u010dju Srba, Lapca, Drvara i Bosanskog Grahova, tj. podru\u010dju Like i Zapadne Bosne.<\/p>\n\n\n\n
27. srpnja se slavio i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini kao dan antifa\u0161isti\u010dkog ustanka.
Pokolji Hrvata i muslimana trajali su u tim dijelovima zemlje danima i idu\u0107ih dana nastavljeni su u mjestima: Bori\u010devac pored ustani\u010dkog mjesta Srb u Lici, pokolj muslimana u Kulen Vakufu u zapadnoj Bosni (blizina ustani\u010dkih Srba i Lapca), pokolj Hrvata u Krnjeu\u0161i kod Bosanskog Petrovca, te masovno ubijanje Hrvata Drvara i Bosanskog Grahova, kao i okolnih sela.<\/p>\n\n\n\n
Drvar \u2013 prvo mjesto pokolja 300 Hrvata<\/strong><\/p>\n\n\n\n Drvarski \u017eupnik Waldemar Maksimilijan Nestor bio je pozvan sa katolicima \u017eupe Drvar u Knin da odr\u017ei sve\u010danu misu na svetkovinu sv. Ane 26. srpnja. Dan kasnije, 27. srpnja 1941. vra\u0107aju\u0107i se sa hodo\u010da\u0161\u0107a u Kninu, vlak sa hodo\u010dasnicima je zaustavljen oko 18 km od Drvara. U vlaku je bilo preko 300 hodo\u010dasnika sa \u017eupnikom iz Drvara. Te su \u017ertve nakon 1945. jugoslavenski komunisti i \u010detnici proglasili vojnicima, usta\u0161ama i raznim drugim nazivima po ve\u0107 poznatom scenariju koji smo vidjeli i za Domovinskog rata. Time se je \u017eelio se sprije\u010diti i sami spomen na ubijene Hrvate i prikriti stra\u0161an zlo\u010din.<\/p>\n\n\n\n Preostali Hrvati Drvara su tih dana protjerani ili ubijeni, a crkva u Drvaru spaljena od komunista nakon rata 1948. Bosanko Grahovo \u2013 drugo mjesto pokolja 62 Hrvata<\/strong><\/p>\n\n\n\n Istog dana su u Bosanskom Grahovu i okolnim selima srpski ustanici ubili su 62 Hrvata, a me\u0111u njima i 5 \u017eena i 9 djece.<\/p>\n\n\n\n Grahovskog \u017eupnika Jurja Gospodneti\u0107a su \u010detnici zarobili i nakon okrutnog mu\u010denja nabili na ra\u017eanj, te pred njegovom majkom ga \u017eivog ispekli.<\/p>\n\n\n\n Srpski ustanici su u Grahovu i okolnim selima Obljaju, Koritima, Luci, Ugarcima i Crnom Lugu oplja\u010dkali i spalili sve hrvatske ku\u0107e, a u Obljaju su zapalili \u017eupni ured i rimokatoli\u010dku crkvu sv. Ilije Proroka. Preostali pre\u017eivjeli Hrvati su izbjegli u Knin.<\/p>\n\n\n\n Ovo stradanje Hrvata iz Bosanskog Grahova i okolici nije bilo jedino, nego se nastavilo i kasnije. Od vi\u0161e od tisu\u0107u predratnih \u017eupljana, vrlo mali broj ih je pre\u017eivio rat.<\/p>\n\n\n\n Ovo je kratko svjedo\u010danstvo grahovskog pokolja svjedoka Ante Krvavice koje je dao za Nedjeljnu Dalmaciju 1995. On ovaj zlo\u010din, na 27. srpnja ne ve\u017ee uz antifa\u0161izam kao \u0161to se slavio, ve\u0107 uz \u010detnike: Brotnja (kod ustani\u010dkog Srba) \u2013 tre\u0107e mjesto pokolja 38 Hrvata Ivezi\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n U mjestu Brotnja pored ustani\u010dkog Srba u isto\u010dnoj Lici izvr\u0161en je stra\u0161an pokolj nad pripadnicima jednog roda. Dana 27. srpnja 1941. ubijeno je 38 Hrvata prezimenom Ivezi\u0107, a me\u0111u njima i 12 djece. Najmla\u0111i Jakov i Jure tek su navr\u0161ili tri godine.<\/p>\n\n\n\n Kada je 2014. otkrivena Dabina jama, mjesto gdje su ustanici bacili ubijene Ivezi\u0107e, tada\u0161nji li\u010dki biskup Bogovi\u0107 je rekao: \u201eJa nisam forenzi\u010dar, nego biskup i povjesni\u010dar pa na sve ovo gledam kao cjelinu. Te\u0161ko je danas zamisliti kako su nedu\u017ene civile krvnici gurali i bacali u smrt kroz ovo usko grotlo. U ljeto 1941. znade se da je bilo odlu\u010deno da se to cijelo selo s katoli\u010dkim \u017eivljem pobije. To je bio nalet te prve ustani\u010dke pu\u0161ke koja je opalila 27. srpnja \u201941. Valjda je sada do\u0161lo vrijeme da se na\u0161a dr\u017eava jasno odredi prema tim doga\u0111ajima i da se vi\u0161e ne govori kao da se ni\u0161ta ne zna. Vrijeme je da barem ne slavimo dan kada je po\u010delo etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje isto\u010dne Like. Na podru\u010dju Donjeg Lapca i Srba, kraja gdje su Hrvati bili mala manjina, ubijeno je tijekom rata 430 civila Hrvata.<\/p>\n\n\n\n Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dana 27. srpnja 1941. po\u010deo je oru\u017eani ustanak protiv dr\u017eave i vlasti NDH na podru\u010dju Srba, Lapca, Drvara i Bosanskog Grahova, tj. podru\u010dju Like i Zapadne Bosne. 27. srpnja se slavio i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini kao dan antifa\u0161isti\u010dkog ustanka.Pokolji Hrvata i muslimana trajali su u tim dijelovima zemlje danima i idu\u0107ih […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":46849,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-46848","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n
Pobunjenici su napali vlak, \u017eupnika i vjernike izvukli iz vlaka i odvukli nedaleko od stanice. Svi hodo\u010dasnici su okrutno poubijani, a tijela su im ba\u010dena u jamu Golubnja\u010du.<\/p>\n\n\n\n
Tijela poginulih prona\u0111ena su skoro 62 godine poslije. Ekshumirana su 2003. u jami Golubnja\u010di u Trubaru kod Drvara. Na\u0111ene su zapravo usputno, jer nisu ni bile tra\u017eene.<\/p>\n\n\n\n
\u201cGenocid nad ovim nedu\u017enim Hrvatima, fizi\u010dko istrjebljenje po\u010delo je to\u010dno dana 27. VII. 1941. Toga dana u 10 sati ujutro \u010detni\u010dki ustanici pod vodstvom krvolo\u010dnog \u010detni\u010dkog vojvode Brane Bogunovi\u0107a (koji je 1944. godine izvr\u0161io samoubojstvo) uhitili su tamo\u0161njeg katoli\u010dkog \u017eupnika Jurja Gospodneti\u0107a, rodom s Bra\u010da. Sazvali su zbor Srba ispred katoli\u010dke crkve sv. Ilije. Nabili su mu na le\u0111a magare\u0107i samar i \u2018ja\u0161ili\u2019 po njemu oko crkve, i to ispred njegove majke. Nalo\u017eili su i veliku vatru. Nabili su ga na ra\u017eanj i pekli, te uz to pjevali uz silnu kriku i viku. Svi uhva\u0107eni Hrvati-djeca, \u017eene i starci, koji nisu uspjeli pobje\u0107i, morali su gledati ovaj stravi\u010dan \u010din kako se pe\u010de njihov \u017eupnik na obli\u017enjoj visoravni koja se zove Jeli\u0107a polje, na istoj vatri s usta\u0161om Tomislavom Sari\u0107em (ne\u0107ak Tomislava Sari\u0107a, Marko, 86 g., i danas je \u017eiv, nap. a.). Nakon ovih kalibanskih seansi pokupili su sve \u2018gledatelje\u2019, natovarili ih na konjske zaprege i odvezli u selo Ti\u0161kovac. Smjestili su ih u \u017eeljezni\u010dki tunel gdje su prije likvidacije vr\u0161ili stravi\u010dna mu\u010denja. Jedan dio odvezli su u Kamenicu kraj Drvara i tako\u0111er \u017eive pobacali u jame\u201c. (Izvor: Ante Krvavica: \u201eSvjedok sam \u010detni\u010dkih zlo\u010dina u Grahovu\u201c, Nedjeljna Dalmacija od 1995., str. 15.)<\/p>\n\n\n\n
Da tu prvu pu\u0161ku ne veli\u010damo. Ne mogu re\u0107i da nakon toga nije bilo i dobrih poteza, ali je do\u0161lo vrijeme da se prestane lagati i sakrivati o \u010demu je ovdje bilo rije\u010di. Istina \u0107e nas osloboditi. Mene kao \u010dovjeka i povjesni\u010dara zanima tko je ubio sve te ljude i djecu, na koji su na\u010din umrli, je li netko pre\u017eivio pad na tijela ispod sebe? Tko god da je pobio ove nedu\u017ene ljude, \u017eene i djecu on je zlo\u010dinac, krvnik i stvari treba nazvati pravim imenom.
Tajnu Dabine jame otkrio je na samrti jedan od sudionika zlo\u010dina, koji se nije mogao pomiriti sa po\u010dinjenim masakrom.<\/p>\n\n\n\n