izdvojeno mi\u0161ljenje<\/a> prenosimo u nastavku.<\/p>\n\n\n\n\u201cNisam mogao poduprijeti stajali\u0161te i odluku ve\u0107ine jer osporenu zakonsku odredbu ocjenjujem ustavnopravno problemati\u010dnom po vi\u0161e osnova a razloge ve\u0107inskog stajali\u0161ta pogre\u0161nim i nekonzistentnim. Rekao bih da je vi\u0161e rije\u010d o domi\u0161ljaju\u0107im izlikama nego o \u010dvrstoj i serioznoj argumentaciji<\/strong>.<\/p>\n\n\n\nI.<\/strong> Prvi je problem formalne naravi i ti\u010de se naru\u0161avanja na\u010dela vladavine prava i zahtjeva koji iz njega proizlaze, osobito pravne sigurnosti. Temeljni preduvjet pravne sigurnosti je preciznost i jasno\u0107a sadr\u017eaja pravnoga propisa. Ovdje zakonom uop\u0107e nije odre\u0111en sadr\u017eaj klju\u010dne sintagme \u201c\u017eivota u drugom rodnom identitetu\u201d, jer nije rije\u010d o pravnom standardu poznatoga i usvojenoga sadr\u017eaja, nego de facto o ideolo\u0161kom konstruktu<\/strong>.<\/p>\n\n\n\nS obzirom na njegovu semanti\u010dku kompleksnost i atipi\u010dnost, su\u0161tinski smisao \u201c\u017eivota u drugom rodnom identitetu\u201d nije jednostavno doku\u010div. S druge strane, takav pojam specifi\u010dnoga \u201c\u017eivota\u201d je konstitutivna pretpostavka promjene temeljnoga upisa spola (\u010dvrsto baziranoga na objektivno provjerljivim, biolo\u0161kim datostima) u dr\u017eavnoj matici ro\u0111enih, a to isklju\u010divo na osnovi proizvoljne i posve slobodne (moralno i razumski neuvjetovane) volje upisanoga pojedinca. Radi se u biti o upisu \u010dinjenice ne\u010dije volje da bude odre\u0111enoga spola druk\u010dijeg od njegovog biolo\u0161kog, a ne o upisu promijenjenoga spola kao stvarne, empirijski provjerljive \u010dinjenice<\/strong>. Time se dr\u017eavna matica ro\u0111enih u tom aspektu pretvara u evidentiranje virtualne ili subjektivne \u201cstvarnosti\u201d, odnosno u uno\u0161enje podataka koji nemaju usidrenost u zbilji i objektivnoj stvarnosti. Na ovaj na\u010din je negirano klasi\u010dno pravno na\u010delo \u201cex facto oritur ius\u201d (pravo izvire iz \u010dinjenice, iz stvarnosti, zbilje) koje jam\u010di racionalnu svrhovitost pravnog ure\u0111enja dru\u0161tvenih odnosa. To mo\u017ee rezultirati i pravnim kaosom, ako npr. biolo\u0161ka \u017eena, naknadno upisana kao mu\u0161karac prema \u201cosje\u0107aju\u201d rodne pripadnosti, rodi dijete, \u0161to bi s obzirom na na\u010delo mater semper certa est dekonstruiralo i sam pojam maj\u010dinstva kao isklju\u010divo obilje\u017eje \u017eenskoga spola<\/strong>, jer se pod taj pojam sad de facto mo\u017ee podvesti i pravno priznati mu\u0161karac. Sli\u010dno je i s mogu\u0107im zavrzlamama u vezi s ustavnim i zakonskim zahtjevom da bra\u010dni supru\u017enici budu osobe razli\u010ditoga spola.<\/p>\n\n\n\nUpravo zato bi pretpostavke dopustivosti takvih upisa odn. promjena upisa morale biti precizno normirane. Ne samo u svrhu ozbiljnosti institucije dr\u017eavnih matica, nego i za\u0161tite pravne pozicije podnositelja ovakvih zahtjeva koji razumno o\u010dekuju predvidivost u kriterijima odlu\u010divanja o njihovom tra\u017eenju.<\/p>\n\n\n\n
Dakle, zakonom nisu odre\u0111ene karakteristike ili intenzitet \u201c\u017eivota u drugom rodnom identitetu\u201d o kojem posljedi\u010dno ovisi promjena upisa spola u matici ro\u0111enih, nego je to prepu\u0161teno resornom ministru zdravstva. Ni provedbeni akt, me\u0111utim, osim zahtjeva pribave nalaza specijalista psihijatrije, mi\u0161ljenja klini\u010dkoga psihologa i izvje\u0161\u0107a nadle\u017enoga CZS-a o osobnim i obiteljskim prilikama, ne odre\u0111uje nikakve supstancijalne pretpostavke odn. kriterije prema kojima nadle\u017eno Nacionalno zdravstveno vije\u0107e odlu\u010duje o tome ho\u0107e li izdati pozitivno Mi\u0161ljenje kao formalni uvjet (\u201cdokument\u201d) za zahtjev koji se upu\u0107uje nadle\u017enom mati\u010daru u svrhu upisa promjene spola u dr\u017eavnoj matici (\u010dlanak 3. Pravilnika o na\u010dinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvr\u0111ivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o \u017eivotu u drugom rodnom identitetu, \u201cNarodne novine\u201d broj 132\/14.).<\/p>\n\n\n\n
Ni pravno-politi\u010dki, odnosno koncepcijski nije jasno \u2013 a nije jasno ni prema argumentima ve\u0107inskoga stajali\u0161ta, koga se zapravo ovim zakonom \u0161titi odnosno koje se vrijednosti promoviraju<\/strong>. Je li rije\u010d o za\u0161titi privatnosti i osobne autonomije shva\u0107ene kao apsolutno pravo svakoga da za sebe odredi vlastiti smisao i osobni identitet po svojoj posve autonomnoj i ni\u010dim uvjetovanoj volji neovisno o biolo\u0161kim datostima i antropolo\u0161koj stvarnosti ili se ovdje zapravo ide protektivno prema seksualnim \u201cmanjinama\u201d s obzirom na to da upis promjene spola ovisi o mi\u0161ljenju zdravstvene institucije na temelju ekspertiza psihijatra i klini\u010dkoga psihologa a pojam rodne inkongruencije (neuskla\u0111enosti) koja je u Me\u0111unarodnoj klasifikaciji bolesti (ICD) nakon revizije iz 2018. godine ozna\u010dena \u0161ifrom HA 60 upu\u0107uje na bolest koju treba lije\u010diti. Mo\u017ee li, na\u010delno, upis u javne evidencije biti adekvatna medicinska terapija?<\/p>\n\n\n\nII.<\/strong> Drugi problem osporene odredbe u spornom aspektu \u201c\u017eivota u drugom rodnom identitetu\u201d, kao uvjetu promjene upisa spola u dr\u017eavnoj matici, doti\u010de njezinu krajnje upitnu suglasnost s pojmom spola sadr\u017eanim u pojedinim ustavnim odredbama.<\/p>\n\n\n\nPitanje je na\u010delne naravi mo\u017ee li rod uop\u0107e biti kriterij razlikovanja (kategorija podjele, razlikovna osobina) ljudskih bi\u0107a a s obzirom na biolo\u0161ko-medicinsku istinu o binarnoj podjeli na \u017eenski i mu\u0161ki spol u kontekstu koje je spol \u201cprirodna konstanta i ontolo\u0161ka datost\u201d (Priop\u0107enje za javnost HAZU-a od 11. prosinca 2017.). Mislim da je ve\u0107inski pristup olako i nekriti\u010dki uzeo da se rod \/ rodni identitet mo\u017ee pravno neproblemati\u010dno podvesti pod rezidualnu kategoriju \u201cdrugih osobina\u201d iz \u010dlanka 14. Ustava<\/strong>, te da se, nastavno na op\u0107u zabranu diskriminacije, dopusti upis promjene spola i po osnovi iz osporene odredbe \u010dlanka 9.a ZoDM-a. \u010clankom 14. Ustava propisane su nediskriminatorne okolnosti i obilje\u017eja, neovisno o kojima, titular zajam\u010denih prava i sloboda ima ustavno jamstvo njihovog punog
ostvarivanja u istoj mjeri i opsegu kao i drugi koji nisu odre\u0111eni takvim obilje\u017ejem.<\/p>\n\n\n\nPitanje je konkretne ustavnopravne naravi \u2013 mo\u017ee li rod, zato \u0161to nije izrijekom naveden u tekstu ustavne odredbe iz \u010dlanka 14. Ustava, samim time predstavljati \u201cdrugu osobinu\u201d koja bi poput onih taksativno propisanih diferenciraju\u0107ih okolnosti (me\u0111u kojima je izrijekom naveden spol) djelovala kao osnova isklju\u010denja nejednakosti gra\u0111ana po pitanju prava zahtijevati upis relevantnih podataka o osobnom identitetu u dr\u017eavne matice kao javne registre. Ovdje je rije\u010d o kategoriji roda \/ rodnog identiteta kao \u010disto subjektivnog odre\u0111enja pojedinca<\/strong> \u2013 voljnog konstrukta u neskladu s biolo\u0161kim datostima koji ne ostaje samo u podru\u010dju privatnosti nego pretendira na izravne javnopravne u\u010dinke (na planu slu\u017ebenih, javnih evidencija o osobnim stanjima gra\u0111ana s reperkusijama na niz pravnih razina i podru\u010dja) \u010dije ostvarenje iziskuje zakonsku regulaciju kojom se navedeni voljni konstrukti i osobne preferencije izra\u017eavaju kao univerzalne i op\u0107eobvezuju\u0107e pravne norme<\/strong>.<\/p>\n\n\n\nPojam \u201c\u017eivota u drugom rodnom identitetu\u201d nije poznat u terminologiji i aksiologiji Ustava koji spominje samo spol i to: 1)<\/strong> u okviru ustavne vrjednote ravnopravnosti spolova iz \u010dlanka 3. Ustava (kao temelja za tuma\u010denje ustava), 2)<\/strong> u odredbi iz \u010dlanka 17. stavka 2. Ustava kojom je propisano da opseg ograni\u010denja ustavno zajam\u010denih prava i sloboda, u ratnom stanju ili stanju neposredne ugro\u017eenosti neovisnosti i jedinstvenosti dr\u017eave te velikih prirodnih nepogoda, ne mo\u017ee za posljedicu imati, pored ostaloga, nejednakost osoba s obzirom na spol, 3)<\/strong> u odredbi iz \u010dlanka 62. stavka 2. Ustava koji definira brak kao zajednicu \u017eene i mu\u0161karca i u kojoj su odredbi oznake spola nesumnjivo povezane sa stvarnim biolo\u0161kim habitusom \u017eenskoga i mu\u0161kog spola.<\/p>\n\n\n\nImaju\u0107i u vidu pojam roda kao ideolo\u0161koga rekvizita odn. rodnog identiteta kao posve subjektivnog do\u017eivljaja pripadnosti nekom spolu<\/strong>, o\u010dito je rije\u010d o koliziji s ustavnim pojmom i kategorijom spola. Nije dopustivo da za odre\u0111enje istog pojma ili kategorije (spola) pravno egzistiraju dva me\u0111usobno potiru\u0107a mjerila \u2013 objektivno (biolo\u0161ko) i subjektivno (prema osobnom osje\u0107aju i preferencijama). Kategorija spola normirana ustavnim odredbama se ne mo\u017ee razumnim tuma\u010denjem odrediti proizvoljno, pojedina\u010dnom voljom i subjektivnim osje\u0107ajem spolne pripadnosti nego isklju\u010divo objektivnim biolo\u0161kim parametrima. Ustav, naime, ne mo\u017ee sadr\u017eavati pojmove kojima stvarni smisao i sadr\u017eaj ne korespondira nazivu ili oznaci. Rije\u010di koje Ustav koristi i kojima se izra\u017eava naprosto moraju biti utemeljene u stvarnosti i pokrivati neki realan smisao i stvarni sadr\u017eaj. Zakonska razrada ustavnih pojmova i kategorija ne smije sadr\u017eajno dekonstruirati ustavne termine i pojmove, odnosno ispunjavati ih druk\u010dijim ili \u010dak suprotstavljenim sadr\u017eajima<\/strong>. \u201cEvolutivni\u201d pristup i teleolo\u0161ko tuma\u010denje (prema trenutno aktualnom telosu) ne mogu poslu\u017eiti kao izlika za izvrtanje smisla i sadr\u017eaja ustavnih pojmova. Utoliko mislim da je pojam roda \/ rodnog identiteta u aspektu u kojem se njime odre\u0111uje sadr\u017eaj kategorije spola na na\u010din proveden u osporenoj odredbi ZoDM-a nedvojbeno protuustavan.<\/p>\n\n\n\nIII.<\/strong> Tre\u0107i problem proizlazi iz krajnje dvojbenih postavki ve\u0107inskoga stajali\u0161ta, prema kojima je osporena odredba u spornom aspektu \u201c\u017eivota u drugom rodnom identitetu\u201d:
a) nu\u017ena u svrhu nediskriminacije spolno\/rodno disfori\u010dnih osoba, te
b) ustavnopravno utemeljena na ustavnom (\u010dlanak 35. Ustava) i konvencijskom (\u010dlanak 8. Konvencije) jamstvu privatnosti i za\u0161tite osobnoga \u017eivota, odnosno slobodnog ure\u0111ivanja i razvijanja osobnosti.<\/p>\n\n\n\nMislim da je glede pitanja diskriminacije klju\u010dno to \u0161to se upisi u dr\u017eavnu maticu kao javnu evidenciju za sve upisane beziznimno svode na unos podataka o stvarnim (zbiljskim) \u010dinjenicama a ne o subjektivnim uvjerenjima i osobnim pristupima toj kategoriji \u010dinjenica. Prema tome, nema usporedive kategorije koja bi bila privilegirana po toj osnovi jer mati\u010dar nikome ne upisuje spol ni promjenu spola prema kriteriju vlastite \u017eelje ili sklonosti.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, pojam rodnoga identiteta u kontekstu osporene odredbe u biti implicira mogu\u0107nost pojedinca da samoga sebe \u201crodno\u201d definira kako \u017eeli i da taj identitet opet kasnije promijeni po svojoj \u017eelji \u0161to je u okviru ove koncepcije lako izvedivo jer takav identitet nije uvjetovan ni\u010dim objektivnim nego je posve subjektivan te negira i dokida biolo\u0161ku datost kao temeljnu odrednicu spola. Prakti\u010dno pojmovi \u201cmu\u0161ko\u201d i \u201c\u017eensko\u201d prestaju vrijediti prema svim objektivnim kriterijima i postaju tek \u201cindividualni osje\u0107aji\u201d<\/strong> koji ovise jedino o volji osobe kakvom \u0107e se smatrati. Iako o novim pojmovima odnosno sadr\u017eajima \u201croda\u201d i \u201crodnoga identiteta\u201d ne postoji ni najmanje slaganje a kamoli op\u0107i znanstveni konsenzus, oni bi kao zakonom propisane i verificirane vrijednosti trebali biti univerzalno obvezuju\u0107i. Kako je to u vezi s raspravama ove vrste ve\u0107 nagla\u0161avano \u2013 od okoline se ne tra\u017ei samo da po\u0161tuje i nediskriminira tako specifi\u010dno samoodre\u0111enu privatnost i osje\u0107aj spolnoga identiteta, nego i da prihvati takav na\u010din razmi\u0161ljanja umjesto vlastitoga i da ga institucionalizira kroz pravnu normu. Treba razlikovati nediskriminaciju osoba po osnovi njihova osje\u0107aja spolnog \/ rodnog identiteta od istodobnog neprihva\u0107anja neodobravanja njihova pogleda na rod, spol i mjerila odre\u0111ivanja vlastitoga identiteta kao op\u0107e norme<\/strong>. Jedno je tra\u017eiti po\u0161tivanje i nediskriminiranje osobe u odnosu na ostvarivanje prava i sloboda nevezanih uz pitanja \u201crodnoga identiteta\u201d, a sasvim je ne\u0161to drugo, pod izgovorom nediskriminacije, nametati svima odre\u0111ene radikalno nove predod\u017ebe o zbilji kao univerzalne norme za pona\u0161anje cijele zajednice te mijenjati filozofiju temeljnih pogleda na ljudski spol i rod u skladu s \u201cosje\u0107ajima\u201d koji nemaju empirijskog pokri\u0107a niti upori\u0161ta u znanosti ili dru\u0161tvenom konsenzusu.<\/p>\n\n\n\nMedicinska znanost, naime, ne poznaje rod kao relevantnu kategoriju nego samo \u017eenski i mu\u0161ki spol u \u010dovjeka. Ljudska seksualnost funkcionira kao binarno biolo\u0161ko i objektivno svojstvo. Geni XY i XX genetska su obilje\u017eja zdravoga stanja a ne nekoga poreme\u0107aja. U znanosti ne postoji pojam rodnoga identiteta, a ne postoji ni pojam roda osim u taksonomiji i gramatici.<\/p>\n\n\n\n
S drugoga motri\u0161ta, pak, problematika navodne diskriminacije spolno disfori\u010dnih po pitanju upisa njihovog spola u dr\u017eavne matice nije jednostavno rje\u0161iva niti je rije\u0161ena osporenom zakonskom odredbom \u010dak ni u odnosu na cjelovitu kategoriju rodno disfori\u010dnih osoba gledanih iz optike same rodne teorije. Rodni identitet je, prema postavkama te teorije, u biti osobni do\u017eivljaj pripadanja spolu \u2013 mu\u0161kom, \u017eenskom ili alternativnom modelu (mje\u0161avina mu\u0161kog i \u017eenskog ili pak nepripadanje nijednom od njih) pa rodnih identiteta mo\u017ee biti onoliko koliko postoji varijanti seksualnih sklonosti i preferencija. Rodni identitet prema samoj teoretskoj konstrukciji u kojoj je osmi\u0161ljen, naime, ne obuhva\u0107a samo mogu\u0107nost izabrati mu\u0161ki ili \u017eenski rod kao svoju identitetsku oznaku nego i neku tre\u0107u iz dijapazona rodova (homo, gay, lesbian, queer, trans, incesty, animal, pedo\u2026). I ti tre\u0107i, prema logici ve\u0107inskoga stajali\u0161ta, trebali bi imati pravo svoj identitet podvu\u0107i pod za\u0161titu ustavnih i konvencijskih kanona koji jam\u010de slobodno ure\u0111ivanje i razvijanje vlastite osobnosti pa su, prema istom rezonu i oni posljedi\u010dno diskriminirani (u okviru vlastite kategorije rodno inkongruentnih pojedinaca) jer im nije omogu\u0107en upis \u010dinjenice \u201c\u017eivota u tom rodnom identitetu\u201d<\/em><\/strong>. Time su u okviru kategorije rodno disfori\u010dnih osoba diskriminirani svi oni koji svoj rodni identitet ne pronalaze u okviru suprotnoga spola od onoga kojem biolo\u0161ki pripadaju (kromosomski i genitalno) nego u okviru \u201cneutralnih ili mje\u0161ovitih identitetskih kombinacija\u201d kojima nije omogu\u0107eno prikladno korespondiraju\u0107e evidentiranje u dr\u017eavnim maticama. O\u010dito je rije\u010d o normativno nekonzistentnoj i, pu\u010dki re\u010deno, \u201csklepanoj\u201d konstrukciji.<\/p>\n\n\n\nKona\u010dno, iz moga kuta sagledavanja ove problematike, nije prihvatljiva teza ve\u0107inskoga stajali\u0161ta koja shortcut argumentacijom poku\u0161ava \u201cdokazati\u201d da iz same \u010dinjenice potpadanja rodnog identiteta (kao i drugih raznih osobnih uvjerenja, shva\u0107anja i \u017eivotnih stilova) pod pojam privatnosti i osobnoga \u017eivota u smislu \u010dlanka 35. Ustava i \u010dlanka 8. Konvencije, proizlazi pravo zahtijevati upis promjene podatka o spolu u dr\u017eavnoj matici. To je non sequitur zaklju\u010divanje i s pravnoga i s logi\u010dkog gledi\u0161ta. Za\u0161to bi naime sadr\u017eaj ne\u010dije osobnosti ili privatnosti sam po sebi bio dostatna osnova za postavljanje zahtjeva prema slu\u017ebenim, javnim evidencijama svrhu ostvarenja upisa s javnopravnim u\u010dinkom?<\/strong> S druge strane, po\u0161tovanje privatnosti i osobnoga \u017eivota (status libertatis) u smislu cit. ustavne i konvencijske odredbe primarno tra\u017ei suzdr\u017eanost dr\u017eave i njezinih tijela u smislu nezadiranja u privatnost pojedinca arbitrarnim uplitanjem (tzv. negativna obveza), dok je aktiviranje pozitivnih obveza dr\u017eave u smislu poduzimanja konkretnih mjera djelotvorne za\u0161tite prava na osobni \u017eivot \u2013 koje je nemogu\u0107e unaprijed generalno propisati \u2013 ovisno o karakteru konkretne problematike i o pravi\u010dnom balansiranju op\u0107eg i pojedina\u010dnog interesa pri \u010demu je podru\u010dje slobodne prosudbe dr\u017eave i \u0161ire od onoga koje se prakticira u drugim materijama (v. ESLJP, Goodwin protiv Ujedinjenog Kraljevstva od 11. srpnja 2002., br. 28957\/95, \u00a7 72.; Ustavni sud RH broj: U-IIIB-3173\/2012 od 18. o\u017eujka 2014., to\u010dka 13.1.).<\/p>\n\n\n\nNisam uvjeren da je dono\u0161enju osporene odredbe prethodio poku\u0161aj uspostave takve pravi\u010dne ravnote\u017ee, dok je posve o\u010dito da se ve\u0107insko stajali\u0161te time nije bavilo niti je uop\u0107e poku\u0161alo sagledati razloge koji bi u kontekstu javnog interesa bili kontrabalans ovako postavljenom modelu upisa promjene spola u dr\u017eavnoj matici koji uva\u017eava isklju\u010divo pojedina\u010dni interes rodno disfori\u010dne osobe.<\/p>\n\n\n\n
Usporedbe radi, u spomenutom predmetu Goodwin protiv Ujedinjenog Kraljevstva, Europski sud za ljudska prava je naro\u010dito uzeo u obzir \u010dinjenicu da je aplikantica nakon hormonalne terapije kao i operacije skra\u0107ivanja glasnica operativnim putem promijenila spol iz mu\u0161koga u \u017eenski na teret fondova zdravstvenog osiguranja (unato\u010d tome, sukladno stanju u UK, pravni u\u010dinci promjene spola nisu bili ostvareni jer nije bio dopu\u0161ten upis promjene spola u dr\u017eavne matice a i s gledi\u0161ta drugih propisa je i dalje ostala tretirana kao mu\u0161karac npr. po pitanju doba za umirovljenje radi ostvarenja pune starosne mirovine). ESLJP je ocijenio nelogi\u010dnim da dr\u017eava dopu\u0161ta lije\u010denje spolne disforije kao patolo\u0161kog mentalnog stanja i potrebne kirur\u0161ke zahvate u svrhu promjene spola na teret javnih fondova ali ne priznaje pravne implikacije rezultata takvoga lije\u010denja (\u00a7 78.). Naro\u010dito je imao u vidu okolnost podvrgavanje pojedinca diferentnim i bolnim medicinskim postupcima i zahvatima koji pretpostavljaju odlu\u010dnost i visoku razinu uvjerenosti u nu\u017enost promjene svoje \u201cspolne uloge\u201d, \u0161to razumno isklju\u010duje mogu\u0107nost da se zahtjev pripi\u0161e osobnoj hirovitosti ili samovolji (\u00a7 81.), pa je zaklju\u010dno ocijenio neodr\u017eivom situaciju u kojoj transseksualci koji su putem operacije promijenili spol \u017eive u stanovitom me\u0111uprostoru ne pripadaju\u0107i u cijelosti ni jednome ni drugom spolu (\u00a7 90.). Sud je zaklju\u010dio kako ne postoje dokazi niti vjerojatnost da \u0107e se u slu\u010daju potpuno ostvarenih transseksualaca koji su putem operacije promijenili spol konkretno i bitno naru\u0161iti ili ugroziti javni interes uz napomenu da je od socijalne okoline opravdano o\u010dekivati toleranciju prema osobama koje su se odlu\u010dile za \u017eivot s izmijenjenim spolnim identitetom uz prethodno podnesene velike osobne \u017ertve (\u00a7 91.).<\/p>\n\n\n\n
Za razliku od predmeta Goodwin ne nalazim da bi u vezi s problematikom ove ustavnosudske stvari pravi\u010dna ravnote\u017ea naginjala u korist pojedina\u010dnog interesa. Valja jo\u0161 jednom ponoviti pravno na\u010delo \u201cex facto oritur ius\u201d, a i prisjetiti se Cicerona \u2013 \u201cpravi je zakon ispravan razum u skladu s naravi, op\u0107om, nepromjenjivom koja se ne razlikuje u Rimu i Ateni ili od danas do sutra\u201d<\/strong> (De Republica, III, 22; De legibus, I 6, 12, 15)!<\/p>\n\n\n\nS druge strane, a to je donekle spomenuto i u ve\u0107inskoj odluci, ovdje je rije\u010d o svjetonazorskoj i moralnoj kontroverziji vrlo \u0161irokih razmjera unutar hrvatskoga dru\u0161tva. Ideja roda i rodnog identiteta (upravo u smislu u kojem je sadr\u017eana u osporenoj odredbi) proizlazi iz svjetonazorskog pristupa \u010dovjeku kao apsolutno autonomnom i ni\u010dim izvan sebe uvjetovanom ili odre\u0111enom bi\u0107u koje je sukladno tome slobodno \u010diniti \u0161to mu je volja. To je notorno jedna od temeljnih dogmi ateisti\u010dkoga svjetonazora. Takav pristup, koji slobodu vidi kao \u201cpravo svakoga da za sebe odredi smisao \u017eivota, samoga sebe i svemira\u201d, za katolike je \u2013 rije\u010dima P. Kreefta, nesumnjivo kompetentnog za ovu temu \u2013 ni manje ni vi\u0161e nego \u201cSotonina filozofija\u201d!<\/strong><\/p>\n\n\n\nSvakako da nije na Ustavnom sudu razrje\u0161avanje prijepora ove vrste i zauzimanje koje od rivalskih pozicija, ali pri nadzoru zakonskih odredaba koje nisu svjetonazorski i ideolo\u0161ki indiferentne taj sud mora biti svjestan implikacija svoje odluke, odnosno pri \u201cvaganju\u201d javnog interesa, u svrhu pravi\u010dnog uravnote\u017eenja s individualnim interesom, u razumnoj mjeri voditi ra\u010duna o svjetonazorskim realnostima i prevladavaju\u0107im moralnim pristupima u dru\u0161tvenoj zajednici. To je u ovoj odluci bilo o\u010dito zanemareno.<\/p>\n\n\n\n
IV.<\/strong> U odnosu na preostale istaknute razloge ve\u0107inskog stajali\u0161ta dr\u017eim potrebnim napomenuti sljede\u0107e.
a) Razlozi izlo\u017eeni u Odluci iz predmeta povodom ustavne tu\u017ebe oznake U-IIIB3173\/2012 (to\u010dka 15.) ni u kojoj mjeri, pa ni u pogledu konstatacije o pravu na upis promjene spola na osnovi \u201c\u017eivota u drugom rodnom identitetu\u201d kao \u201czakonskom pravu\u201d (to\u010dka 14.1. te Odluke) ne utje\u010du niti mogu utjecati na pristup Ustavnog suda u predmetu apstraktne kontrole ustavnosti zakona u kojem se navedeno \u201czakonsko pravo\u201d autonomno ocjenjuje s motri\u0161ta uskla\u0111enosti s Ustavom,<\/p>\n\n\n\nb) to \u0161to svrha ZoDM-a nije \u201cvalorizirati rodni identitet i uvoditi rodnu ideologiju\u201d, nego \u201cevidentirati \u010dinjenice o osobnim stanjima gra\u0111ana\u201d (to\u010dka 16.) ne isklju\u010duje mogu\u0107nost protuustavnosti sporne odredbe o pretpostavkama promjene upisa spola u dr\u017eavnu maticu ro\u0111enih, upravo na osnovi okolnosti (rodni identitet) koja je ozra\u010dena konceptom i kontekstom rodne ideologije,<\/p>\n\n\n\n
c) standardne formulacije zakonskih tekstova o protezanju doma\u0161aja upotrijebljenihizraza s rodnim zna\u010denjem jednako na oba spola nemaju nikakve smislene paralele s kori\u0161tenjem sporne sintagme \u201c\u017eivota u drugom rodnom identitetu\u201d u osporenoj zakonskoj odredbi, kako to pogre\u0161no smatra ve\u0107insko stajali\u0161te (to\u010dka 16.). Naime, pravna izreka u okviru rimske pravne tradicije \u201cGenus masculinum complectitur et femininum\u201d po definiciji Gaja i Ulpijana, prema kojoj se izraz ili pojam uporabljen u pravnim tekstovima u mu\u0161kom rodu, odnosi i na \u017eenski rod, kori\u0161tena je jo\u0161 u anti\u010dkom Rimu koji nije naginjao bilo kojem obliku egalitarnosti u odnosima izme\u0111u spolova, pa je usporedba proma\u0161ena\u201d, stoji u izdvojenom mi\u0161ljenju suca Miroslava \u0160umanovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Miroslav \u0160eparovi\u0107, predsjednik, te suci Andrej Abramovi\u0107, Mato Arlovi\u0107, Snje\u017eana Bagi\u0107, Branko Brki\u0107, Mario Jelu\u0161i\u0107, Lovorka Ku\u0161an, Rajko Mlinari\u0107, Goran Selanec i Miroslav \u0160umanovi\u0107 donijelu su odluku kojom su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dr\u017eavnim maticama proglasili zakonom postupovno-tehni\u010dke naravi te ga proglasili u skladu s Ustavom. […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-46997","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n
Izdvojeno mi\u0161ljenje suca \u0160umanovi\u0107a: Pojmovi mu\u0161ko i \u017eensko prestaju vrijediti prema svim objektivnim kriterijima - RADIO LJUBU\u0160KI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/27\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Izdvojeno mi\u0161ljenje suca \u0160umanovi\u0107a: Pojmovi mu\u0161ko i \u017eensko prestaju vrijediti prema svim objektivnim kriterijima - RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Miroslav \u0160eparovi\u0107, predsjednik, te suci Andrej Abramovi\u0107, Mato Arlovi\u0107, Snje\u017eana Bagi\u0107, Branko Brki\u0107, Mario Jelu\u0161i\u0107, Lovorka Ku\u0161an, Rajko Mlinari\u0107, Goran Selanec i Miroslav \u0160umanovi\u0107 donijelu su odluku kojom su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dr\u017eavnim maticama proglasili zakonom postupovno-tehni\u010dke naravi te ga proglasili u skladu s Ustavom. […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/27\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-07-27T13:03:39+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-07-27T13:03:41+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/H20160516012528-696x464-1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"696\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"464\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"17 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/27\\\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/27\\\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\"},\"headline\":\"Izdvojeno mi\u0161ljenje suca \u0160umanovi\u0107a: Pojmovi mu\u0161ko i \u017eensko prestaju vrijediti prema svim objektivnim kriterijima\",\"datePublished\":\"2021-07-27T13:03:39+00:00\",\"dateModified\":\"2021-07-27T13:03:41+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/27\\\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\\\/\"},\"wordCount\":3365,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"articleSection\":[\"BIH i regija\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/27\\\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/27\\\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\\\/\",\"name\":\"Izdvojeno mi\u0161ljenje suca \u0160umanovi\u0107a: Pojmovi mu\u0161ko i \u017eensko prestaju vrijediti prema svim objektivnim kriterijima - RADIO LJUBU\u0160KI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\"},\"datePublished\":\"2021-07-27T13:03:39+00:00\",\"dateModified\":\"2021-07-27T13:03:41+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/27\\\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/27\\\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\\\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/07\\\/27\\\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Izdvojeno mi\u0161ljenje suca \u0160umanovi\u0107a: Pojmovi mu\u0161ko i \u017eensko prestaju vrijediti prema svim objektivnim kriterijima\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"description\":\"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/radioljubuski\",\"https:\\\/\\\/hr.linkedin.com\\\/company\\\/radio-ljubuski\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Izdvojeno mi\u0161ljenje suca \u0160umanovi\u0107a: Pojmovi mu\u0161ko i \u017eensko prestaju vrijediti prema svim objektivnim kriterijima - RADIO LJUBU\u0160KI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/27\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Izdvojeno mi\u0161ljenje suca \u0160umanovi\u0107a: Pojmovi mu\u0161ko i \u017eensko prestaju vrijediti prema svim objektivnim kriterijima - RADIO LJUBU\u0160KI","og_description":"Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Miroslav \u0160eparovi\u0107, predsjednik, te suci Andrej Abramovi\u0107, Mato Arlovi\u0107, Snje\u017eana Bagi\u0107, Branko Brki\u0107, Mario Jelu\u0161i\u0107, Lovorka Ku\u0161an, Rajko Mlinari\u0107, Goran Selanec i Miroslav \u0160umanovi\u0107 donijelu su odluku kojom su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dr\u017eavnim maticama proglasili zakonom postupovno-tehni\u010dke naravi te ga proglasili u skladu s Ustavom. […]","og_url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/27\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\/","og_site_name":"RADIO LJUBU\u0160KI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","article_published_time":"2021-07-27T13:03:39+00:00","article_modified_time":"2021-07-27T13:03:41+00:00","og_image":[{"width":696,"height":464,"url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/H20160516012528-696x464-1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Radio Ljubu\u0161ki","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@radioljubuski","twitter_site":"@radioljubuski","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Radio Ljubu\u0161ki","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"17 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/27\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/27\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\/"},"author":{"name":"Radio Ljubu\u0161ki","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b"},"headline":"Izdvojeno mi\u0161ljenje suca \u0160umanovi\u0107a: Pojmovi mu\u0161ko i \u017eensko prestaju vrijediti prema svim objektivnim kriterijima","datePublished":"2021-07-27T13:03:39+00:00","dateModified":"2021-07-27T13:03:41+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/27\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\/"},"wordCount":3365,"publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"articleSection":["BIH i regija"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/27\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/27\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\/","name":"Izdvojeno mi\u0161ljenje suca \u0160umanovi\u0107a: Pojmovi mu\u0161ko i \u017eensko prestaju vrijediti prema svim objektivnim kriterijima - RADIO LJUBU\u0160KI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website"},"datePublished":"2021-07-27T13:03:39+00:00","dateModified":"2021-07-27T13:03:41+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/27\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/27\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/07\/27\/izdvojeno-misljenje-suca-sumanovica-pojmovi-musko-i-zensko-prestaju-vrijediti-prema-svim-objektivnim-kriterijima\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/radioljubuski.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Izdvojeno mi\u0161ljenje suca \u0160umanovi\u0107a: Pojmovi mu\u0161ko i \u017eensko prestaju vrijediti prema svim objektivnim kriterijima"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","name":"Radio Ljubu\u0161ki","description":"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization","name":"Radio Ljubu\u0161ki","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","width":512,"height":512,"caption":"Radio Ljubu\u0161ki"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","https:\/\/x.com\/radioljubuski","https:\/\/hr.linkedin.com\/company\/radio-ljubuski","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b","name":"Radio Ljubu\u0161ki"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46997","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46997"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46997\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46999,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46997\/revisions\/46999"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46997"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46997"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46997"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}