Prometnice su bile i ostale usko grlo donje Hercegovine, a to je slijev rijeke Trebi\u0161njice, odnosno prostor ju\u017eno od rijeke Bregave. Ne\u0107e situaciju puno promijeniti ni gradnja ceste Stolac \u2013 Neum. Bit \u0107e to put do bh. rivijere i odatle na razne strane, a naj\u010de\u0161\u0107e istim putem natrag. Nakon obilaska dijela donje Hercegovine, uvjereni smo da turisti\u010dke i gospodarske potencijale, umjesto okomitih, mogu promijeniti samo horizontalne prometnice, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH. <\/p>\n\n\n\n
Ceste koje \u017eivot zna\u010de<\/p>\n\n\n\n
Za izvo\u0111enje tog zaklju\u010dka upori\u0161te nije samo lo\u0161e stanje prometnica na tom podru\u010dju, neke od njih \u010dak su regionalne, primjerice Svitava \u2013 Hutovo \u2013 Ravno, R – 426 ili Ravno \u2013 Zavala \u2013 Orahov Do, R – 428., nego iskustvo iz pro\u0161losti. Donja Hercegovina o\u017eivjela je kada je 1901. u promet pu\u0161tena pruga Gabela \u2013 Hutovo \u2013 Ravno \u2013 Dubrovnik. Pruga je povezala dolinu Neretve preko niza sela i naselja sa za tada\u0161nje, a i dana\u0161nje prilike bogatim Dubrovnikom. Du\u017enost FBiH bila bi cestovnom trasom od Zavale preko visoravni Bobana dolinu Neretve povezati s Dubrovnikom, ali to bi bilo preskupo u odnosu na malo stanovnika. Me\u0111utim, druga, i to puno jeftinija, varijanta relativno bi se brzo mogla realizirati, a to je cesta od Dra\u010deva sa stare ceste Metkovi\u0107 \u2013 Mostar, preko Kolojanja, Hutova, Ravnog, Zavale do Orahova Dola i Slanog, a onda jadranskom magistralom pravac Dubrovnik. Budu\u0107i da bi ta prometnica, za \u010diju bi se gradnju dijelom mogla koristiti trasa ceste izgra\u0111ene prilikom izgradnje \u017eeljezni\u010dke pruge od Dra\u010deva do Br\u0161tanice, bila i financijski prihvatljivija, pravo je \u010dudo \u0161to je se prostorni planeri nisu sjetili. \u010cinjenica je kako je prostor op\u0107ine Ravno od pribli\u017eno 330 \u010detvornih kilometara prakti\u010dki izdvojen iz cjeline \u2013 Federacije BiH. Jedina veza op\u0107ine Ravno s FBiH je uska cesta, zapravo asfaltom prekrivena biv\u0161a trasa \u017eeljezni\u010dke pruge iz smjera Hutova, op\u0107ina Neum. Postoji jo\u0161 jedna vertikalna prometnica Ljubinje \u2013 Ravno \u2013 Trebinje \u2013 \u010cepiku\u0107e. Me\u0111utim, s obzirom na o\u010dajnu cestu od Stoca do Ljubinja kroz RS, malo se koristi.<\/p>\n\n\n\n
Povratak i izolacija <\/p>\n\n\n\n
Do navedenog zaklju\u010dka nismo do\u0161li slu\u010dajno, nego \u0161etnjom uskim stazama kroz Popovo polje. Ovoga puta s prometnice Ljubinje \u2013 Trebinje i\u0161li smo prijeko na Poljice, gdje zavr\u0161ava Popovo, a po\u010dinje Trebinjska \u0161uma. U Poljicima nas je do\u010dekao tipi\u010dan ambijent uz \u017eeljezni\u010dku prugu ukinutu 1976., ru\u0161evna zgrada kolodvora i pomo\u0107ne zgrade, naselje na umoru s jedva 30-ak stanovnika. Od ostataka pruge, osim ru\u0161evnih zgrada, uo\u010dili smo i signal. Iznena\u0111enje su bile dvije crkve u pravoslavnom groblju. Tuma\u010denje o dvjema crkvama dobili smo od mje\u0161tanina Krste Dangubi\u0107a, koji se \u017eenidbom tu naselio iz Bile\u0107e. Po jednom, rije\u010d je o zavjetu mje\u0161tanina koji se obogatio u Americi, a po drugom, nekad bogate Poljice \u017eeljele su izgraditi crkvu ve\u0107u od ravanjske pa su uz staru udarili graditi novu, ve\u0107u. Od Poljica slijedi cesta do Huma, nekada va\u017enog i velikog raskri\u017eja na pruzi Gabela \u2013 Dubrovnik \u2013 Zelenika, odnosno Trebinje \u2013 Bile\u0107a \u2013 Nik\u0161i\u0107, u blizini koje bi se trebala graditi zra\u010dna luka. Impozantno zdanje je u ru\u0161evinama. Nastavili smo prema Za\u010dulama. Tamo nas je do\u010dekala ti\u0161ina i plo\u010da \u201cpazi, mine\u201d. Stalnih stanovnika nema. Povratak je bio rizi\u010dna vo\u017enja u du\u017eini od 24 km. Svaki automobil iz susjednog smjera bio je opasnost jer se nemate gdje skloniti. Laknulo nam je tek u Zavali, gdje smo od turisti\u010dke vodi\u010dice Helene, jedne od vila u Vjetrenici, doznali da je sezona bolja od pro\u0161logodi\u0161nje. Ni zra\u010dna luka Trebinje ne bi prostoru donje Hercegovine mogla pomo\u0107i. Previ\u0161e bi tu pristupnih cesta trebalo graditi za oko 2500 stalnih stanovnika Ravnog, 3500 Ljubinja i 38.000 Trebinja, tako da, sigurni smo \u2013 spas za cijelo podru\u010dje mo\u017ee do\u0107i samo sa zapada, iz doline Neretve!<\/p>\n\n\n\n
Izvor:vecernji.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prometnice su bile i ostale usko grlo donje Hercegovine, a to je slijev rijeke Trebi\u0161njice, odnosno prostor ju\u017eno od rijeke Bregave. Ne\u0107e situaciju puno promijeniti ni gradnja ceste Stolac \u2013 Neum. Bit \u0107e to put do bh. rivijere i odatle na razne strane, a naj\u010de\u0161\u0107e istim putem natrag. Nakon obilaska dijela donje Hercegovine, uvjereni smo […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":47289,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-47288","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n