Na dana\u0161nji dan 29.srpnja 1845. sukobili su se u Zagrebu hrvatski domoljubi narodnjaci s doma\u0107im pristalicama Ma\u0111ara, \u201ema\u0111aronima\u201c, na Trgu sv. Marka ispred Hrvatskog Sabora. U sukob se umije\u0161ala vojska i policija, pucala na goloruke demonstrante \u0161to je 15 hrvatskih domoljuba platilo \u017eivotom.<\/p>\n\n\n\n
Bio je to danak za slobode koje su se nazirale i dijelom ostvarile dvije godine kasnije 1847. uvo\u0111enjem hrvatskog jezika kao slu\u017ebenog jezika u Hrvatski Sabor.<\/p>\n\n\n\n
Punina te slobode i te\u017enji, kao i \u017ertvi svih generacija hrvatskih domoljuba ostvarena je stvaranjem samostalne dr\u017eave Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n
Politi\u010dka situacija u sjevernoj Hrvatskoj pred sukob 1845. \u2013 narodnjaci i ma\u0111aroni<\/strong><\/p>\n\n\n\n Uspjesi hrvatskih preporoditelja nisu bili po volji dijelu plemstva u sjeverozapadnoj Hrvatskoj koje je odbijalo ilirsku \u201evla\u0161ku\u201c \u0161tokav\u0161tinu u korist doma\u0107e \u201ehorvatske\u201c kajkav\u0161tine. To je sve bilo sve pod vidom ekskluziviteta dijela sjevernohrvatskog plemstva, a pod sli\u010dnom motivacijom kao autonoma\u0161tvo i drugi separatisti\u010dki pokreti dijelom hrvatskog narodnog bi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n To plemstvo se nije posebno slagalo ni s politi\u010dkim razila\u017eenjem Hrvata i Ma\u0111ara, koje je u preporodnom razdoblju postalo jo\u0161 ve\u0107e nego prije. Taj dio plemstva s jezgrom oko turopoljskog plemi\u0107a Danijela Josipovi\u0107a osnovao je 1841. godine politi\u010dku stranku \u2013 Horvatsko-vugersku stranku, tj. Hrvatsko-ugarsku stranku. Njezin je program bila uska povezanost s Ugarskom pa su ilirci domoljubi \u010dlanove i prista\u0161e te stranke pogrdno nazvali \u201ema\u0111aronima\u201c. Ilirci su tada osnovali svoju Ilirsku stranku koja je zastupala hrvatske preporodne ideje, a kad je 1843. pod ma\u0111arskim pritiskom zabranjena uporaba ilirskog imena i grba preimenovana je u Narodnu stranku.<\/p>\n\n\n\n \u201eSrpanjske \u017ertve\u201c \u2013 uzrok manipulacija potpisima u korist ma\u0111arona<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tijekom izbora za zagreba\u010dku \u017eupanijsku skup\u0161tinu 29. srpnja 1845. godine sukobili su se na Trgu sv. Marka u Zagrebu ma\u0111aroni i narodnjaci. U sukob se umije\u0161ala vojska, te je bilo mrtvih i ranjenih.<\/p>\n\n\n\n Na pripremama skup\u0161tine zagreba\u010dke \u017eupanije 1845. godine krivotvoreni su potpisi, kako bi bilo vi\u0161e ma\u0111arona, a manje narodnjaka u skup\u0161tini. Kraljevom naredbom popis plemi\u0107a za skup\u0161tinu napravljen je prema onom iz 1835. godine, \u0161to je tako\u0111er i\u0161lo na ruku ma\u0111aronima. Skup\u0161tina je po\u010dela s radom 28. srpnja, a dan kasnije na Trgu svetog Marka u Zagrebu za vrijeme demonstracija narodnjaka vojnici su zapucali na goloruke prosvjednike.<\/p>\n\n\n\n U tom masakru hrvatskih domoljuba poginulo je 15 ljudi, te ranjeno tridesetak.<\/p>\n\n\n\n Prvi hitac ispaljen je iz ku\u0107e ma\u0111aronskog odvjetnika Tadije Feri\u0107a koja se nalazila na kutu Trga svetog Marka i Mleta\u010dke ulice.<\/p>\n\n\n\n Na pogrebu srpanjskih \u017ertava na starom zagreba\u010dkom Jurjevskom groblju u centru Zagreba okupilo se mno\u0161tvo naroda i hrvatskih domoljuba. Tako su uz pijetet poginulima i demonstrirali odlu\u010dnost u borbi protiv ma\u0111arskog hegemonizma u Hrvatskoj. \u017drtve su kasnije premje\u0161tene na Mirogoj.<\/p>\n\n\n\n Ante Star\u010devi\u0107 o ma\u0111aronima<\/strong><\/p>\n\n\n\n O dubokoj podijeljenosti politi\u010dke scene u civilnoj ili banskoj Hrvatskoj prije 1848. godine posvjedo\u010dio je kasnije Ante Star\u010devi\u0107 u svojim uspomenama:<\/p>\n\n\n\n \u201eZa Ilirstva nebia\u0161e druga nego da bude\u0161 Ilir ili Magjaron. Re\u0107i da si Hrvat, znamenova da si Magjaron. Rodjen Magjar, rodjen u Ungarii, ter samo za vreme pribivaju\u0107i u Hervatskoj ako si rekao da si Magjar, to je nosilo da si Magjaron. Samo u tu jednu stranku, u Ilire ili u Magjarone, morao je kod nas svatko spadati. O redkih koji se brani\u0161e proti tomu razredjivanju ljudih, ili nehtedo\u0161e u nijedan taj razred brojeni biti, o tih bia\u0161e sud da su habi-kruhi, prosvetljeni zvahu ih fruges consumere nati, a javno mnenje govora\u0161e skladno, da su austrianski \u0161pioni.\u201c<\/p>\n\n\n\n Narodnjaci su 1845. godine uspjeli osigurati ve\u0107inu u Hrvatskom saboru pa su pokrenuli raspravu o ujedinjenju hrvatskih zemalja, samostalnoj hrvatskoj vladi, utemeljenju modernog sveu\u010dili\u0161ta i uzdignu\u0107u Zagreba\u010dke biskupije na \u010dast nadbiskupije, neovisne o ugarskom primasu u ma\u0111arskom Esztergomu (Ostrogon). Zbog toga su se hrvatsko-ma\u0111arski odnosi dodatno pogor\u0161ali, a hrvatski su stale\u0161ki nunciji napustili po\u017eunski sabor jer im Ma\u0111ari vi\u0161e nisu dopustili da govore latinskim jezikom. Nakon \u0161to je ma\u0111arski jezik 1844. godine uveden u slu\u017ebenu uporabu u Ugarskoj, posljednji je plemi\u0107ki Hrvatski sabor 1847. godine odlu\u010dio da se hrvatski jezik uvede kao slu\u017ebeni u hrvatskom javnom \u017eivotu, umjesto latinskoga.<\/p>\n\n\n\n Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na dana\u0161nji dan 29.srpnja 1845. sukobili su se u Zagrebu hrvatski domoljubi narodnjaci s doma\u0107im pristalicama Ma\u0111ara, \u201ema\u0111aronima\u201c, na Trgu sv. Marka ispred Hrvatskog Sabora. U sukob se umije\u0161ala vojska i policija, pucala na goloruke demonstrante \u0161to je 15 hrvatskih domoljuba platilo \u017eivotom. Bio je to danak za slobode koje su se nazirale i dijelom […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":47824,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-47823","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n