{"id":48600,"date":"2021-08-01T00:12:24","date_gmt":"2021-07-31T23:12:24","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=48600"},"modified":"2021-08-01T00:12:25","modified_gmt":"2021-07-31T23:12:25","slug":"dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/08\/01\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\/","title":{"rendered":"Dr. sc. Milan Puh: Prolazimo renesansu hrvatske zajednice u Brazilu"},"content":{"rendered":"\n

\u201c\u010cetvrta tj. peta generacija Brazilaca hrvatskih korijena iznimno je zainteresirana povezati se s mati\u010dnom dr\u017eavom svojih predaka\u201d, ka\u017ee dr. sc. Milan Puh <\/strong>u razgovoru za Hrvatsko slovo. Dr. sc. Puh je znanstveni suradnik Centra za Slavenske studije Sveu\u010dili\u0161ta savezne dr\u017eave Paran\u00e1 i mla\u0111i asisent na Pedago\u0161kom fakultetu na Sveu\u010dili\u0161tu u Sao Paolu gdje dr\u017ei izborni kolegij hrvatskog jezika. <\/strong>O preporodu hrvatske iseljeni\u010dke zajednice u Brazilu s dr. Puhom razgovarala je Dubravka Vidak za Hrvatko slovo. Razgovor prenosimo u cijelosti.<\/p>\n\n\n\n

Po\u0161tovani dr. sc. Puh, u Hrvatskoj matici iseljenika imali smo prigodu godine 2019. pratiti Va\u0161e iznimno predavanje o hrvatskoj zajednici u Brazilu i Va\u0161em radu u S\u00e3o Paulu. Autorom ste troknji\u017enja o toj temi, a Va\u0161u su knjigu tom prigodom predstavili dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u010d i dr. sc. Darjan Godi\u0107. Recite nam vi\u0161e o Va\u0161im istra\u017eivanjima, a hrvatske useljenike u Brazil pratite na vremenskoj okomici od stotinjak godina.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Milan Puh:<\/strong> Kao \u0161to \u010desto navodim u svojim istra\u017eivanjima, \u010dinjenica da nismo imali zna\u010dajnijih radova i pregleda istra\u017eiva\u010dkog rada koji bi nam omogu\u0107io da pratimo hrvatsko iseljeni\u0161tvo u Brazilu na vremenskoj okomici nagnala me da se posvetim intenzivno ne samo istra\u017eiva\u010dkom, nego i gotovo detektivskom radu tra\u017eenja informacija, dokumenata, sugovornika i svega onog \u0161to bi nam pomoglo da shvatimo razloge slabog poznavanja ove zajednice. Naime, rije\u010d je o jednoj staroj zajednici koja svoje korijene vu\u010de iz razdoblja \u201ecarstava\u201c \u2013 onog Austro-Ugarskog i tako\u0111er Brazilskog \u010diji je kontakt doveo do prvih grupa iseljenika koji su se uputili u divljine tada rijetko naseljenog jedinog luzofonog podru\u010dja u Latinskoj Americi.<\/p>\n\n\n\n

Vrlo brzo stvaraju svoja udru\u017eenja, i to ve\u0107 1903. godine kada se s \u010cesima ujedinjuju i rade na kulturnoj promociji, a onda s ve\u0107im dolaskom useljenika prelaskom iz prve u drugu fazu 1918. godine., nastaje, rekao bih, impresivan niz zadruga, klubova, novina, domova i drugih vrsta institucija koje su zamalo u cijelosti bile smje\u0161tene u centru S\u00e3o Paula kao ekonomskog sredi\u0161ta zemlje. Va\u017eno je primijetiti da su se tada\u0161nji iseljenici 20-ih i 30-ih godina kretali u strogom centru grada, tada elitnom i politi\u010dko-ekonomski va\u017enom dijelu grada \u0161to pokazuje koliko su dobro bili organizirani i prihva\u0107eni u novoj domovini, iako o tome ne znamo puno.<\/p>\n\n\n\n

Na\u017ealost, po\u010detkom 1930. godine, dolaskom na vlast Getulija Vargasa, ova prosperitetna zajednica pro\u017eivljava iznimno sna\u017enu represiju njegove antiimigrantske politike nacionalizacije zemlje gdje su sve etni\u010dki obilje\u017eene institucije bile ili zatvorene ili primorane na mijenjanje imena. Doga\u0111aj kakvom se nije svjedo\u010dilo u ovakvom razmjeru u Ju\u017enoj Americi!<\/p>\n\n\n\n

Tako u deset godina nestaje ili se uti\u0161ava sav kulturni i ini rad na\u0161e zajednice, a iz tog zati\u0161ja se polako budi ponovno nacionalni sentiment tek 1945. godine zavr\u0161etkom Drugoga svjetskog rata kojeg vodimo kao po\u010detak tre\u0107e faze useljavanja. Tada u zemlju pristi\u017ee novi kontingent hrvatskih useljenika, ali i onih kojima je Hrvatska bila generacijama dom (u tom smislu se isti\u010du Podunavski Nijemci iz Slavonije, Baranje i Srijema), koji su bili druga\u010diji svojim profilom, budu\u0107i da nisu bili ve\u0107inom poljodjelci kao \u0161to je bio slu\u010daj u prethodne dvije faze, nego obrazovaniji te politi\u010dki i nacionalno svjesniji ljudi, kao \u0161to je bio slu\u010daj i u drugim dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n

U tom se razdoblju i oni stariji doseljenici ponovno povezuju i nastaju dva antagona doma: Dru\u0161tvo prijatelja Jugoslavije i Croatia Sacra Paulistana koja djeluju i dan danas, no ipak bez ve\u0107ih sukoba, s obzirom na to da je jugoslavenski nacionalno-politi\u010dki projekt propao pa se time i dana\u0161nje Dru\u0161tvo prijatelja Dalmacije odlu\u010dilo preimenovati i djelovati u skladu s novom realno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Nakon kratkog pregleda, recite nam vi\u0161e o \u010detvrtoj iseljeni\u010dkoj generaciji hrvatskih korijena, koja sada govori isklju\u010divo portugalskim jezikom, zbog slabih veza s mati\u010dnom dr\u017eavom.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Milan Puh:<\/strong> Danas mo\u017eemo re\u0107i da je \u010detvrta tj. peta generacija Brazilaca hrvatskih korijena iznimno zainteresirana povezati se s mati\u010dnom dr\u017eavom svojih predaka, a to ve\u0107inski uklju\u010duje ba\u0161 upoznavanje hrvatske kulture, povijesti i jezika koja mi se \u010dini svake godine sve vidljivija i prepoznatljivija u ovoj vi\u0161emilijunskoj dr\u017eavi. Uvijek me zadivljuje koliko su zapravo mladi ljudi u dana\u0161nje vrijeme vezani uz identitetska pitanja i koliko im je stalo da doznaju za\u0161to njihova obitelj nije pre\u010desto govorila o svojoj domovini i jeziku, iako je mnogo toga na jedan suptilan na\u010din prenijela, unato\u010d svim zabranama i netrpeljivostima koje su postojale u ovoj nama naoko iznimno opu\u0161tenoj i liberalnoj zemlji.<\/p>\n\n\n\n

\u010cesto na satovima na\u0161eg te\u010daja, ali i na doga\u0111ajima koji se danas odvijaju virtualno, dolazi do \u201eaha\u201c trenutaka u kojima se spoznaje da je odre\u0111ena rije\u010d, tradicija ili pri\u010da zapravo dokaz postojanja jednog skrivenog, ali sna\u017enog naroda koji se morao puno prilago\u0111avati u novoj postojbini. Time re\u010deno, mo\u017ee se lako zaklju\u010diti da prolazimo kroz svojevrsnu renesansu hrvatske zajednice u Brazilu \u0161to se ti\u010de njezinog razvoja, napretka i \u017eelje za povezano\u0161\u0107u s mati\u010dnom dr\u017eavom.<\/p>\n\n\n\n

Na koji na\u010din i u kakvim uvjetima se odvija nastava i pou\u010davanje hrvatskom jeziku i povijesti u Croatiji Sadri Paulistani i u Dru\u0161tvu prijatelja Dalmacije. Hrvatska zajednica u Brazilu broji izme\u0111u \u0161ezdeset i osamdeset tisu\u0107a ljudi?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Milan Puh: <\/strong>Zbog, na\u017ealost, nikad prekinute pandemije koja nas trese ve\u0107 godinu i pol, sva nastava i podu\u010davanje se odr\u017eava u online obliku na koji smo se brzo prilagodili i koji jako dobro funkcionira s nastavnim materijalima u obliku videonastave, virtualnih u\u010dionica i programa koje koristim kako bi proces u\u010denja bio \u0161to efikasniji i prikladniji novom na\u010dinu vo\u0111enja nastave. I moram re\u0107i da je ova prisilna preinaka dobro primljena od strane mojih gotovo \u0161ezdesetoro u\u010denika svih generacija i dobi, \u0161to je svakako pozitivna \u010dinjenica, jer se dr\u017eavni vrh nije najbolje postavio i da se mnogo ljudi razboljelo i na\u0161lo u te\u0161koj situaciji.<\/p>\n\n\n\n

Mislim da \u0107emo svakako dio ovog iskustva i znanja preuzeti i upotrijebiti u budu\u0107nosti u tzv. hibridnom obliku nastave, jer ne samo da veli\u010dina i promet Sao Paula ote\u017eava, a ponekad i onemogu\u0107ava, poha\u0111anje nastave, nego danas imam i u\u010denike iz ostatka Brazila koji ina\u010de ne bi bili u mogu\u0107nosti u\u010diti hrvatski jezik.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de broja potomaka Hrvata i onih podrijetlom iz Hrvatske, moja istra\u017eivanja u arhivima obiju zemalja je dovela mene i moje kolege istra\u017eiva\u010de do broja oko 80 tisu\u0107a potencijalnih \u010dlanova zajednice od kojih mnogi, kako sam rekao, moraju jo\u0161 osvijestiti svoje hrvatske korijene, ali broj svakako nije zanemariv, iako je te\u0161ko govoriti o to\u010dnim brojkama iz raznih razloga.<\/p>\n\n\n\n

Brazil je peta dr\u017eava na svijetu po veli\u010dini, ima gotovo 200 milijuna stanovnika, a brazilska ekonomija je osma na globalnoj razini. To zna\u010di da se u toj golemoj saveznoj republici dobro \u017eivi? Te\u0161ko mi je zamisliti \u017eivot u tako mnogoljudnoj dr\u017eavi, ako samo poku\u0161am usporediti\u2026<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Milan Puh: <\/strong>Brazil je iznimno velik i raznolik, a to nekome iz Hrvatske mo\u017ee predstavljati izazov ili problem, dakle ovisi o tome kako se osoba prilagodi i koji su joj prioriteti u \u017eivotu. Na\u017ealost, zbog kolonijalne pro\u0161losti koju je obilje\u017eilo ropstvo i nejednakost osoba, ali i kasnijih \u010destih vojnih pu\u010deva, postoji jo\u0161 uvijek velika razlika izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih, bijelog i crnog stanovni\u0161tva. Tako da ovisi kako kome, u istom gradu se mo\u017ee \u017eivjeti na razini jedne iznimno bogate, ali tako\u0111er i iznimno siroma\u0161ne zemlje \u0161to dovodi do niza problema, od kojih se naj\u010de\u0161\u0107e navodi sigurnost.<\/p>\n\n\n\n

Ja moram re\u0107i da jako dobro \u017eivim i da imam dobre \u017eivotne i radne uvjete pa se onda mogu posvetiti radu u hrvatskoj zajednici onoliko koliko \u017eelim, no ne samo njoj, nego i Brazilu koji me jako dobro primio. Domicilno stanovni\u0161tvo je jako prijateljski raspolo\u017eeno, \u017eivi se punim plu\u0107ima i unato\u010d svemu lo\u0161em \u0161to se doga\u0111a tako da ovaj pozitivni mentalni sklop \u010desto lije\u010di neke na\u0161e mo\u017eda lo\u0161e navike, kao \u0161to vidim kod drugih sunarodnjaka koji su se nedavno doselili ovdje.<\/p>\n\n\n\n

Molimo, spomenite neke od aktivnijih i poznatijih Hrvata u Brazilu, \u010dime se bave, a posebno istaknute znanstvenike i knji\u017eevnike.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Milan Puh: <\/strong>Mogu re\u0107i da se danas sre\u0107om ni ne mogu sjetiti svih va\u017enih i poznatih Hrvata u Brazilu, jer sam ih dosta upoznao i prona\u0161ao u svojim istra\u017eivanjima. Mo\u017eda je najbolje da ih odvojim prema podru\u010dju djelovanja tako da se dobije \u0161irina njihove prisutnosti. Imamo veliku slikarsku koloniju sa Silvijem Pletikosom, Pedrom \u0160emanom, Jorgeom Franuli\u0107em i Carlosom Ki\u0161em; dizajnersko-novinarski dvojac otac-sin Milan i Alexandre Wollner (ovaj zadnji se smatra ocem brazilskog modernog dizajna, ne\u0161to kao Oscar Niemayer u arhitekturi), Josip Kanyo kao gra\u0111evinar koji je vodio gra\u0111enje Brazilije; glazbenici Dragutin Kalman (vi\u0161estruko nagra\u0111ivan dirigent i osnivatelj glazbenog sastava) i mladi Renan Marques koji danas vodi na\u0161u Klapu Frana; sve\u0107enici Josip Mravak i Damjan Rodin (prvi je bio od iznimne va\u017enosti za obnovu hrvatske zajednice u S\u00e3o Paulu, a drugi za nastanak jedne u Rio de Janeiru);<\/p>\n\n\n\n

filozof i sveu\u010dili\u0161ni profesor \u017deljko Lopari\u0107, politi\u010dki aktivan za vrijeme borbe za neovisnost i odgovoran za nastanak hrvatskog konzulata u S\u00e3o Paulu; novinari Franjo Dujmovi\u0107, \u010dija je najva\u017enija ostav\u0161tina prvo okupljanje hrvatske gra\u0111e u obliku knji\u017enice te Vladimir Herzog koji se istaknuo svojim humanisti\u010dkim radom u vrijeme progona 70-ih godina od strane vojne diktature; Josip Bogoslav Tanko koji je dao svoj obol razvoju kinematografije u Brazilu; Cosmo Juvela \u010dija je izdava\u010dka ku\u0107a specijalizirana za nastavne materijale dala zna\u010dajan doprinos obrazovanju; Alexandre Vranjac \u010dije ime nosi Centar za epidemiologiju u Sao Paulu, a da zavr\u0161im s mo\u017eda najistaknutijom, onom spisatelja.<\/p>\n\n\n\n

Od samih po\u010detaka zajednice imamo va\u017ene pisce i spisateljice pa ovdje \u017eelim navesti rad bra\u0107e Seljan i Stevine k\u0107eri Zore Seljan koja danas ponovno rasplamsava ma\u0161tu Brazilaca, Ivana Dragojevi\u0107a s njegovim epskim spjevom: \u201eOdlazak u Brazilj Lu\u010dana i Bla\u0107ana\u201c (jedinim takve vrste u Brazilu), Gregorija Ba\u010di\u0107a \u010diji su eseji pretvoreni u televizijsku seriju, Mariju Cristinu Damianovi\u0107 koja je napisala prvu dvojezi\u010dnu knjigu u stihu o procesu seljenja Hrvata u Brazil, Paulu Pexider-Sri\u0107u \u010dija je bajka o hrvatskom vezu dobila prvu nagradu \u201eMe\u0111unarodnog natje\u010daja slavenske bajke u Brazilu\u201c. Moglo bi se jo\u0161 mnogo\u0161to navesti.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to mo\u017eemo re\u0107i o intenzitetu veza Hrvata iz Brazila s mati\u010dnom dr\u017eavom i kako se one mogu pospje\u0161iti, ako su izblijedile? Koliko Vi posti\u017eete s podukom hrvatskoga jezika? Znate li kakve su turisti\u010dke veze, diplomatske i ostale?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Milan Puh: <\/strong>Kao \u0161to sam prethodno naveo, intenzitet ne odgovara veli\u010dini i dugovje\u010dnosti hrvatske zajednice u Brazilu, no to se brzo mijenja u posljednjih desetak godina. Rekao bih da su one izravne veze kroz iseljenike izblijedile jer donedavno nije bilo ve\u0107eg doseljavanja Hrvata u Brazilu, ali zato nove generacije rade intenzivno na pribli\u017eavanju pa tako odnedavno imamo Klub veza i vezilja, Klapu Frana te Grupu za poslovanja i istra\u017eivanja Brazil-Hrvatska koji djeluju uz ve\u0107 postoje\u0107e domove i folklorni sastav Jadran.<\/p>\n\n\n\n

Na\u017ealost, i dalje prisutna nevidljivost zajednice u mati\u010dnoj zemlji i novoj domovini dvostruko nam ote\u017eava poziciju, me\u0111utim ve\u0107i poticaj kroz rad Hrvatske matice iseljenika, Sredi\u0161njeg dr\u017eavnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i drugih mjerodavnih institucija dovodi do nastanka novih veza i mogu\u0107nosti. Ja se trudim, \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e, kroz u\u010denje jezika i kulture navesti potomke da stvore svoj vlastiti projekt povezivanja sa zemljom tj. da ne ostanu udaljeni od zajednice i domovine, nego da svojim znanjima i iskustvom doprinesu smanjenju razdaljina.<\/p>\n\n\n\n

Isto tako se trudim kroz rad na Sveu\u010dili\u0161tu u Sao P\u00e3ulu polako utrti put hrvatskom jeziku i knji\u017eevnosti, a optimisti\u010dan sam da uz pravu potporu mo\u017eemo imati, ne samo izborne kolegije hrvatskog jezika, nego i pravu malu katedru, jer interesa ne manjka (izborni kolegij s 30 mjesta je redovito popunjen i s listom \u010dekanja), a obje bi dr\u017eave mogle vi\u0161estruko imati koristi!<\/p>\n\n\n\n

Prije nekoliko godina smo u Gradskoj knji\u017enici u Dubrovniku upoznali mladog brazilskog glazbenika Marcosa Braccinija, kojeg je privukla klapska pjesma, koju je za\u010duo prolaze\u0107i, te je u\u0161ao unutra i pitao kakva je to glazba, a djevojka mu je bila iz Poljske. Bio je to zanimljiv susret i poslije smo razmijenili knjige i poslao nam je glazbene nosa\u010de zvuka, rekao je kako \u0107e sigurno ponovno do\u0107i u Hrvatsku\u2026 Vjerujem da bi zanimanje bilo obostrano, mi jako malo znamo o Brazilu i Brazilcima\u2026 Radite li na nekom novom istra\u017eivanju? Recite nam vi\u0161e o sebi, \u010dime se jo\u0161 bavite i imate li vremena za sve \u0161to Vas zanima?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Milan Puh: <\/strong>Da se nadove\u017eem na to \u0161to ste spomenuli prethodno, sla\u017eem se da znamo malo o Brazilu, posebno ako govorimo o onom znanju koje nam nije preneseno sapunicama ili odre\u0111enim kulturnim manifestacijama (karneval, samba itd.). Zato sam zapo\u010deo, uz potporu i suradnju Gradske knji\u017enice i \u010ditaonice Pula, \u201eBrazilske dane u Puli\u201c koji se odr\u017eavaju od 2013. godine i na koje vodim svake godine po nekoliko brazilskih stru\u010dnjaka koji prenose svoje znanje i poma\u017eu da shvatimo ovu iznimno raznoliku i kompleksnu zemlju (u tom smislu 2020. objavili smo zbirku tekstova kako bi ostao i pisani trag).<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dnu sam inicijativu zapo\u010deo u Sao Paulu 2014. s \u201eHrvatskim tjednom\u201c na koji smo doveli kulturne li\u010dnosti kao \u0161to su glazbenica Elis Lovri\u0107 i konceptualna umjetnica Vesna Ma\u010dkovi\u0107, prevoditeljice Una Krizmani\u0107-O\u017eegovi\u0107 i Katarina Ramljak, kako bi na jedan druga\u010diji na\u010din predstavile na\u0161u zemlju. Osim organizacije, na\u0111em vremena i za rad na specifi\u010dnim projektima pa smo tako 2019. krenuli s izradom portala \u201eMre\u017ea Hrvata u Brazilu\u201c na kojem \u0107e se mo\u0107i na pregledan i jednostavan na\u010din upoznati va\u017ene hrvatske osobe kao i u\u0107i u kontakt sa \u017eivim \u010dlanovima zajednice te doznati za sve aktivnosti u zajednici, a 2020. godine zapo\u010deo sam s izradom knjige za u\u010denje hrvatskog jezika u Brazilu u kojoj na interaktivan na\u010din povezujemo povijest hrvatske iseljeni\u010dke zajednice s jezi\u010dnim, povijesnim i kulturnim sadr\u017eajima nu\u017enim kako bi u\u010denici imali bolju sliku o zemlji i lak\u0161e se kasnije povezali s njom.<\/p>\n\n\n\n

Nadam se da \u0107e biti od koristi u nastavi hrvatskog jezika u domovima i na sveu\u010dili\u0161tu. I na kraju bih volio navesti bavljenje prevo\u0111enjem, iako mi za njega ipak nedostaje vremena pa su dosad iza\u0161le u prijevodu dvije knjige poezije biv\u0161eg veleposlanika Drage \u0160tambuka: \u201eNebo u Bunaru\u201c i \u201eNedovr\u0161eno stvaranje svijeta\u201c, a kroz kontakt i suradnju s dr. sc. \u017deljkom Lovren\u010di\u0107 i Tomislavom Deurom-Correiom, sada\u0161njim predsjednikom Croatije Sacre Paulistane, okupili smo i preveli na portugalski i \u0161panjolski jezik 16 hrvatskih pjesnika i pjesnikinja pa se nadam da \u0107e do kraja godine iza\u0107i i knjiga \u201eSuvremeno hrvatsko pjesni\u0161tvo: Kontakt u tri jezika\u201c, prva takve vrste u Brazilu.<\/p>\n\n\n\n

Jako smo radosni zbog Va\u0161eg pristanka i sudjelovanja na ovogodi\u0161njem tre\u0107em po redu Svjetskom festivalu hrvatske knji\u017eevnosti, u studenom. Mo\u0107i \u0107ete nam re\u0107i vi\u0161e o polo\u017eaju hrvatskih knji\u017eevnika u Brazilu. Nadam se da se mo\u017ee u\u010diniti vi\u0161e na pribli\u017eavanju rada brazilskih hrvatskih knji\u017eevnika u Hrvatskoj. \u010clanica Organizacijskog odbora dr. sc. \u017deljka Lovren\u010di\u0107 odr\u017eava suradnju sa svjetski uglednim piscima hrvatskoga podrijetla u \u010cileu, Argentini, te prevodi poeziju hrvatskih pisaca na \u0161panjolski i portugalski, te je napravila posao instituta. Jeste li razmi\u0161ljali o tome, o inkorporiranju njihovih djela u hrvatsku knji\u017eevnost? O razmjeni studenata?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Milan Puh: <\/strong>I ja sam iznimno sretan i po\u010da\u0161\u0107en Va\u0161im pozivom i mogu\u0107nosti da jednoj ve\u0107oj i va\u017enijoj publici ka\u017eem vi\u0161e o polo\u017eaju na\u0161ih knji\u017eevnika u Brazilu, ba\u0161 zato \u0161to mislim da \u0107emo tako mo\u0107i jo\u0161 dodatno pribli\u017eiti na\u0161u zajednicu domovini. Kao \u0161to sam upravo naveo, u kontaktu sam i suradnji s dr. sc. Lovren\u010di\u0107 koja je spremno prihvatila moju ideju da hrvatska knji\u017eevnost zapo\u010dne svoj \u017eivot i na portugalskom brazilskom, a u jednom od posjeta sam ponio ve\u0107i broj radova nekih od na\u0161ih spisatelja, jer mislim da je svakako va\u017eno da i na jednom od ve\u0107ih svjetskih jezika hrvatska knji\u017eevnost bude uklju\u010dena u op\u0107i opus. Razmjena studenata sa Sveu\u010dili\u0161tem u Zagrebu je trebala krenuti ove godine, no epidemiolo\u0161ka situacija nas je primorala na virtualno izvo\u0111enje projekta, ali \u0107e svakako to idu\u0107e godine druga\u010dije biti.<\/p>\n\n\n\n

Zahvaljujemo na razgovoru i radujemo se vi\u0111enju u studenom te se nadamo da \u0107e epidemiolo\u0161ke prilike biti povoljne.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Milan Puh ro\u0111en je 15. listopada 1986. godine. Prvostupnik antropologije i portugalskog jezika i knji\u017eevnosti 2008. te magistar struke na polju lingvistike 2010. na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu. Magistar znanosti na podru\u010dju filologije i portugalskog jezika na istome Sveu\u010dili\u0161tu 2012. Doktorirao je 2017. na interdisciplinarnom programu jezika i obrazovanja na Sveu\u010dili\u0161tu u Sao Paolu s temom \u201cFolklorne skupine kao jezi\u010dna politika: njegovanje jezika i kultura slavenskih zajednica u Brazilu\u201d. Prvostupnik povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu u Sao Paolu 2018. Voditelj je istra\u017eiva\u010dkog projekta \u201cPovijest Hrvata i hrvatskog useljeni\u0161tva u Brazil\u201d od 2015. do 2019. i prire\u0111iva\u010d knjiga \u201cHrvatska u Brazilu \u2013 iseljeni\u010dke pri\u010de i pri\u010de o useljenju\u201d, \u201cHrvatska u Brazilu do 1918.: prva faza useljavanja\u201d, \u201cHrvatska u Brazilu izme\u0111u 1918. i 1941.: druga faza useljavanja\u201d, \u201cHrvatska u Brazilu nakon 1941.: tre\u0107a faza useljavanja\u201d. Voditelj je projekta \u201cMre\u017ea Hrvata i Hrvatica u Brazilu\u201d od 2019. Znanstveni je suradnik Centra za Slavenske studije Sveu\u010dili\u0161ta savezne dr\u017eave Paran\u00e1 sa znanstvenim projektom \u201cKartografija slavenskih studija u Brazilu: znanstveno-istra\u017eiva\u010dki rad i njegova internacionalizacija\u201d i mla\u0111i asisent na Pedago\u0161kom fakultetu na Sveu\u010dili\u0161tu u Sao Paolu gdje dr\u017ei izborni kolegij hrvatskog jezika. Profesor je hrvatskog jezika i povijesti u hrvatskim domovima u Sao Paolu: Croatija Sacra Paulistina i u Dru\u0161tvo prijatelja Dalmacije. Prevoditelj je i prire\u0111iva\u010d knjiga eseja i pjesni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: narod.hr\/hrvatsko slovo<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201c\u010cetvrta tj. peta generacija Brazilaca hrvatskih korijena iznimno je zainteresirana povezati se s mati\u010dnom dr\u017eavom svojih predaka\u201d, ka\u017ee dr. sc. Milan Puh u razgovoru za Hrvatsko slovo. Dr. sc. Puh je znanstveni suradnik Centra za Slavenske studije Sveu\u010dili\u0161ta savezne dr\u017eave Paran\u00e1 i mla\u0111i asisent na Pedago\u0161kom fakultetu na Sveu\u010dili\u0161tu u Sao Paolu gdje dr\u017ei izborni kolegij […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":48601,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-48600","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\nDr. sc. Milan Puh: Prolazimo renesansu hrvatske zajednice u Brazilu - RADIO LJUBU\u0160KI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/08\/01\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dr. sc. Milan Puh: Prolazimo renesansu hrvatske zajednice u Brazilu - RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u201c\u010cetvrta tj. peta generacija Brazilaca hrvatskih korijena iznimno je zainteresirana povezati se s mati\u010dnom dr\u017eavom svojih predaka\u201d, ka\u017ee dr. sc. Milan Puh u razgovoru za Hrvatsko slovo. Dr. sc. Puh je znanstveni suradnik Centra za Slavenske studije Sveu\u010dili\u0161ta savezne dr\u017eave Paran\u00e1 i mla\u0111i asisent na Pedago\u0161kom fakultetu na Sveu\u010dili\u0161tu u Sao Paolu gdje dr\u017ei izborni kolegij […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/08\/01\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-07-31T23:12:24+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-07-31T23:12:25+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/milan-puh-696x479-1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"696\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"479\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"13 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/08\\\/01\\\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/08\\\/01\\\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\"},\"headline\":\"Dr. sc. Milan Puh: Prolazimo renesansu hrvatske zajednice u Brazilu\",\"datePublished\":\"2021-07-31T23:12:24+00:00\",\"dateModified\":\"2021-07-31T23:12:25+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/08\\\/01\\\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\\\/\"},\"wordCount\":3138,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/08\\\/01\\\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/08\\\/milan-puh-696x479-1.jpg\",\"articleSection\":[\"BIH i regija\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/08\\\/01\\\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/08\\\/01\\\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\\\/\",\"name\":\"Dr. sc. Milan Puh: Prolazimo renesansu hrvatske zajednice u Brazilu - RADIO LJUBU\u0160KI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/08\\\/01\\\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/08\\\/01\\\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/08\\\/milan-puh-696x479-1.jpg\",\"datePublished\":\"2021-07-31T23:12:24+00:00\",\"dateModified\":\"2021-07-31T23:12:25+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/08\\\/01\\\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/08\\\/01\\\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/08\\\/01\\\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/08\\\/milan-puh-696x479-1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/08\\\/milan-puh-696x479-1.jpg\",\"width\":696,\"height\":479},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/08\\\/01\\\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dr. sc. Milan Puh: Prolazimo renesansu hrvatske zajednice u Brazilu\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"description\":\"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/radioljubuski\",\"https:\\\/\\\/hr.linkedin.com\\\/company\\\/radio-ljubuski\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dr. sc. Milan Puh: Prolazimo renesansu hrvatske zajednice u Brazilu - RADIO LJUBU\u0160KI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/08\/01\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Dr. sc. Milan Puh: Prolazimo renesansu hrvatske zajednice u Brazilu - RADIO LJUBU\u0160KI","og_description":"\u201c\u010cetvrta tj. peta generacija Brazilaca hrvatskih korijena iznimno je zainteresirana povezati se s mati\u010dnom dr\u017eavom svojih predaka\u201d, ka\u017ee dr. sc. Milan Puh u razgovoru za Hrvatsko slovo. Dr. sc. Puh je znanstveni suradnik Centra za Slavenske studije Sveu\u010dili\u0161ta savezne dr\u017eave Paran\u00e1 i mla\u0111i asisent na Pedago\u0161kom fakultetu na Sveu\u010dili\u0161tu u Sao Paolu gdje dr\u017ei izborni kolegij […]","og_url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/08\/01\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\/","og_site_name":"RADIO LJUBU\u0160KI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","article_published_time":"2021-07-31T23:12:24+00:00","article_modified_time":"2021-07-31T23:12:25+00:00","og_image":[{"width":696,"height":479,"url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/milan-puh-696x479-1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Radio Ljubu\u0161ki","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@radioljubuski","twitter_site":"@radioljubuski","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Radio Ljubu\u0161ki","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"13 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/08\/01\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/08\/01\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\/"},"author":{"name":"Radio Ljubu\u0161ki","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b"},"headline":"Dr. sc. Milan Puh: Prolazimo renesansu hrvatske zajednice u Brazilu","datePublished":"2021-07-31T23:12:24+00:00","dateModified":"2021-07-31T23:12:25+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/08\/01\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\/"},"wordCount":3138,"publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/08\/01\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/milan-puh-696x479-1.jpg","articleSection":["BIH i regija"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/08\/01\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/08\/01\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\/","name":"Dr. sc. Milan Puh: Prolazimo renesansu hrvatske zajednice u Brazilu - RADIO LJUBU\u0160KI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/08\/01\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/08\/01\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/milan-puh-696x479-1.jpg","datePublished":"2021-07-31T23:12:24+00:00","dateModified":"2021-07-31T23:12:25+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/08\/01\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/08\/01\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/08\/01\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\/#primaryimage","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/milan-puh-696x479-1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/milan-puh-696x479-1.jpg","width":696,"height":479},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/08\/01\/dr-sc-milan-puh-prolazimo-renesansu-hrvatske-zajednice-u-brazilu\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/radioljubuski.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dr. sc. Milan Puh: Prolazimo renesansu hrvatske zajednice u Brazilu"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","name":"Radio Ljubu\u0161ki","description":"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization","name":"Radio Ljubu\u0161ki","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","width":512,"height":512,"caption":"Radio Ljubu\u0161ki"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","https:\/\/x.com\/radioljubuski","https:\/\/hr.linkedin.com\/company\/radio-ljubuski","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b","name":"Radio Ljubu\u0161ki"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48600","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48600"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48600\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48602,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48600\/revisions\/48602"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/48601"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48600"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48600"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48600"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}