Li\u010dki Hrvat Milan Nerali\u0107 nastupio je na drugim Olimpijskim igrama u Parizu 1900. i osvojio bron\u010danu medalju u ma\u010devanju. Na\u017ealost, u olimpijsku i sportsku povijest upisan je kao predstavnik Austro-Ugarske.<\/p>\n\n\n\n
Natjecati se na olimpijskim igrama san je i \u017eelja svakog sporta\u0161a. Malo je onih kojima je to uspjelo, a jo\u0161 je manje onih koji su uspjeli i osvojiti olimpijsko odli\u010dje. Olimpijski su pobjednici oni sretnici \u010dija imena ostaju trajno zapisana i slavljena. Tako je bilo i bit \u0107e. A sve je po\u010delo u drevnoj Gr\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n
Iako su zapisi i drugi pouzdani izvori o postanku i razvitku olimpijskih igara oskudni i nepouzdani te se jo\u0161 uvijek istra\u017euju, nepobitno je da su one nastale prije nekoliko tisu\u0107a godina. O njihovu su nastanku, smislu i sadr\u017eaju satkane brojne pri\u010de i legende, naga\u0111anja i pretpostavke.<\/p>\n\n\n\n
Brojanje olimpijskih igara vra\u0107a nas u 776. godinu prije novog doba, od kada postoji popis olimpijskih pobjednika. Bilo je to vrijeme kada se iskazivanje snage, vje\u0161tine, hrabrosti i spretnosti smatralo darom bogovima, jednako vrijedno kao i davanje po\u010dasti darivanjima \u017eita, drugim zemljinim plodovima ili doma\u0107im \u017eivotinjama. Bilo je to vrijeme anti\u010dkih olimpijskih igara na kojima su mogli nastupati samo mu\u0161karci, a da bi to sucima i gledateljima nepobitno dokazali morali su nastupati \u2013 goli! Anti\u010dke olimpijske igre prestaju se odr\u017eavati po\u010detkom petog stolje\u0107a, da bi se potpuno ukinule polovinom \u0161estog stolje\u0107a kada su potresi uni\u0161tili sveti\u0161ta i naselja tada\u0161njih igara.<\/p>\n\n\n\n
Arheolo\u0161ka otkri\u0107a borili\u0161ta gr\u010dkih anti\u010dkih olimpijskih igara iz XIX. stolje\u0107a pobudila su zanimanje za obnovu starih natjecanja, pa do njihova ponovnog odr\u017eavanja dolazi 1859. godine, ali bez \u017eeljenog uspjeha. Me\u0111utim, nedugo zatim francuski je pedagog, povjesni\u010dar i odlu\u010dni istra\u017eitelj metoda tjelesnog odgoja barun Pierre de Coubertin iskoristio proslavu petogodi\u0161njice Saveza francuskih sportskih dru\u0161tava za atletiku i 1892. godine predlo\u017eio obnovu gr\u010dkih olimpijskih igara. Usprkos jakim protivljenjima, uspio je sazvati Me\u0111unarodni \u0161portski kongres koji je 1894. godine u Parizu prihvatio odluku o obnovi olimpijskih igara.<\/p>\n\n\n\n
Prve Olimpijske igre novoga doba odr\u017eane su 1896. godine u Ateni, u Gr\u010dkoj, uz sudjelovanje 285 natjecatelja iz 13 zemalja, a u devet sportskih grana. Ove prve obnovljene Olimpijske igre, koje je pred 60 tisu\u0107a gledatelja otvorio gr\u010dki kralj \u0110uro I., ostat \u0107e zapam\u0107ene i po tome \u0161to na njima \u017eene nisu imale pravo nastupa.<\/p>\n\n\n\n
Druge Olimpijske igre odr\u017eane su 1900. u Parizu. Na njima je nastupilo 1066 natjecatelja me\u0111u kojima je bilo i \u0161est \u017eena. Natjecatelji su bili iz 20 zemalja, a na programu je bilo 11 sportskih disciplina u slu\u017ebenoj i 15 disciplina u slobodnom programu, kamo je spadalo i natjecanje u spa\u0161avanju utopljenika.<\/p>\n\n\n\n
U sportskoj povijesti Hrvatske ove igre u Parizu ostaju zapisane po tome \u0161to je na njima nastupio i jedan Hrvat, i to u borbi sabljom, odnosno ma\u010devanju, kamo su spadale borbe u floretu, ma\u010du i sablji.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u natjecateljima u ma\u010devanju nastupio je i Hrvat Milan Nerali\u0107, ro\u0111en u Slunju, u Lici. Na\u017ealost, u olimpijsku povijest zapisan je kao predstavnik Austro-Ugarske, u \u010dijem je sastavu tada bila i Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija.<\/p>\n\n\n\n
Tko je bio zapravo Milan Nerali\u0107?<\/p>\n\n\n\n
U obitelji Mijata Nerali\u0107a iz Slunja, Milanova oca, bilo je \u0161estero djece \u2013 tri k\u0107eri i isto toliko sinova. Najstarije dijete bio je Milan, ro\u0111en 1875. godine. Njegov brati\u0107 Fran otac je slavnog opernog pjeva\u010da Tomislava Nerali\u0107a. U raznim osobnim dokumentima Milan se spominje i kao Mile, Mi\u0107o i Michael.<\/p>\n\n\n\n
Milan je osnovnu \u0161kolu, odnosno osam razreda Gra\u0111anske u\u010dionice zavr\u0161io u rodnom Slunju, a dva razreda \u201cKraljevske mu\u017eke \u0161kole\u201d (u\u010diteljske \u0161kole) u Petrinji. Tre\u0107i je razred upisao 1892. godine, ali zavr\u0161ni te\u010daj nije mu bilo dopu\u0161teno polagati zbog raznih \u0111a\u010dkih nesta\u0161luka, odnosno neposlu\u0161nosti i sukoba s profesorom zbog razbijenog prozorskog stakla u \u0161koli.<\/p>\n\n\n\n
Nakon \u0161to je istjeran iz \u0161kole u Petrinji, prijavio se u vojsku u Karlovcu. Ve\u0107 kao \u0161kolarac isticao se kao vje\u017eba\u010d na ru\u010dama, pre\u010di i krugovima, te kao diza\u010d utega i pliva\u010d. Posebnu je popularnost stekao zbog smjelih i skladnih skokova u rijeku Koranu, \u0161to je \u010desto izvodio pred brojnim gledateljima.<\/p>\n\n\n\n
Iz vojske u Karlovcu poslan je na te\u010daj za vojne u\u010ditelje ma\u010devanja i tjelovje\u017ebe u Be\u010dko Novo mjesto. Sa sobom je donio i svoju ocjenu: zbijen, zdepast, trom, neelasti\u010dnog hoda, ali perspektivan kao ma\u010devalac i vje\u017eba\u010d na spravama. S uspjehom je zavr\u0161io normalni, a zatim i specijalni te\u010daj te je postao najprije pomo\u0107ni pa zatim i glavni u\u010ditelj ma\u010devanja te kona\u010dno vojni u\u010ditelj ma\u010devanja prve kategorije.<\/p>\n\n\n\n
Kao vojni \u010dasnik i ma\u010devalac s uspjehom je nastupao na mnogim akademijama i turnirima u vi\u0161e dr\u017eava Europe, gdje je naj\u010de\u0161\u0107e bio pobjednik. Najve\u0107i mu je sportski uspjeh nastup na II. Olimpijskim igrama 1900. godine u Parizu, gdje je u ma\u010devanju osvojio bron\u010danu olimpijsku medalju i tako postao uop\u0107e prvi Hrvat koji je nastupio na olimpijskim igrama i tu u brojnoj konkurenciji istaknutih ma\u010devalaca iz cijelog svijeta osvojio olimpijsko odli\u010dje.<\/p>\n\n\n\n
Nakon \u0161to je ispunio uvjete napustio je vojnu slu\u017ebu, ali je ostao vjeran ma\u010devanju. Sa svojom suprugom Vilmom, s kojom se vjen\u010dao 1911. godine u Berlinu, a koja je bila u\u010diteljica ma\u010devanja, posvetio se podu\u010davanju ma\u010devanja. Njegovi su u\u010denici i neki kasniji u\u010ditelji ma\u010devanja koji su po zavr\u0161etku Prvog svjetskog rata djelovali u Hrvatskoj. Iako je najve\u0107i dio svog \u017eivota proveo kao vojni \u010dasnik i u\u010ditelj ma\u010devanja daleko od svoje rodne Like, nikad ju nije zaboravio.<\/p>\n\n\n\n
Kao ugledna i po\u0161tovana osoba \u010desto je pozivan od istaknutih i bogatih osoba onda\u0161nje Austro-Ugarske Monarhije i Njema\u010dke da s njima sudjeluje u lovu, ma\u010devanju i dru\u017eenju. On je to redovito odbijao, koriste\u0107i to vrijeme da do\u0111e u svoj rodni Slunj. Govorio je tada da mu je dra\u017ea slunjska trava nego gospodski dvorci i staklenici s palmama. Svoje je domoljublje dokazivao i djelima. Organizirao je ma\u010devala\u010dke akademije i natjecanja u svom Slunju i dragom mu Zagrebu. Tu je i javno nastupao i sa svojom suprugom Vilmom koju je nau\u010dio te\u010dno govoriti hrvatski.<\/p>\n\n\n\n
U Slunju se uklju\u010dio, sa suprugom, i u dobrovoljni dru\u0161tveni rad. Oboje su postali \u010dlanovi pjeva\u010dkog dru\u0161tva s kojim su nastupali u mnogim mjestima drage mu Like.<\/p>\n\n\n\n
\u017delja mu je bila da se stalno nastani u Slunju. Na\u017ealost, to se nije ostvarilo jer je iznenada preminuo 1919. u Be\u010dkom Novom mjestu u 44. godini \u017eivota. Tu\u017ena je istina da je nepravedno i brzo zaboravljen od svojih zemljaka u Slunju i sporta\u0161a, posebno ma\u010devalaca u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n
Franjo Frnti\u0107, Hrvatska matica iseljenika 1993.<\/em><\/p>\n\n\n\n Izvor:dijaspora.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Li\u010dki Hrvat Milan Nerali\u0107 nastupio je na drugim Olimpijskim igrama u Parizu 1900. i osvojio bron\u010danu medalju u ma\u010devanju. Na\u017ealost, u olimpijsku i sportsku povijest upisan je kao predstavnik Austro-Ugarske. Natjecati se na olimpijskim igrama san je i \u017eelja svakog sporta\u0161a. Malo je onih kojima je to uspjelo, a jo\u0161 je manje onih koji su […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":49215,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-49214","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-sport"],"yoast_head":"\n