Matea Tomi\u0107 mlada je doktorandica fizikalne geodezije hercegova\u010dkih korijena koja upravo ovih dana provodi istra\u017eivanje koje za cilj ima dobiti novi, jedinstven vertikalni referentni sustav za podru\u010dje Norve\u0161ke, a koji bi omogu\u0107io mjerenje dubina na moru i visina na kopnu u odnosu na jedinstvenu referentnu plohu. Tomi\u0107 je diplomirala na Geodetskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, a nakon zavr\u0161enog studija izabrana je na natje\u010daju Norve\u0161kog sveu\u010dili\u0161ta o \u017eivotnim znanostima za doktorandicu kako bi radila na ovom zna\u010dajnom istra\u017eivanju. U kontekstu svojeg istra\u017eivanja isti\u010de kako \u0107e novi model geoida biti odre\u0111en kombinacijom satelitskih i terestri\u010dkih podataka kako bi se postigla najve\u0107a mogu\u0107a to\u010dnost. Tu je dosta va\u017eno, napominje Tomi\u0107, istaknuti kori\u0161tenje podataka satelitske altimetrije koja se temelji na mjerenju visine vodenog stupca s visokom to\u010dno\u0161\u0107u u odnosu na neki prethodno definirani referentni okvir. O izazovima, kao i planovima za budu\u0107nost, ova mlada znanstvenica govorila je za Ve\u010dernji list.<\/p>\n\n\n\n
Pro\u0161le ste godine izabrani za najboljeg kandidata na natje\u010daju za doktoranda u Norve\u0161koj. Mo\u017eete li nam objasniti tijek procesa?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Krajem svibnja pro\u0161le godine vidjela sam natje\u010daj da Norve\u0161ko sveu\u010dili\u0161te o \u017eivotnim znanostima (The Norwegian University of Life Sciences \u2013 NMBU) tra\u017ei doktoranda iz podru\u010dja fizikalne geodezije. Uvjet za prijam kandidata bio je zavr\u0161en diplomski studij geodezije\/geoinformatike ili neke od srodnih disciplina kao \u0161to su geofizika ili primijenjena matematika, popis objavljenih znanstvenih \u010dlanaka te \u017eivotopis i motivacijsko pismo. U tom trenutku nisam imala objavljen ni jedan znanstveni \u010dlanak, a i diplomski rad jo\u0161 je uvijek bio u fazi izrade. Ipak, htjela sam poku\u0161ati pa \u0161to bude, bude. Nakon nekih mjesec dana dobila sam poziv za razgovor te mi je na razgovoru re\u010deno da \u0107e najbolji kandidat biti odabran za dva do tri tjedna. Naravno, taj proces se oduljio na vi\u0161e od dva mjeseca te sam napokon, dva tjedna nakon diplomiranja u srpnju, obavije\u0161tena da sam odabrana kao najbolji kandidat za tu poziciju.<\/p>\n\n\n\n Kako ste se osje\u0107ali nakon \u0161to ste saznali da ste odabrani?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Naravno da mi je bilo drago i da sam nekih pola sata od \u010ditanja tog sudbonosnog e-maila bila u blagom \u0161oku, ali daleko od toga da sam vri\u0161tala ili plakala od sre\u0107e. Nikoga nisam ni nazvala, ve\u0107 sam samo proslijedila e-mail obitelji i prijateljima koji su tu vijest primili s puno ve\u0107im odu\u0161evljenjem i sre\u0107om. Osobno nisam bila toliko svjesna \u0161to se sve time mijenja i kolika me avantura \u010deka pa vjerojatno zbog toga to nisam pretjerano emotivno do\u017eivjela.<\/p>\n\n\n\n \u0160to vas je motiviralo da sudjelujete u natje\u010daju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Na petoj godini fakulteta ozbiljno sam po\u010dela razmi\u0161ljati o odlasku van, ponajvi\u0161e zato \u0161to sam htjela pro\u0161iriti vidike, kako u profesionalnom tako i u privatnom \u017eivotu. Najzanimljivije su mi bile zemlje njema\u010dkog govornog podru\u010dja (kao i svakom pravom Hercegovcu, naravno), premda ni jedna dr\u017eava zapadne i sjeverne Europe ne bi bila lo\u0161ija. Kad sam nai\u0161la na natje\u010daj za posao u Norve\u0161koj, zemlji o kojoj nikada prije nisam razmi\u0161ljala, nisam bila pretjerano entuzijasti\u010dna, no ono \u0161to me definitivno najvi\u0161e privuklo jest to \u0161to se u natje\u010daju tra\u017eio doktorand iz podru\u010dja fizikalne geodezije, koja mi je i prije bila zanimljiva, \u0161tovi\u0161e, diplomski rad bio mi je upravo iz tog podru\u010dja. Budu\u0107i da je tematika mog diplomskog rada blisko povezana s tematikom doktorskog istra\u017eivanja, imala sam dodatnu motivaciju za prijavu. Naime, u svom diplomskom radu imala sam zadatak napraviti model dubina Jadranskog mora iz podataka satelitske altimetrije, jedne od geodetskih tehnika opa\u017eanja Zemlje iz svemira. Podatke satelitske altimetrije koristim i sad, u okviru svog doktorskog istra\u017eivanja, za odre\u0111ivanje srednje razine mora te modeliranje Zemljina polja ubrzanja sile te\u017ee na moru, iz \u010dega bi se poslije tako\u0111er mogao napraviti model dubina, ovog puta za podru\u010dje Norve\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n \u0160to je sredi\u0161nji cilj va\u0161ega istra\u017eivanja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Glavni rezultat mog doktorskog istra\u017eivanja trebao bi biti novi jedinstveni vertikalni referentni sustav za podru\u010dje Norve\u0161ke koji bi omogu\u0107io mjerenje dubina na moru i visina na kopnu u odnosu na jedinstvenu referentnu plohu (ploha geoida). Tradicionalno se visine i dubine mjere u odnosu na dvije razli\u010dite referentne plohe. Primjerice, u Republici Hrvatskoj visine se mjere u odnosu na srednju razinu mora, tzv. geodetsku nulu, dok se dubine mjere u odnosu na razinu srednjih ni\u017eih niskih voda (hidrografska nula). To znatno ote\u017eava obavljanje razli\u010ditih znanstvenih i in\u017eenjerskih zadataka, posebice u priobalnim podru\u010djima, a moglo bi se rije\u0161iti uspostavom novog vertikalnog sustava. Naravno da bi se takvo ne\u0161to moglo realizirati, potrebno je imati precizno definiran model geoida koji predstavlja matemati\u010dki definiran oblik Zemlje, odnosno plohu konstantnog potencijala ubrzanja sile te\u017ee. Novi model geoida bit \u0107e odre\u0111en kombinacijom satelitskih i terestri\u010dkih podataka kako bi se postigla najve\u0107a mogu\u0107a to\u010dnost. Tu je dosta va\u017eno istaknuti kori\u0161tenje podataka satelitske altimetrije koja se temelji na mjerenju visine vodenog stupca s visokom to\u010dno\u0161\u0107u u odnosu na neki prethodno definirani referentni okvir. Na taj na\u010din mogu\u0107e je dobiti veliki broj podataka koji se mogu iskoristiti u razli\u010dite svrhe, kao \u0161to su odre\u0111ivanje oblika Zemlje, pra\u0107enje topljenja ledenjaka, pra\u0107enje promjene razine mora i vertikalnih pomaka Zemljine kore u obalnim podru\u010djima, modeliranje Zemljina polja ubrzanja sile te\u017ee, topografije morskog dna itd. Me\u0111utim, zbog razli\u010ditih smetnji u obalnim podru\u010djima dolazi do smanjenja to\u010dnosti altimetrijskih mjerenja te bi u tom slu\u010daju bilo po\u017eeljno kombinirati altimetrijska mjerenja s, primjerice, mareografskim ili brodskim mjerenjima. Ako se u obzir uzme razvedenost norve\u0161ke obale, mo\u017ee se s pravom re\u0107i da \u0107e to biti pravi izazov.<\/p>\n\n\n\n Koliko ve\u0107 dugo boravite u Norve\u0161koj te mo\u017eete li nam napraviti usporedbu nekih \u017eivotnih navika u Norve\u0161koj u odnosu na na\u0161e prostore?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – U Norve\u0161koj \u017eivim ve\u0107 osam mjeseci i vjerujem da jo\u0161 nisam dobila potpuni do\u017eivljaj \u017eivota ovdje, ponajvi\u0161e zbog epidemiolo\u0161kih mjera koje su bile na snazi od sije\u010dnja pa sve do sredine svibnja. Me\u0111utim, mislim da sam uspjela ste\u0107i neki op\u0107i dojam kakav je \u017eivot tu. Uvrije\u017een je stereotip da su Norve\u017eani jako hladni i zatvoreni, \u0161to je jednim dijelom i istina, premda su u poslovnoj komunikaciji jako neformalni, pristojni te je svatko jednak i sva\u010dije je mi\u0161ljenje jednako va\u017eno. Osim toga, u Norve\u0161koj je jako dobra ravnote\u017ea izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota, cijeni se svaki slobodan trenutak te su po tom pitanju puni razumijevanja \u2013 petkom poslijepodne, vikendima i praznicima ne \u0161alju se e-mailovi niti se razgovara o poslu. Norve\u017eani obo\u017eavaju boravak u prirodi, a \u010dim padne snijeg, skijanje je glavna tema. Jako su skromni, jednostavni i ne vole se pokazivati ni razmetati. Stra\u0161no su discipliniran narod kojem je zakon svetinja i svatko tko se poku\u0161a na bilo koji na\u010din oglu\u0161iti o njega, osim kazne koja ga \u010deka, postat \u0107e i svojevrsni dru\u0161tveni otpadak jer su \u201chobiji\u201d poput varanja, korupcije, rada na crno i sli\u010dno u potpunosti neprihvatljivi za norve\u0161ko dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n Kakvi su vam planovi za budu\u0107nost? Razmi\u0161ljate li o povratku u Bosnu i Hercegovinu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Za sada sa sigurno\u0161\u0107u jedino mogu re\u0107i da bih nakon zavr\u0161etka doktorskog studija \u017eeljela jo\u0161 neko vrijeme provesti u inozemstvu. Otvorena sam za sve mogu\u0107e opcije i htjela bih \u0161to vi\u0161e toga iskusiti i nau\u010diti dok sam jo\u0161 mlada, tako da se u idu\u0107ih nekoliko godina uistinu ne vidim u Bosni i Hercegovini, ali nakon toga, ako mi se pru\u017ei dobra prilika, tko zna!<\/p>\n\n\n\n Diplomirali ste na Geodetskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Koliko su kvalitetni prostorni podaci klju\u010dni pri projektiranju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Prostorni podaci su, iako to ne primje\u0107ujemo, svuda oko nas te su nu\u017eni ne samo za projektiranje ve\u0107 za funkcioniranje modernog dru\u0161tva. Nerijetko pri izradi raznih projekata dolazi do komplikacija zbog neuskla\u0111enosti prostornih podataka, ponajvi\u0161e katastarskih \u010destica \u010dije se stanje u katastru razlikuje od onoga u zemlji\u0161nim knjigama. Takve stvari znaju oduzeti puno previ\u0161e vremena i \u017eivaca, pogotovo ako podaci nisu dostupni na jednom mjestu. Na svu sre\u0107u, danas se sve vi\u0161e pozornosti pridodaje pobolj\u0161anju kvalitete i dostupnosti prostornih podataka. Na taj se na\u010din stvari zna\u010dajno pojednostavljuju, a podaci postaju dostupni u samo nekoliko klikova mi\u0161em, bez potrebe fizi\u010dkog obilaska raznih institucija.<\/p>\n\n\n\n Izvor:vecernji.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Matea Tomi\u0107 mlada je doktorandica fizikalne geodezije hercegova\u010dkih korijena koja upravo ovih dana provodi istra\u017eivanje koje za cilj ima dobiti novi, jedinstven vertikalni referentni sustav za podru\u010dje Norve\u0161ke, a koji bi omogu\u0107io mjerenje dubina na moru i visina na kopnu u odnosu na jedinstvenu referentnu plohu. Tomi\u0107 je diplomirala na Geodetskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":52116,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-52115","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n