Ako mislite da cijepljenje u Europi i kod nas ide sporo niste daleko od istine, no istodobno treba imati na umu da u vi\u0161e od stotinu svjetskih dr\u017eava jo\u0161 nijedan stanovnik nije primio ni svoju prvu dozu. A ako je pandemija svjetska po\u0161ast, a jest, i ako nitko nije otok, a nije, pitanje u kojoj je mjeri pametno cijepiti samo odabrana dru\u0161tva, a istodobno pu\u0161tati da se ostatak \u010dovje\u010danstva godinama batrga s bole\u0161\u0107u, nipo\u0161to nije samo folklorno i retori\u010dko.<\/p>\n\n\n\n
Naravno da selektivna za\u0161tita nije racionalna obrana od virusa u dugoro\u010dnom smislu, no ljudskom je rodu oduvijek priro\u0111ena slijepa sebi\u010dnost i primarna briga za svoju pozadinu. Ba\u0161 kao \u0161to je \u010dlanovima hrvatske elite koji su najprije sebi i svojima osigurali cjepiva uzaludno tuma\u010diti kako im je trud suvi\u0161an ako se bolest razbukta u ostatku populacije – jer \u0107e pandemija onda potrajati puno dulje i od njihova imuniteta \u2013 jo\u0161 je uzaludnije to obja\u0161njavati sebi\u010dnim farmaceutskim korporacijama i vlasnicima njihovih dionica. U svojoj nezaja\u017eljivosti oni uporno odbijaju tezu o cjepivu kao javnom dobru, te su ga preko svojih politi\u010dkih agentura po\u010detkom o\u017eujka odlu\u010dile javno uskratiti svjetskoj sirotinji, bez obzira na posljedice.<\/p>\n\n\n\n
Indija i Ju\u017ena Afrika prve su pozvale Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) da privremeno suspendira prava patenata za prijenos tehnologije za proizvodnju cjepiva protiv COVIDa-19, te time omogu\u0107i siroma\u0161nim dr\u017eavama samostalnu proizvodnju vakcina. Njihovoj inicijativi naknadno se pridru\u017eilo jo\u0161 stotinjak dr\u017eava. Britanija, \u0160vicarska i SAD su, kao mati\u010dne zemlje farmaceutskih korporacija, preko WTO-a hladno blokirale taj prijedlog: pravo na profit stavljeno je ispred ljudskih \u017eivota i ispred brzog kraja najve\u0107e zdravstvene krize u zadnjih stotinu godina. Kad se zna da su razne vlade, neprofitne udruge i pojedinci za razvoj tih istih cjepiva donirali na desetke milijuna dolara, korporativno svojatanje prava na patente jo\u0161 je moralno upitnije.<\/p>\n\n\n\n
Prema relevantnim analizama, zemlje poput Velike Britanije, SAD-a, Izraela i najve\u0107eg dijela EU-a vjerojatno \u0107e posti\u0107i “\u0161iroko rasprostranjenu procijepljenost”, odnosno za\u0161titu prioritetnih i ranjivih skupina, ve\u0107 do kraja 2021. godine. Krug manje razvijenih zapadnih zemalja taj \u0107e cilj vjerojatno ostvariti do sredine 2022., a ve\u0107ina zemalja sa srednjim dohotkom procijepiti \u0107e svoje kriti\u010dne slojeve do kraja idu\u0107e godine. Prora\u010duni javnozdravstvenih eksperata govore, me\u0111utim, da vi\u0161e od 80 najsiroma\u0161nijih zemalja svijeta relevantne doze cjepiva ne\u0107e dobiti sve do 2024. To \u0107e produbiti globalni ekonomski rascjep, ali i definirati daljnji tempo svjetske borbe sa zarazom, slobodu kretanja, putovanja, trgovine. U ovim zemljama tinjati \u0107e stalni rezervni bazen virusa koji se u svakom trenutku \u2013 i kroz nove sojeve – iznova mo\u017ee pro\u0161iriti planetom.<\/p>\n\n\n\n
Neva\u017eno je, me\u0111utim, koliko \u0107e pandemija ukupno trajati i koliko \u0107e do kraja jo\u0161 pokopati milijuna. Va\u017eno je, prije svega, koliku \u0107e zaradu proizvedena cjepiva generirati svojim kompanijama. Samo dvije glavne tvrtke, prema izvje\u0161\u0107u Morgan Stanleya, u ovoj godini prikupit \u0107e svoticu od najmanje 33 milijarde dolara. Pfizer\/BioNTech bi od cjepiva trebali inkasirati najmanje 15 milijardi, Moderna 18,5, Johnson & Johnson oko 10, a AstraZeneca oko dvije milijarde dolara. Odreknu li se patenata u korist nerazvijenih, ode mast u propast.<\/p>\n\n\n\n
Pri\u010du da nitko na svijetu ne\u0107e biti siguran dok od virusa ne budu sigurni svi moramo hitno i kolektivno zaboraviti, sve dok bolesne mase odabranima pune kase. Na djelu je rat za novac, a ne za ljudske \u017eivote.<\/p>\n\n\n\n