Na dana\u0161nji je dan 1915. umro Marcel pl. Kiepach, veliki hrvatski izumitelj na podru\u010dju elektrotehnike.<\/p>\n\n\n\n
Prvi ratni dragovoljac<\/strong><\/p>\n\n\n\n Marcel plemeniti Kiepach poginuo je 13. kolovoza 1915. u 21. godini \u017eivota kao dragovoljac na boji\u0161nici kod Ruske Poljane. Obiteljsko stablo Marcela pl. Kiepacha<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kiepach je plemi\u0107ka obitelj koja potje\u010de iz Tirola. Oko 1800. za\u010detnik hrvatske grane Baltazar Ignjat doselio se u Zagreb iz donjoaustrijskog Zistersdorfa. Sa svojom suprugom Jozefinom Kumler imao je \u0161estero djece. Njihov \u010detvrti sin Marcel za\u010detnik je kri\u017eeva\u010dke grane Kiepacha. Marcel Kiepach dolazi u Kri\u017eevce oko 1830. i preuzima kri\u017eeva\u010dko imanje te posjede Gregurovec i Dubovec koje njegova majka naslje\u0111uje od obitelji Pata\u010di\u0107, Dra\u0161kovi\u0107 i Sermage. Marcel Kiepach bio je va\u017ena li\u010dnost za razvoj Kri\u017eevaca i okolice. Na njegovim su posjedima i u doma\u0107instvu posao nalazili mnogi stanovnici Kri\u017eevaca i okolice. Obitelj se bavila ratarstvom, sto\u010darstvom i vinogradarstvom. Godine 1836. preuzeo je upravu kri\u017eeva\u010dkih posjeda te dao urediti i arhitektonski preoblikovati tamo\u0161nji dvorac u koji se uselio. Bio je od 1841. \u010dlan Hrvatsko-slavonskog gospodarskog dru\u0161tva (HSGD), predsjednik Dioni\u010dke \u0161tedionice u Kri\u017eevcima; svoje je poljodjelske proizvode izlagao na zagreba\u010dkoj gospodarskoj izlo\u017ebi 1864. (\u017eito, vino i vosak). Zbog gospodarskih i javnih zasluga u Hrvatskoj, Marcelu i njegovu bratu, Albinu, te njihovim zakonitim nasljednicima 1875. podijeljeno je hrvatsko-ugarsko plemstvo s pridjevkom Haselbur\u0161ki. Marcel Kiepech o\u017eenio se Berthom von Claudius iz Mainza. Imali su \u010detvoro djece. Najve\u0107i dio svoje imovine Marcel ostavlja svojemu sinu Josipu Kiepachu koji \u0107e nastaviti upravljati gospodarstvom i dalje pove\u0107avati posjed. Josip se \u0161koluje na Kraljevskom vi\u0161em gospodarskom i \u0161umarskom u\u010dili\u0161tu u Kri\u017eevcima. \u010clan je Gradskoga zastupstva, podna\u010delnik i predsjednik Dioni\u010dke \u0161tedionice, a 1901. izabran je za kri\u017eeva\u010dkoga zastupnika u Hrvatskom saboru (po visini iznosa poreza koji pla\u0107a). Tako\u0111er je bio \u010dlan HSGD-a te sudjelovao na gospodarskim izlo\u017ebama. Kao i njegov otac, bio je vrlo va\u017ean za gospodarski, kulturni, politi\u010dki, javni \u017eivot Kri\u017eevaca. Gotovo da nema organizacije, ustanove, dobrotvorne akcije u kojoj nije sudjelovao netko od obitelji Kiepach. Godine 1893. \u017eeni se barunicom Martom Locatelli od Sch\u00f6nfelda i Eulenburga, iz Cormonsa (talijanska pokrajina Furlanija).<\/p>\n\n\n\n Marta Kiepach je aktivno podupirala kulturna dru\u0161tva, bavila se humanitarnim radom, organizirala pomo\u0107 siroma\u0161nima u hrani i odje\u0107i, osniva\u010dica i \u010dlanica kri\u017eeva\u010dkog Gospojinskog dru\u0161tva, potpredsjednica je Crvenoga kri\u017ea, tijekom Prvoga svjetskog rata na ku\u0107nu njegu primala je ranjenike, podupirala je organiziranje te\u010dajeva za bolni\u010darke, njezinim zalaganjem otvorena je bolnica Crvenoga kri\u017ea u Kri\u017eevcima, skrbila je o obiteljima mobiliziranih vojnika i o djeci koja su ostala bez roditelja kao i o djecu ratom pogo\u0111enih hrvatskih podru\u010dja. Sa svojim je mu\u017eem udomila vi\u0161e djeca u vi\u0161e akcija udomljavanja. Osnovala je i Dje\u010dji azil u kojem su se okupljala djeca siroma\u0161nih majki kojima su mu\u017eevi na boji\u0161tu, a one su morale radom privre\u0111ivati za sebe i svoju obitelj. S boji\u0161ta su joj \u010desto dolazila pisma zahvale za skrb o ranjenima, a u ime Franje Josipa I. primila je odlikovanje Crvenoga kri\u017ea s ratnom dekoracijom. Papa Pia X. 1905. godine odlikovao ju je Zlatnim kri\u017eem za zasluge pro Ecclesia et Pontifice. Bila je vrlo cijenjena. Josip i Marta imali su \u010detvero djece: Marcel, Marica, Paula, Elza. Poginut \u0107e na isto\u010dnoj fronti 1915. Njegovom smr\u0107u izumrla je mu\u0161ka loza kri\u017eeva\u010dkih Kiepacha. Ne imav\u0161i vi\u0161e mu\u0161kog \u010dlana u obitelji, za upravitelja gospodarskog imanja Josip Kiepach prije smrti izabrao je svoga zeta Matiju pl. Ziglera Puci\u0107a koji je bio o\u017eenjen Kiepachovom k\u0107eri Maricom. Imanje obitelji Kiepach smanjilo se nakon 1918. godine zbog agrarne reforme i oduzimanja dijela posjeda onima koji su imali velike posjede. Genij s dovoljnim iz matematike<\/strong><\/p>\n\n\n\n Marcel Kiepach rodio se 12. velja\u010de 1894. godine u Kri\u017eevcima. Kako je spomenuto, imao je tri mla\u0111e sestre (Marica, Elza (od II. svjetskog rada \u017eivjele i umre u inozemstvu) i Paula (zahvaljuju\u0107i njoj sva dokumentacija o Kiepachovima sa\u010duvana je u kri\u017eeva\u010dkom muzeju). Marcel Kiepach \u0107e u Kri\u017eevcima zavr\u0161iti pu\u010dku \u0161kolu. Realnu gimnaziju upisat \u0107e u Zagrebu. Zatim, po o\u010devoj \u017eelji, studira gospodarske znanosti na Sveu\u010dili\u0161nu u Haale an der Saale u Njema\u010dkoj te jo\u0161 dvije godine na Hochschule f\u00fcr Bodenkultur (\u0160umarska akademija) u Be\u010du. Nakon toga upisat \u0107e, za svoju du\u0161u, elektrotehniku na Visokoj tehni\u010dkoj \u0161koli u Charlottenburgu u Njema\u010dkoj. Znao je njema\u010dki i talijanski jezik. Svirao je klavir i violinu, bio je nadaren za slikarstvo. Njegovo podru\u010dje interesa bila je elektrotehnika, elektronika, akustika, magnetizam, strojarstvo. Zanimljiva je njegov svjedod\u017eba iz \u0161kolske godine 1911.\/1912. Fizika: izvrstan; Njema\u010dki jezik, Kemija, Higijena i Gimnastika: veoma dobar; Hrvatski jezik, Francuski jezik, Opisno mjerstvo, Zemljopis, Povijest, Filozofijska propedevtika, Prostoru\u010dno risanje: dobar; Matematika, Nauk vjere: dovoljan.<\/p>\n\n\n\n Izumitelj u kratkim hla\u010dama<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sa 16. godina postaje poznat po izumima koje je patentirao u nekoliko europskih gradova. Izumi Marcela pl. Kiepacha<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kao senzacija u cijeloj je Europi odjeknula vijest o maloljetnom izumitelju. Sa svojih 16 godina Marcel je ugledan pronalaza\u010d, dopisuje se s brojnim stranim u\u010denjacima, konstruktorima i patentnim zavodima, o njemu se pi\u0161e u svijetu, izumi su mu patentirani u Francuskoj, Njema\u010dkoj, Engleskoj, \u0160vicarskoj i Americi, a prototipove njegovih izuma po njegovim crte\u017eima radio je in\u017eenjer Arthur Kuhn iz Berlina \u0161to saznajemo iz ra\u010duna koji je Kuhn poslao za svoje usluge. \u010cudo u Sloveniji<\/strong><\/p>\n\n\n\n Njegova sestra Paula sa\u010duvala je originalna patentna pisma, korespondenciju s patentnim uredima, Marcelov blok sa 130 listova crte\u017ea, nacrta, formula, izra\u010duna i to je poklonila kri\u017eeva\u010dkom muzeju. Ipak dugo je ostalo neodgovoren pitanje gdje su zavr\u0161ili Marcelovi patenti i ideje nakon 1918. Povjesni\u010dari su pretpostavljali da su patenti u\u0161li u masu kojom su saveznici nakon zavr\u0161etka Prvog svjetskog rata konfiscirali patente dr\u017eavljana Austro-Ugarske Monarhije, pa tako i one Marcela Kiepacha. Ipak njegovi su se nacrti i ideje sa\u010duvali na vrlo neobi\u010dnom mjestu \u2013 na pra\u0161njavom tavanu hidroelektrane Fala u Sloveniji. Tamo ih je 2004. prona\u0161ao arhivist dr. Peter Pavel Klasinc. On je prou\u010davao arhiv hidroelektrane (najstarija hidroelektrana na Dravi, \u010dija je gradnja zapo\u010dela 1913.) pa je pitao zaposlenike gdje jo\u0161 dr\u017ee staru arhivsku gra\u0111u, na \u0161to su zaposlenici odgovorili da ne znaju. Ali se najstariji radnik sjetio da na tavanu ima jo\u0161 nekih kutija. U tim je kutijama, za\u0161ti\u0107enim od vremenskih prilika i nestru\u010dnih rukovanja, Klasinc prona\u0161ao Kiepachove nacrte, tada jo\u0161 ne znaju\u0107i tko je taj Marcel pl. Kiepach. Vidljivo je da je Marcel Kiepach u pripremi imao vi\u0161e izuma, elektri\u010dnih naprava, razli\u010ditih mjernih instrumenata, istosmjerni motor, jednofazni motor, bifilarni most, variometar za radio\u2026<\/p>\n\n\n\n Skidanje pau\u010dine<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dvije godine nakon pogibije posmrtni ostaci Marcela Kiepacha preneseni su u Hrvatsku u Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na dana\u0161nji je dan 1915. umro Marcel pl. Kiepach, veliki hrvatski izumitelj na podru\u010dju elektrotehnike. Prvi ratni dragovoljac Marcel plemeniti Kiepach poginuo je 13. kolovoza 1915. u 21. godini \u017eivota kao dragovoljac na boji\u0161nici kod Ruske Poljane.Marcel Kiepach javio se 28. srpnja 1914. godine austrougarskom konzulatu u Berlinu da ga unova\u010de kao vojnog dobrovoljca i […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":52969,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-52968","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n
Marcel Kiepach javio se 28. srpnja 1914. godine austrougarskom konzulatu u Berlinu da ga unova\u010de kao vojnog dobrovoljca i stave na raspolaganje 16. pje\u0161a\u010dkoj pukovniji \u010dime je postao prvi ratni dragovoljac Bjelovarsko-kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije. Kada je njegovo godi\u0161te do\u0161lo na red za nova\u010denje, iskoristio je svoje pravo na jednogodi\u0161nje dragovoljstvo te je unova\u010den u 5. ulansku pukovniju Austro-Ugarske vojske. Pro\u0161av\u0161i vojnu obuku, poslan je na isto\u010dni front. Tamo se hrabro borio, bio je omiljen me\u0111u vojnicima i nadre\u0111enima te odlikovan srebrnom kolajnom I. i II. razreda. Pogo\u0111en je pu\u0161\u010danim zrnom u srce kao zapovjednik izvi\u0111a\u010dke patrole. Njegova \u0107e ga eskadrila sahraniti u perivoju dvorca Luciana Moniuszka u Poljskoj. U domovini su odr\u017eane mise zadu\u0161nice i komemoracija. Vijest o njegovoj smrti objavio je doma\u0107i i strani tisak, a obitelj je sa svih strana svijeta primila izraze su\u0107uti.<\/p>\n\n\n\n
Marcel Kiepach bio je najstarije dijete svojih roditelja i jedini sin pa se podrazumijevalo da on dalje nastavi voditi obiteljske poslove. U to \u0107e ime zavr\u0161iti gospodarske znanosti i \u0161umarstvo da bi \u0161to uspje\u0161nije nastavio graditi i \u010duvati poslovno obiteljsko carstvo. Ipak odmalena je bilo vidljivo da je Marcel zaljubljenik u tehniku i strojeve i da nije zainteresiran za vo\u0111enje gospodarstva i agronomiju, \u0161to \u0107e njegovi roditelji i prihvatiti financiraju\u0107i mu \u0161kolovanja, izvedbe izuma, ali i putovanja (svjetska izlo\u017eba u Bruxellesu, leta\u010dki miting u Lilleu, Zeppelinova postrojenja u Friedrichshafenu).<\/p>\n\n\n\n
Uz Matiju Ziglera vo\u0111enje vlastelinstva nakon smrti supruga Josipa (1940., pokopan u obiteljskoj grobnici u Kri\u017eevcima) preuzima i Marta Kiepach. Do 1945. \u017eivjela je u obiteljskom dvorcu, potom kratko u Zagrebu. Zavr\u0161etkom Drugog svjetskog rada dvorac i sve posjede oduzela im je komunisti\u010dka vlast. Dvorac su oplja\u010dkali i u njega smjestili Selja\u010dku radnu zadrugu. Godine 1949. Marta pl. Kiepach odlazi u Austriju gdje \u017eivi u jednoj sobici stara\u010dkog doma u Grazu. Umire 1962. te je pokopana na groblju Leonhartsfriedhof u Grazu.<\/p>\n\n\n\n
Narodne novine od 23. listopada 1911. godine:
\u201eU osmom razredu zagreba\u010dke realne gimnazije sjedi ove godine tih i skroman djak sa zami\u0161ljenim, melanholi\u010dnim o\u010dima. Uviek je ozbiljan, pa se \u010dini, da smie\u0161ak nikada ne mo\u017ee ni preletjeti preko
njegova lica. Ime mu je Marcel pl. Kiepach, a rodom je iz Kri\u017eevaca, gdje mu je otac posjednik. U
naukama je dobar, ali nije odlika\u0161. I jo\u0161 prije nekoliko dana nitko nije ni mislio da se on u privatnim svojim \u010dasovima zabavlja velikim idejama, koje kud i kamo prelaze ome\u0111eni krug propisanog \u0161kolskog gradiva. Prekju\u010der, me\u0111utim, pu\u010de glas u zgradi realne gimnazije, da je Kiepach uzeo u svim evropskim dr\u017eavama patent na dva znamenita izna\u0161a\u0161\u0107a i da se pari\u0161ke, bruseljske i berlinske agenture otimaju koja \u0107e ve\u0107im ponudama privabiti mladog Marcela u svoj trgova\u010dki krug. Bruseljska agentura \u2018Globus\u2019 nudi mu za jedno izna\u0161a\u0161\u0107e smjesta 50.000 franaka kao osnovnu bazu (koju je medjutim spremna znatno povisiti) i 5% \u010distoga dobitka, dok \u017eivi. Pari\u017eka agentura javlja, da se je na\u0161ao milijuna\u0161ki kozorcij koji bi s najve\u0107om spremno\u0161\u0107u njegova izna\u0161a\u0161\u0107a financirao (\u2026) Sve su ovo tako va\u017ena izna\u0161a\u0161\u0107a, da \u0107e u cielom svietu pobuditi naj\u017eivahniji interes, pa i \u010ditav preokret. Mladom na\u0161em maturantu mo\u017eemo dakle najtoplije \u010destitati i za\u017eeljeti, da mu i daljnji rad ( a \u010dujemo da je zabavljen desetkom novih izuma) urodi ovakvim plodom na \u010dast hrvatskom imenu i \u0161koli, koja ga je odgojila.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Prvi izum koji je prijavio Carskom patentnom uredu u Berlinu 16. o\u017eujka 1910. je \u017eirokompas koji pokazuje sjever bez obzira na blizinu metalnih predmeta ili utjecaja magnetnih sila. Oko kompasa instalirao je poseban strujni krug koji je anulirao sva negativna djelovanja na kazaljku kompasa. Svoj brodski kompas Kiepach je prijavio kao patent i Patentnom uredu u Londonu, dobiv\u0161i potvrdu da mu je patent prihva\u0107en 1911. godine pod brojem 28696. Kao vlasnik patenta upisan je Marcel de Kiepach, Theaterplatz (Kazali\u0161ni trg) broj 8, Zagreb, Croatia, Austria, Landowner (zemljoposjednik). U patentnoj prijavi se navodi podrobniji opis patenta: Pobolj\u0161anje naprave za o\u010ditanje kompasa.
Drugi njegov izum je dinamo. Francuski nacionalni ured za industrijsko vlasni\u0161tvo u Parizu 19. sije\u010dnja 1912. izdaje mu patentnu ispravu za dinamo za rasvjetu kola. Od tada \u0107e se u ko\u010dije, automobile, omnibuse i \u017eeljezni\u010dke vagone uvesti dinamo koji \u0107e mehani\u010dku energiju pretvarati u elektri\u010dnu energiju.
Do 1910. u automobilima se se koristile plinske svjetiljke. U automobilskim farovima izgarao je plin acetilen. Uvo\u0111enjem generatora za napajanje izvora svjetla nastao je problem zbog broja obrtaja motora koji je promjenjiv u \u0161irokom rasponu. Kiepachov dinamo osigurao je konstantnu struju za potrebe punjenja akumulatora bez obzira na promjenu obrtaja motora.
U berlinskom \u0107e uredu 9. lipnja 1912. patentirati strujni prekida\u010d na principu plinskog tlaka za primjenu kod rendgenskih i drugih specijalnih ure\u0111aja te postupak za namatanje svitaka na zatvorenim okvirima.
Godine 1914. s Heinrichom Weilandom u Berlinu patentirao je mali transformator niskog napona koji je primjenjivan u malim niskovatnim svjetiljkama, no\u0107nim svjetiljkama, svjetiljkama za zubarski pregled usta, za rudarske lampe, za motore za masa\u017eu. Po tom izumu mo\u017ee ga se smatrati prete\u010dom izvanmre\u017ene tehnologije, tzv. off-grid.
Smislio je dr\u017ea\u010d za \u010ditanje knjiga, tj. mehani\u010dki okreta\u010d stranica (pomo\u0107 i glazbenicima kod okretanja nota).<\/p>\n\n\n\n
Prona\u0161ao je oko 1 000 originalnih dokumenata, nacrta, prijava patentnim uredima iz 1911. do 1913.\/14. godine. Kako su se Marcelovi nacrti na\u0161li u Mariboru?
Marcelov ro\u0111ak Milan Kiepach (sin Milana Kiepacha i Olge pl. Nikoli\u0107 Podrinske) studirao je na Visokoj tehni\u010dkoj \u0161koli u Berlinu u vrijeme kad i Marcel. Odlaskom na boji\u0161nicu Marcel, vjerojatno, sve svoje papire ostavlja ro\u0111aku na \u010duvanje. Nakon studija 1920. Milan Kiepach se zapo\u0161ljava u hidroelektrani Fala te \u0107e na zahtjev jugoslavenske vlasti 1922. biti imenovan i njezinim dugogodi\u0161njim direktorom. Pretpostavlja se da su tako Marcelovi nacrti dospjeli u arhiv Hidroelektrane, ne zna se za\u0161to ih je Milan Kiepach tamo pohranio.<\/p>\n\n\n\n
Kri\u017eevce. Lucian Moniuszko sa suprugom Josephinom upu\u0107uje pismo Marcelovom ocu Josipu da je organizirao dopremu Marcelova tijela u Kri\u017eevce vlakom uz pratnju jednoga vojnika. Tijelo je bilo izlo\u017eeno na odru u obiteljskom dvorcu. Veliki i sve\u010dani pogreb bio je 20. sije\u010dnja 1917.
na kri\u017eeva\u010dkom groblju.
Da bi Kiepacha otrgnuli zaboravu te \u0161iru javnost upoznali s njegovim izumiteljskim zaslugama trudi se Grad Kri\u017eevci koji je 2004. organizirao veliku izlo\u017ebu o obitelji Kiepach. Odr\u017eavaju Dane Marcela Kiepacha. Osnovali su Inovatorsko dru\u0161tvo \u201eMarcel Kiepach\u201c. Dodjeljuje se Nagrada Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije za promicanje inovatorstva \u201eMarcel Kiepach\u201c. Gradska kri\u017eeva\u010dka ulica nosi njegov ime.
U povodu stote godi\u0161njice smrti Dru\u017eba Bra\u0107a hrvatskog zmaja, Zmajski stol u Kri\u017eevcima, postavili su spomen-plo\u010du na mjestu gdje je nekada bilo dvorac kri\u017eeva\u010dke plemi\u0107ke i vlastelinske obitelji Kiepach (sru\u0161en 1966.), kod parkirali\u0161ta u Ulici kralja Tomislava s tekstom: \u201eNa ovome mjestu bija\u0161e ku\u0107a u kojoj se rodio Marcel pl. Kiepach (1894. \u2013 1915.) ve\u0107 od dje\u010da\u010dke dobi veliki izumitelj na polju elektrotehnike.
Idu\u0107i put kada se no\u0107u sa zabave budemo vra\u0107ali na biciklu ili pili svoju svje\u017ee skuhanu kavu na verandi svoje ku\u0107e u divljini, mogli bismo se sjetiti i \u010dovjeka koji nam je to omogu\u0107io.<\/p>\n\n\n\n