Kako je Bosna i Hercegovini u euforiji zbog dobre zarade postala najve\u0107i planta\u017eni proizvo\u0111a\u010d smilja na svijetu u kratkom periodu, a u jo\u0161 kra\u0107em krahirala i mnoge zavila u crno, nevjerojatna je pri\u010da koja govori o neodgovornom pona\u0161anju onih koji kr\u0161e poslovna pravila i eti\u010dke kodekse.<\/p>\n\n\n\n
O pomami za unosim poslom sa smiljem, koje je zbog svojih \u010dudesnih sastojaka u farmaceutskoj i kozmeti\u010dkoj industriji nazvano “biljkom vje\u010dite mladosti”, a u Hercegovini zbog dobre zarade od proizvodnje “\u017eutim zlatom” za Klix.ba otvoreno govori predsjednik Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i \u0161umarstvo Zastupni\u010dkog doma Parlamenta Federacije BiH Ahmed D\u017eubur.<\/p>\n\n\n\n
On je godinama bio na \u010delu Agromediteranskog fakulteta u Mostaru i pa\u017eljivo je pratio fenomen “smiljomanije” na jugu BiH.<\/p>\n\n\n\n
Referiraju\u0107i se na sami po\u010detak pomame za smiljem u na\u0161oj zemlji, koja je bila najevidentnija u Hercegovini, podsje\u0107a da Bosna i Hercegovina do prije sedam godina uop\u0107e nije znala za planta\u017enu proizvodnju smilja, izuzimaju\u0107i jedan mali zasad kod Stoca, vrlo simboli\u010dne povr\u0161ine.<\/p>\n\n\n\n
“Ono \u0161to je ra\u0111eno sa smiljem u smislu destiliranja, ra\u0111eno je na na\u010din da su ljudi brali iz prirodnih populacija i prodavali to smilje po niskim cijenama da bi se ono kasnije uglavnom destiliralo”, podsje\u0107a D\u017eubur.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim kako je prije nekoliko godina u Francuskoj krenula ekspanzija proizvodnje produkata na bazi smilja, do\u0161lo je do nagle potra\u017enje za ovom biljkom na svjetskom tr\u017ei\u0161tu, \u0161to su mnogi vidjeli kao dobru priliku za zaradu, a u cijeloj pri\u010di posebno su se istaknuli Hercegovci.<\/p>\n\n\n\n
“Tada je u Hercegovini po\u010dela planta\u017ena proizvodnja, gdje su za nekoliko godina povr\u0161ine pod smiljem postale tolike da je Bosna i Hercegovina bila globalno najve\u0107i planta\u017eni proizvo\u0111a\u010d smilja na svijetu”, pri\u010da D\u017eubur za Klix.ba.<\/p>\n\n\n\n
U tom momentu maksimalna cijena smilja je bila 5,20 KM po kilogramu svje\u017ee mase, \u0161to je bila izuzetno dobra zarada. Ali kako je cijena jednog litra ulja na tr\u017ei\u0161tu bila iznad 3.000 eura, masovno su se po\u010dele otvarati destilerije u Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dna euforija je bila u Hrvatskoj, Crnoj Gori i djelomi\u010dno u Albaniji, jer je u svim ovim zemljama do\u0161lo do naglog pove\u0107anja povr\u0161ina pod smiljem, \u0161to se, kako D\u017eubur isti\u010de, neargumentirano pripisivalo tome da je zbog rata u Siriji Sirijcima onemogu\u0107eno da proizvode smilje za svjetsko tr\u017ei\u0161te, a to je bila neto\u010dna informacija.<\/p>\n\n\n\n
“U to vrijeme farmaceutska i kozmeti\u010dka svjetska industrija, kao i sve druge bran\u0161e, prave globalne sajmove, prije svega sajmove eteri\u010dnih ulja, gdje se pojavljuju najzna\u010dajniji proizvo\u0111a\u010di i ponu\u0111a\u010di i naravno oni koji treba da otkupe ta ulja. A na sajmu u njema\u010dkom gradu Essenu pojavio se najve\u0107i broj ponu\u0111a\u010da iz ovih krajeva”, ka\u017ee D\u017eubur za Klix.ba.<\/p>\n\n\n\n
Ogroman broj ljudi je, kako isti\u010de, tada u\u0161ao u biznis tako da su stotine i tisu\u0107e hektara do tada potpuno neobra\u0111enog zemlji\u0161ta, klasi\u010dnog kr\u0161a i kamenjara pretvorili u plodna zemlji\u0161ta kori\u0161tenjem traktora i velikih freza s vi\u0161e od 300 konjskih snaga i proizvodilo se smilje. Ali, nagla\u0161ava D\u017eubur, na na\u010din da se nije radilo niti se u nekim slu\u010dajevima \u017eeljelo respektirati da to smilje, odnosno njegovo eteri\u010dno ulje, mora biti ekolo\u0161ki potpuno \u010disto.<\/p>\n\n\n\n
“Ljudi su u borbi protiv bolesti i \u0161teto\u010dina koristili kemijska sredstva koja u sebi imaju svega, od rezidua, te\u0161kih metala, pesticida i svega \u0161to se kod proizvedenog eteri\u010dnog ulja nije moglo sakriti. Sofisticirane kemijske analize koje su ra\u0111ene u Institutu u Beogradu su pokazivale da je hercegova\u010dko ulje u brojnim slu\u010dajevima potpuno nepodobno za upotrebu, ne samo za farmaceutske nego i kozmeti\u010dke svrhe. Onda se od situacije euforije da je ulje prodavano u startu za vi\u0161e od 3.000 eura do\u0161lo u situaciju da je cijena ulja pala prakti\u010dno na 400 eura”, pojasnio je sugovornik.<\/p>\n\n\n\n
Uzimaju\u0107i u obzir \u010dinjenicu da se u procesu destiliranje radi dva puta tijekom godine i da se za proizvodnju jednog litra ulja potro\u0161i sirovina, energije i drugih resursa gotovo koliko se na kraju naplati, to je postao proces koji se ne isplati.<\/p>\n\n\n\n
Nau\u0161trb jednog broja ljudi koji su bili spremni da proizvedu ekolo\u0161ki i organski prihvatljivo ulje, oni koji uop\u0107e nisu gledali kako da do\u0111u do cilja su se koristili nedopustivim sredstvima da ostvare zaradu od smilja kako su i zamislili.<\/p>\n\n\n\n
D\u017eubur nam pri\u010da kako se doga\u0111alo \u010dak i to da su neki proizvo\u0111a\u010di sadnice smilja, kad im do\u0111u bolesti i \u0161teto\u010dine, ili kada im listovi tih zeljastih stabljika po\u017eute, s ciljem da ih prodaju prskali farbom zelene boje, \u0161to je kroz proces asimilacije dovodilo do toga da je ulje katastrofalnog sastava.<\/p>\n\n\n\n
“\u010cak je bilo primjera i da se takvo ulje, koje je prodavano na inozemno tr\u017ei\u0161tu, nerijetko mije\u0161alo s jestivim uljem, tako da je do\u0161lo do situacije da su me\u0111unarodni farmaceutski i kozmeti\u010dki stru\u010dnjaci zaklju\u010dili da kupovina ulja iz BiH nije pouzdana i da je treba izbjegavati. To je glavni razlog kraha”, ustvrdio je D\u017eubur.<\/p>\n\n\n\n
Nagla\u0161ava da i danas kvalitetno eteri\u010dno ulje ima cijenu koju je imalo i prije euforije, ali da su kod nas, zbog ljudi koji su se neodgovorno bavili produkcijom, \u010dak i oni koji su sve radili kako treba do\u0161li u situaciju da nisu mogli prodati ulje i onda su ga davali po najni\u017eim cijenama.<\/p>\n\n\n\n
“Danas, prema informacijama s terena, imamo oko 20 posto onih koji su krenuli u taj proces da su se ipak zadr\u017eali u biznisu sa smiljem, a to su ljudi koji nikada nisu imali problema s kemijskim analizama i koji su sa\u010duvali povjerenje svojih partnera iz inostranstva”, zaklju\u010dio je D\u017eubur.<\/p>\n\n\n\n
Ho\u0107e li prokockana \u0161ansa Hercegovine u ovoj pri\u010di biti jedna od lekcija iz kojih ni\u0161ta nije nau\u010deno ili putokaz da se pravila po\u0161tuju, mo\u017eda \u0107e jednom analize pokazati, kao i nesagledive \u0161tete koje su na putu od poslovne euforije do kraha mnoge zavile u crno.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:klix.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kako je Bosna i Hercegovini u euforiji zbog dobre zarade postala najve\u0107i planta\u017eni proizvo\u0111a\u010d smilja na svijetu u kratkom periodu, a u jo\u0161 kra\u0107em krahirala i mnoge zavila u crno, nevjerojatna je pri\u010da koja govori o neodgovornom pona\u0161anju onih koji kr\u0161e poslovna pravila i eti\u010dke kodekse. O pomami za unosim poslom sa smiljem, koje je […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":56399,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-56398","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n