Prema istra\u017eivanju Paylaba, koje je provedeno u 13 zemalja, a izme\u0111u ostalog i u Bosni i Hercegovini, vidljivo je da su \u017eene u glavnom gradu BiH manje pla\u0107ene i do 25 posto za isti posao u odnosu na mu\u0161karce<\/p>\n\n\n\n
Gospodarstvo i ekonomija u osnovici ne poznaju termine mu\u0161ki i \u017eenski poslovi, ali u realnosti se \u010desto susre\u0107emo s tim da su odre\u0111eni poslovi predodre\u0111eni za \u017eene, odnosno mu\u0161karce. Ovakav trend u startu predstavlja diskriminaciju prema jednom ili drugom spolu, \u0161to suvremeno dru\u0161tvo sebi ne bi smjelo dozvoliti. Problem odre\u0111ivanja zaposlenja prema spolu je ve\u0107i posebno gledaju\u0107i \u010dinjenicu da su \u017eene globalno manje pla\u0107ene za iste poslove u odnosu na mu\u0161karce.<\/p>\n\n\n\n
Prema istra\u017eivanju Paylaba, koje je provedeno u 13 zemalja, a izme\u0111u ostalog i u Bosni i Hercegovini, vidljivo je da su \u017eene u glavnom gradu BiH manje pla\u0107ene i do 25 posto za isti posao u odnosu na mu\u0161karce. Ovaj podatak ne\u0161to je manji u drugim sredinama u Bosni i Hercegovini i iznosi 17,6 posto. Ni prosjek Europske unije nije mnogo bolji. Prema podacima Eurostata, razlika u pla\u0107ama izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena u Europskoj uniji u prosjeku je 16 posto.<\/p>\n\n\n\n
Podaci Paylaba pokazuju da je u Bosni i Hercegovini svega 6 posto \u017eena zaposleno na najpla\u0107enijim pozicijama. Ovo istra\u017eivanje, a koje je ra\u0111eno u suradnji sa specijaliziranim portalom Plata.ba, pokazuje da mu\u0161karac prodava\u010d prosje\u010dno zara\u0111uje 807,54 KM u odnosu na \u017eenu na istoj poziciji, \u010dija prosje\u010dna pla\u0107a iznosi 670,29 KM. Tako\u0111er, zabrinjava podatak da veliki postotak \u017eena radi za najni\u017eu pla\u0107u – \u010dak 15 posto svih zaposlenih \u017eena u regiji, u odnosu na sedam posto mu\u0161karaca.<\/p>\n\n\n\n
Kao \u0161to ni u gospodarstvu ne postoje predodre\u0111eni poslovi za \u017eene i mu\u0161karce, ista je situacija i u obrazovanju. Ne postoje \u201cmu\u0161ke\u201d ili \u201c\u017eenske\u201d \u0161kole, ali podaci pokazuju da se mu\u0161karci, odnosno dje\u010daci, radije upisuju u srednje stru\u010dne \u0161kole u odnosu na djevoj\u010dice. Tako je u \u0161kolskoj 2018\/2019. godini u srednje stru\u010dne \u0161kole u Bosni i Hercegovini bilo upisano preko 16.000 dje\u010daka i svega ne\u0161to vi\u0161e od 6.000 djevoj\u010dica. Takve okolnosti dovele su do neravnomjernog i neravnopravnog odnosa prema djevoj\u010dicama, ali i prema dje\u010dacima u odre\u0111enim zanimanjima. Odgovor na pitanje iz naslova trebao bi biti da se adekvatna srednja \u0161kola bira u odnosu na preferencije djeteta, talente i predispozicije koje posjeduje i u skladu s mogu\u0107nostima i okolnostima u kojima se nalazimo. Krajnje je vrijeme da svi usvojimo nultu toleranciju prema diskriminaciji na osnovu spola, poru\u010dili su iz GIZ-a.<\/p>\n\n\n\n
Ne postoje mu\u0161ki i \u017eenski poslovi, kao \u0161to ne postoje ni mu\u0161ke i \u017eenske \u0161kole. Cjelokupno dru\u0161tvo mora biti uklju\u010deno kako bi se ovakve etikete smanjile, a u kona\u010dnici i potpuno izbrisale. Roditelji i \u0161kolski sistem trebaju biti u slu\u017ebi za\u0161tite u\u010denika i doprinijeti ohrabrivanju djece da upisuju srednje \u0161kole za koje imaju preferencije.<\/p>\n\n\n\n
Projekt \u201cStru\u010dno obrazovanje u BiH\u201d, koji provodi Deutsche Gesellschaft f\u00fcr Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime vlada \u0160vicarske i SR Njema\u010dke, pored svojih redovnih aktivnosti, dodatno nastoji podi\u0107i svijest o zna\u010daju rodne ravnopravnosti u obrazovnom sustavu, odnosno rodno odgovornog obrazovanja, te motivirati djevoj\u010dice\/ djevojke da se odlu\u010de za upis u \u0161kole, odnosno za zanimanje u skladu sa svojim interesiranjima, talentima i vje\u0161tinama, bez obzira na stereotipe i predrasude kada su u pitanju \u201cmu\u0161ka\u201d i \u201c\u017eenska\u201d zanimanja.<\/p>\n\n\n\n
U narednom periodu u okviru projekta planirani su treninzi za nastavnike i nastavnice partnerskih srednjih stru\u010dnih i tehni\u010dkih \u0161kola s ciljem upoznavanja nastavnog kadra sa konceptom rodne ravnopravnosti u kontekstu srednjeg stru\u010dnog obrazovanja, ali i s ciljem zajedni\u010dkog kreiranja prakti\u010dnih alata i smjernica o tome kako efikasno uklju\u010diti rodnu perspektivu u strukture, sisteme, programe i aktivnosti srednjeg stru\u010dnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Projekt se zala\u017ee za pobolj\u0161anje srednjeg stru\u010dnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini koje \u0107e mladi\u0107ima i djevojkama ponuditi znanje i vje\u0161tine za budu\u0107nost, a poslodavcima kvalitetan i konkurentan kadar na tr\u017ei\u0161tu rada, pi\u0161e Oslobo\u0111enje.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:oslobodjenje.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prema istra\u017eivanju Paylaba, koje je provedeno u 13 zemalja, a izme\u0111u ostalog i u Bosni i Hercegovini, vidljivo je da su \u017eene u glavnom gradu BiH manje pla\u0107ene i do 25 posto za isti posao u odnosu na mu\u0161karce Gospodarstvo i ekonomija u osnovici ne poznaju termine mu\u0161ki i \u017eenski poslovi, ali u realnosti se […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":56964,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-56963","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n