BiH je od 2014. do srpnja ove godine odobrila azilantski status za 122 osobe, od \u010dega ga je devetero dobilo na osnovu statusa izbjeglice, a ostatak se odnosi na ljude koji su dobili neku drugu dodatnu formu za\u0161tite, objavljeno je u izvje\u0161taju Agencije za izbjeglice Ujedinjenih nacija (UNHCR).<\/p>\n\n\n\n
Prema ovim podacima, u ovom periodu zahtjeve za azil na zapadnom Balkanu ukupno je podnijelo 39.709 migranata, a odobreno je 287 izbjegli\u010dkih statusa i 329 ostalih vrsta azilske za\u0161tite. Tako\u0111er, kako je nagla\u0161eno u ovom izvje\u0161taju, tijekom 2021. godine podneseno je ukupno 770 zahtjeva za azil na cijelom prostoru zapadnog Balkana. Odbijena su 23.724 zahtjeva za azil, \u0161to zna\u010di da se njih najmanje 16.000 nikad nije ni poku\u0161alo registrirati u BiH, makar i formalno.<\/p>\n\n\n\n
U na\u0161oj regiji Srbija je odobrila najvi\u0161e azilantskih statusa – 86 za izbjeglice, a 103 je dobilo neku dodatnu formu za\u0161tite, \u0161to zna\u010di da je dozvola za boravak u Srbiji odobrena ne samo na osnovu statusa izbjeglice. Samoprogla\u0161eno Kosovo je naredno po broju odobrenih azilskih statusa i to 108 na osnovu izbjegli\u0161tva i 19 po drugom osnovu. Tre\u0107a je BiH, iza nas je Crna Gora s ukupno 87 odobrenih zahtjeva za azil, a slijede Albanija s 48 i Sjeverna Makedonija s 36.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivo je, me\u0111utim, da je me\u0111u azilantima kojima je odobren azil najvi\u0161e dr\u017eavljana Turske, dok je ve\u0107ina ostalih iz zemalja koje tradicionalno nazivamo migrantskim, osim ako ne ra\u010dunamo dr\u017eavljane Ukrajine, Palestine i Kube, koji su tako\u0111er tra\u017eili i dobili azil u zemljama zapadnog Balkana.<\/p>\n\n\n\n
Ako gledamo po kategorijama, samoprogla\u0161eno Kosovo je odobrilo najvi\u0161e izbjegli\u010dkih statusa, a BiH najvi\u0161e ostalih statusa za azilante koji su do\u0161li na zapadni Balkan.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima koje je objavio UNHCR, u BiH je od po\u010detka 2018. godine najvi\u0161e registriranih migranata boravilo u srpnju pro\u0161le godine, gotovo 8.000, \u0161to se mo\u017ee objasniti \u010dinjenicom da su migranti u tom periodu te\u017ee mogli da se kre\u0107u prema EU. Upravo je od prolje\u0107a do jeseni pro\u0161le godine, barem sude\u0107i prema ovim UNHCR-ovim podacima, u BiH bilo najvi\u0161e migranata. Ako ne ra\u010dunamo taj period, u BiH je uvijek bilo manje od 6.000 registriranih migranata, ne ra\u010dunaju\u0107i samo septembar 2019, kada je u BiH boravilo oko 6.100 migranata.<\/p>\n\n\n\n
U ovom periodu na zapadni Balkan najvi\u0161e je do\u0161lo migranata iz Pakistana, odnosno 26,8 posto, iza kojih su Afganistanci, \u010diji je udio oko 21,7 posto. Iz Sirije je do\u0161lo 11,7 posto, a nakon njih dolazili su dr\u017eavljani Banglade\u0161a, koji su \u010dinili 5,7 postoo ukupnog broja migranata. Iranaca je do\u0161lo oko 5,5 posto, a iz Iraka 4,5 posto. Izme\u0111u dva i tri posto zahtjeve za azilantski status podnijeli su dr\u017eavljani Maroka, Indije, Libije i Al\u017eira.<\/p>\n\n\n\n
Tijekom ove godine gotovo 90 posto migranata su mu\u0161karci, tek tri posto \u017eene, a ostatak se odnosi na dje\u010dake i djevoj\u010dice. Prema UNHCR-ovim podacima, od 2014. godine do danas najvi\u0161e migranata koji su registrirani na zapadnom Balkanu su mu\u0161karci. Najvi\u0161e \u017eena bilo je u listopadu 2019. godine, ali ni tada nisu prelazile vi\u0161e od deset posto ukupnog broja.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na trenutnu situaciju u Afganistanu, u EU o\u010dekuju da \u0107e migranti iz ove zemlje \u010diniti mnogo ve\u0107i udio od ukupnog broja onih koji ulaze u EU.<\/p>\n\n\n\n
Jiva Johanson, europska komesarka za unutra\u0161nje poslove, upozorila je da je situacija veoma zabrinjavaju\u0107a i da bi EU trebalo da reagira jedinstveno u ovoj situaciji. <\/p>\n\n\n\n
“Nau\u010dili smo lekciju iz 2015. godine tako da ne\u0107emo vidjeti novu migrantsku krizu u EU”, rekla je ona i dodala da su talibani u stanju da naprave mnogo lo\u0161ih stvari i da je mnogo Afganistanaca u direktnoj opasnosti, zbog \u010dega EU treba da ih za\u0161titi, posebno ranjive grupe poput \u017eena.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:nezavisne.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
BiH je od 2014. do srpnja ove godine odobrila azilantski status za 122 osobe, od \u010dega ga je devetero dobilo na osnovu statusa izbjeglice, a ostatak se odnosi na ljude koji su dobili neku drugu dodatnu formu za\u0161tite, objavljeno je u izvje\u0161taju Agencije za izbjeglice Ujedinjenih nacija (UNHCR). Prema ovim podacima, u ovom periodu zahtjeve […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":57968,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-57967","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n