U Zagrebu u 96. godini \u017eivota umro je jedan od najzna\u010dajnijih hrvatskih jezikoslovaca akademik Stjepan Babi\u0107, redoviti \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n
Stjepan Babi\u0107 rodio se 29. studenoga 1925. u Oriovcu. Od 1977. \u010dlan je suradnik HAZU, od 1986. izvanredni, a od 1991. redoviti \u010dlan u Razredu za filolo\u0161ke znanosti.
Bio je urednik \u010dasopisa Jezik od 1963., a od 1970. do 2005. glavni i odgovorni urednik, \u010dlan Glavnoga odbora Matice hrvatske (od 1989.-1992. i potpredsjednik) te \u010dlan Hrvatskoga filolo\u0161koga dru\u0161tva i njegova Predsjedni\u0161tva.
Od 1993. do 1997. bio je zastupnik \u017dupanijskoga doma Sabora Republike Hrvatske izabran u Brodsko-posavskoj \u017eupaniji.<\/p>\n\n\n\n
Sudjelovao je na mnogim znanstvenim skupovima i slavisti\u010dkim kongresima u zemlji i inozemstvu. Izvor:hrt.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U Zagrebu u 96. godini \u017eivota umro je jedan od najzna\u010dajnijih hrvatskih jezikoslovaca akademik Stjepan Babi\u0107, redoviti \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Stjepan Babi\u0107 rodio se 29. studenoga 1925. u Oriovcu. Od 1977. \u010dlan je suradnik HAZU, od 1986. izvanredni, a od 1991. redoviti \u010dlan u Razredu za filolo\u0161ke znanosti. Bio je urednik \u010dasopisa Jezik […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":58122,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-58121","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n
Nagra\u0111en je najvi\u0161im znanstvenim i dr\u017eavnim nagradama: Nagradom Bartol Ka\u0161i\u0107 za zna\u010dajnu znanstvenu djelatnost oblasti dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih znanosti u podru\u010dju prou\u010davanja hrvatskog knji\u017eevnog jezika (1991.), Redom Danice hrvatske s likom Ru\u0111era Bo\u0161kovi\u0107a za osobite zasluge u znanosti (1995.), Spomenicom Domovinskog rata za drugi djelatni na\u010din (1995.), Spomenicom domovinske zahvalnosti za \u010dasnu i uzornu slu\u017ebu za razdoblje od pet godina(1995.), Redom Ante Star\u010devi\u0107a (1996.) i Dr\u017eavnom nagradom za \u017eivotno djelo (2004.).
Akademik Stjepan Babi\u0107 bavio se prvenstveno problematikom suvremenoga hrvatskoga knji\u017eevnoga jezika, posebno tvorbe rije\u010di.
Potpuna njegova bibliografija obuhva\u0107a vi\u0161e od tisu\u0107u bibliografskih jedinica.
U doba Hrvatskog prolje\u0107a 1971., zajedno s akademikom Milanom Mogu\u0161em <\/strong>i akademikom Bo\u017eidarom Finkom<\/strong>, izradio je Hrvatski pravopis koji je zbog politi\u010dkih razloga nakon tiska bio uni\u0161ten te je 1972. ponovno tiskan u Londonu, zbog \u010dega je u povijest u\u0161ao pod nazivom Londonac. U cijelosti je Hrvatski pravopis prvi put tiskan tek 1990., nakon \u010dega je do\u017eivio vi\u0161e izdanja.
Vi\u0161e desetlje\u0107a skupljao je politi\u010dke viceve koje je objavio 1995. u knjizi Hrvatski politi\u010dki vicevi. Objavio je vi\u0161e stotina \u010dlanaka i rasprava u kroatisti\u010dkim i slavisti\u010dkim \u010dasopisima i zbornicima, doma\u0107ima i stranima, uglavnom o pitanjima suvremenoga hrvatskog jezika i pravopisa, ali i iz jezi\u010dne povijesti. Pisao je i o hrvatskoj knji\u017eevnosti i prire\u0111ivao izdanja starijih slavonskih pisaca.
Kao pisac ud\u017ebenika i priru\u010dnika Stjepan je Babi\u0107 trajno je zadu\u017eio mnoge nara\u0161taje i obilje\u017eio hrvatsku jezi\u010dnu kulturu.<\/p>\n\n\n\n