Sme\u0107e u jami je potpuno svje\u017ee… Ju\u010der ba\u010deno s obli\u017enjeg puta. Lokalni ljudi uspjeli su ubaciti preko 100 kubika ku\u0107anskog otpada, strvina, krupnog i gra\u0111evinskog otpada, lijekova, kemikalija i pesticida. Sme\u0107e smo dosad vidjeli samo mi speleolozi, jer – okolica ulaza je \u010dista kao suza, u podzemlju horor film – napisali su na Facebooku iz organizacije \u010cisto podzemlje ispod objave o stanju u Ga\u0107inoj jami koja se nalazi u zale\u0111u Biokova.<\/p>\n\n\n\n
I nije ona jedina takva, samo na tom podru\u010dju ih ima preko 103, tako\u0111er punih raznog i opasnog otpada. Prema njihovoj evidenciji, postoji oko tisu\u0107u zaga\u0111enih jama i \u0161pilja koje ugro\u017eavaju jedinstvenu hrvatsku faunu, ali i predstavljaju rizik za zalihe pitke vode.<\/p>\n\n\n\n
– Po na\u0161em iskustvu i podacima koje mi imamo u inicijativi, paklena kombinacija su uvijek blizina ljudskih naselja i puteva te \u0161pilje i jame. Ako imate \u0161pilje ili jame koje se nalaze u blizini puta, gotovo sigurno \u0107ete prona\u0107i barem ne\u0161to sme\u0107a u podzemlju. Ako je jo\u0161 jama u blizini nekog sela, to vrlo \u010desto rezultira hrpom otpada. U nekim selima je tradicija oduvijek da se sme\u0107e baca u jame, kao \u0161to je i ovdje slu\u010daj. Ta jama slu\u017ei kao deponij ve\u0107 jedno du\u017ee vrijeme i za ve\u0107i broj ljudi jer se ne mo\u017ee samo tako napuniti preko no\u0107i. To je jedna navika lokalnog stanovni\u0161tva diljem Hrvatske – rekao nam je Ru\u0111er Novak pokreta\u010d inicijative \u010cisto podzemlje.<\/p>\n\n\n\n
Ina\u010de, \u010cisto podzemlje je volonterska speleolo\u0161ka inicijativa koja se od 2015. godine bori protiv bacanja otpada u kr\u0161ko podzemlje. Svojim neumornim trudom i radom, uspjeli su ka\u017eu, barem polovicu toga o\u010distiti. No, posla ima napretek. Neistra\u017eenih, one\u010di\u0161\u0107enih \u0161pilja i jama jo\u0161 vi\u0161e. Ljudi koji ve\u0107 desetlje\u0107ima bacaju sve \u0161to stignu pa i plastiku, le\u0161ine, pesticide te opasne kemikalije, njih pak ima najvi\u0161e. Samo \u0161to je rijetko tko od njih svjestan \u010dinjenice da time direktno truje i samog sebe.<\/p>\n\n\n\n
– Prije to nije bio toliki problem jer se uglavnom bacalo drvo, kamenje i ovce, ali sad kad se baca plastika, kemikalije i sav taj opasni otpad – gra\u0111evinski, krupni i komunalni otpad to sve ostaje dolje, ne raspada se. To je na\u017ealost oduvijek tako u na\u0161im krajevima, ali se promijenio sastav otpada i danas to predstavlja ozbiljan ekolo\u0161ki problem – ka\u017ee Novak pa poja\u0161njava zbog \u010dega je to toliko opasno.<\/p>\n\n\n\n
– Problem je \u0161to \u0161pilje i jame funkcioniraju kao prirodni sakuplja\u010di vode. Dakle, to su prirodne \u0161upljine kroz koje se voda iz nadzemlja procje\u0111uje u podzemlje, a kr\u0161ke podzemne vode u Hrvatskoj izvor su za dvije tre\u0107ine gra\u0111ana Hrvatske. I ono \u0161to se doga\u0111a kad imamo sme\u0107a u njima, jest da se voda ‘procje\u0111uje’ preko plastike, odnosno raznosi mikroplastiku, mikrobiolo\u0161ku kontaminaciju – bakterije i viruse iz raspadaju\u0107ih strvina i le\u0161ina u podzemne spremnike koje onda zavr\u0161avaju ne samo u povr\u0161inskim izvorima, nego i u vodocrpili\u0161tima te izvorima pitke vode za stanovni\u0161tvo od Istre do Dubrovnika koji piju vodu iz kr\u0161kih podzemnih spremnika – pri\u010da Novak.<\/p>\n\n\n\n
Upravo zbog toga \u0161to to predstavlja veliki ekolo\u0161ki problem, gotovo su sve speleolo\u0161ke udruge diljem Hrvatske, putem inicijative \u010cisto podzemlje, aktivno uklju\u010dene u razne akcije \u010di\u0161\u0107enja, kao i detektiranja novih divljih deponija. Cilj im je zaustaviti novo one\u010di\u0161\u0107enje i osvijestiti ljude da to vi\u0161e ne \u010dine.<\/p>\n\n\n\n
– Nije to bilo prije 20 godina pa da \u010distimo staro sme\u0107e, nego se vidi i po Ga\u0107inoj jami da ima sme\u0107a, odnosno proizvoda na kojima se mo\u017ee i\u0161\u010ditati da ni rok trajanja jo\u0161 nije pro\u0161ao. To je vrlo \u017eiva praksa i jako ukorijenjena ljudska navika, jer je dugo i postojao problem organiziranog odvoza otpada kojeg u mnogim dijelovima Hrvatske nije bilo. Lako je istovariti sme\u0107e u jamu ili \u0161pilju, no da se to po\u010disti potrebno je barem deset puta vi\u0161e energije. Vi da u Ga\u0107inu jamu dovedete dvadeset ljudi da radi cijeli vikend, izvadit \u0107ete mo\u017eda 20-30 kubika sme\u0107a – ka\u017ee pa dodaje kako je za \u010di\u0161\u0107enje jama i \u0161pilja potrebno ulo\u017eiti puno vremena, truda i znanja.<\/p>\n\n\n\n
– Op\u0107enito nije lako o\u010distiti neku \u0161pilju, to ovisi o njenoj dubini, o njenom obliku… Imate i vijugave kanale gdje vi ne mo\u017eete na u\u017eetu jednostavno izvu\u0107i komade sme\u0107a pa vrlo \u010desto koristimo i tehnike speleolo\u0161kog spa\u0161avanja koje koristi i HGSS. Nije to kao divlji deponij kao u \u0161umi, ovo mogu raditi isklju\u010divo speleolozi i HGSS jer jedini imamo znanja za kretanje i va\u0111enje otpada iz takvih vertikalnih objekata – poja\u0161njava Novak.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:24sata.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sme\u0107e u jami je potpuno svje\u017ee… Ju\u010der ba\u010deno s obli\u017enjeg puta. Lokalni ljudi uspjeli su ubaciti preko 100 kubika ku\u0107anskog otpada, strvina, krupnog i gra\u0111evinskog otpada, lijekova, kemikalija i pesticida. Sme\u0107e smo dosad vidjeli samo mi speleolozi, jer – okolica ulaza je \u010dista kao suza, u podzemlju horor film – napisali su na Facebooku iz […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":58270,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-58269","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n