U Bosni i Hercegovini veoma mali broj djece poha\u0111a akreditirane programe pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja i stopa upisa je jedna od najni\u017eih u svijetu. Prema podacima Centra za politike i upravljanje (CPU), tek 17,2 posto sve djece pred\u0161kolskog uzrasta poha\u0111a akreditirane ustanove. Nedavno je CPU objavio studiju<\/p>\n\n\n\n
“Poticaji za pove\u0107anje kapaciteta pred\u0161kolskih ustanova u BiH” u kojoj su predstavljene opcije za pove\u0107anje obujma upisa djece u ustanove za pred\u0161kolski odgoj i obrazovanje. Adis Muhovi\u0107, izvr\u0161ni direktor Centra za politike i upravljanje, isti\u010de kako su ovi podaci izuzetno lo\u0161i za razvoj ljudskog kapitala i za adresiranje problema siroma\u0161tva, jer se u praksi pokazuje da je upravo razvojni ambijent u ranom djetinjstvu izuzetno va\u017ean \u010dimbenik za individualni razvoj djece.<\/p>\n\n\n\n
Prema studiji CPU-a ukupna stopa upisa je zna\u010dajno ni\u017ea nego u susjednim zemljama (preko 60 posto u Hrvatskoj i Srbiji) i daleko ispod cilja EU iz strategije “Europe 2020” od 95 posto djece od \u010detiri do \u0161est godina upisane u pred\u0161kolske ustanove. Iako upis djece u pred\u0161kolske ustanove nije na zavidnoj razini ipak zadnjih deset godina vidljiv je zna\u010dajan porast upisa mali\u0161ana. U razdoblju od \u0161kolske 2010\/2011. do 2019\/2020. ukupan broj djece upisane u pred\u0161kolske ustanove porastao je za 79,9 posto. Muhovi\u0107 navodi da su partneri iz EU su prepoznali dru\u0161tveni i ekonomski va\u017enost pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja i pred svoje \u010dlanice postavile ciljeve za stope obuhvata.<\/p>\n\n\n\n
“Za jasli\u010dki uzrast od nula do tri godine obuhvat treba biti 33 posto djece, dok 90 posto djece pred\u0161kolskog uzrasta od \u010detiri do \u0161est godina treba biti obuhva\u0107eno kvalitetnim pred\u0161kolskim programima. Ako se pogledamo kako mi stojimo u odnosu na ove ciljeve, a koje je doseglo ve\u0107ina EU \u010dlanica uklju\u010duju\u0107i Sloveniju, na\u0161e su stope pro\u0161le \u0161kolske godine bile porazno niske \u2013 6,9 posto za jasli\u010dki i 27,2 posto za djecu od \u010detiri do \u0161est godina”, poja\u0161njava.<\/p>\n\n\n\n
Pro\u0161irivanje kapaciteta u javnim pred\u0161kolskim ustanovama<\/p>\n\n\n\n
U BiH kapacitet javnih pred\u0161kolskih ustanova se \u0161iri izuzetno sporo, kako ka\u017ee, u posljednjih 10 godina taj kapacitet pove\u0107ao se tek za 34 posto. “Javni vrti\u0107i su u pro\u0161loj \u0161kolskoj godini mogli upisati tek 5,5 tisu\u0107a djece vi\u0161e nego prije 10 godina. U su\u0161tini, sam proces financiranja pove\u0107anja pred\u0161kolskih kapaciteta samo kroz javne ustanove je preskup i spor. Mnogo je efikasnije pove\u0107avati pred\u0161kolske kapacitete kroz poticaj privatnih akreditiranih ustanova koje rastu mnogo br\u017ee, a sama cijena tog rasta je ni\u017ea, jer privatni investitori snose tro\u0161kove izgradnje ili najma objekata i opereme, dok je stvarna cijena vrti\u0107a skoro identi\u010dna”, kazao je. Dakle, ne samo da se omogu\u0107ava br\u017ei rast kapaciteta i istovremeno poti\u010du privatne investicije, ve\u0107 se i \u0161tedi, jer cijenu izgradnje i opremanja javnih objekata svi previ\u0111aju kada govore o cijenama vrti\u0107a. “Rast ukupnih kapaciteta je stoga najbolje stimulirati podr\u0161kom privatnih ustanova, a kakvu podr\u0161ku javne ve\u0107 u\u017eivaju. Dakle, subvencijama na lokalnom nivou i poreznim osloba\u0111anjem pred\u0161kolskog odgoja na entitetskoj razini”, dodaje. Pro\u0161le godine, kako ka\u017ee, je bilo 380 akreditiranih ustanova, od \u010dega 209 javnih i 181 privatna.<\/p>\n\n\n\n
“U javne pred\u0161kolske ustanove pro\u0161le godine bilo je upisano 20 tisu\u0107a djece, a u privatne 10,5 tisu\u0107a. Pored ovih 30,5 tisu\u0107e upisane djece, 4,3 tisu\u0107e mali\u0161ana je ostalo neupisano zbog nedostatka kapaciteta u javnim vrti\u0107ima u kojima je iznos koji roditelji pla\u0107aju iz svog d\u017eepa zna\u010dajno manji nego u privatnim ustanovama. Dio te djece je naknadno, bar u dijelovima zemlje u kojima su uvedene subvencije, upisan u privatne ustanove”, navodi.<\/p>\n\n\n\n
Izvor: vecernji.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U Bosni i Hercegovini veoma mali broj djece poha\u0111a akreditirane programe pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja i stopa upisa je jedna od najni\u017eih u svijetu. Prema podacima Centra za politike i upravljanje (CPU), tek 17,2 posto sve djece pred\u0161kolskog uzrasta poha\u0111a akreditirane ustanove. Nedavno je CPU objavio studiju “Poticaji za pove\u0107anje kapaciteta pred\u0161kolskih ustanova u BiH” […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":58463,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-58462","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n