Posljednjih dana pratimo prosvjede u crnogorskom kraljevskom gradu, a vezano za najavljeno ustoli\u010denje novog mitropolita crnogorsko \u2013 primorskog Joanikija 5. rujna 2021. godine.<\/p>\n\n\n\n
Cetinjski manastir danas uistinu jest sjedi\u0161te crnogorsko-primorske Mitropolije Srpske pravoslavne crkve, ali njegova povijest svjedo\u010di o nekim drugim vremenima. Sazidao ga je gospodar Crne gore Ivan Crnojevi\u0107 nakon povratka iz progonstva (1479.-1481.) i zavjeta danog Majci Bo\u017ejoj u Bazilici sv. Ku\u0107e u Loretu da \u0107e, ako se ikada vrati u Crnu Goru, Njoj u \u010dast podi\u0107i crkvu.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to je obe\u0107ao to je i izvr\u0161io. Manastir je postao sjedi\u0161te pravoslavne crkve u Crnoj gori.<\/p>\n\n\n\n
Sru\u0161en je 1692. godine tijekom napada Turaka, ali ga je obnovio Danilo Petrovi\u0107. U novi manastir je ugra\u0111eno kamenje iz starog kao i plo\u010da s dr\u017eavnim grbom Crnojevi\u0107a i posvetom Ivana Crnojevi\u0107a. Godine 1714. godine je spaljen ali je obnovljen 1743. godine. <\/p>\n\n\n\n
Od 1776. do 1918. u manastiru je bilo sjedi\u0161te autokefalne crnogorske pravoslavne crkve. <\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n U njemu se danas nalaze mo\u0161ti Petra I. Petrovi\u0107a Njego\u0161a. On je kanoniziran kao sveti Petar Cetinjski. <\/p>\n\n\n\n Cetinje zauzima posebno mjesto u srcima svih Crnogoraca. Osnovao ga je u 15. stolje\u0107u ve\u0107 spomenuti gospodar Ivan Crnojevi\u0107. Svoj najve\u0107i procvat do\u017eivljava u 19. st. za vladavine knjaza, a od 1910. godine i kralja Nikole I. Petrovi\u0107a pod \u010dijom upravom je crnogorska dr\u017eava na Berlinskom kongresu 1878. godine dobila me\u0111unarodno priznanje i od onih dr\u017eava koje je do tada nisu priznavale. Od tada se na Cetinju otvaraju brojna diplomatska predstavni\u0161tva: francusko, rusko, englesko, talijansko, njema\u010dko, tursko, bugarsko\u2026 U Plavom dvorcu sagra\u0111enom 1895. smje\u0161tena je rezidencija crnogorskog predsjednika Mile \u0110ukanovi\u0107a. <\/p>\n\n\n\n Nakon I. svjetskog rata, 1918. g. Crna Gora ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Kralj Nikola umire u egzilu a njegovi posmrtni ostaci se 1989. godine prenose iz San Rema u dvorsku crkvu na Cetinju. <\/p>\n\n\n\n Devedeset posto stanovni\u0161tva Cetinja izja\u0161njava se kao Crnogorci, a malen je udio srpskog, albanskog i hrvatskog stanovni\u0161tva. Smje\u0161ten u podno\u017eju nacionalnog parka Lov\u0107ena turisti\u010dki je dobro posje\u0107en s odli\u010dnom gastronomskom ponudom vrhunskih doma\u0107ih proizvoda i na daleko poznatih njegu\u0161kog pr\u0161uta i sira\u2026<\/p>\n\n\n\n Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Posljednjih dana pratimo prosvjede u crnogorskom kraljevskom gradu, a vezano za najavljeno ustoli\u010denje novog mitropolita crnogorsko \u2013 primorskog Joanikija 5. rujna 2021. godine. Cetinjski manastir danas uistinu jest sjedi\u0161te crnogorsko-primorske Mitropolije Srpske pravoslavne crkve, ali njegova povijest svjedo\u010di o nekim drugim vremenima. Sazidao ga je gospodar Crne gore Ivan Crnojevi\u0107 nakon povratka iz progonstva (1479.-1481.) […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":59257,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-59256","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n