{"id":59317,"date":"2021-08-31T00:00:48","date_gmt":"2021-08-30T23:00:48","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=59317"},"modified":"2021-08-31T00:00:49","modified_gmt":"2021-08-30T23:00:49","slug":"ceka-li-hrvatsku-teska-jesen-i-treba-li-se-bojati-vala-poskupljenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/08\/31\/ceka-li-hrvatsku-teska-jesen-i-treba-li-se-bojati-vala-poskupljenja\/","title":{"rendered":"\u010ceka li Hrvatsku te\u0161ka jesen i treba li se bojati vala poskupljenja?"},"content":{"rendered":"\n

Ova godina nije bila dobra za poljoprivredne proizvo\u0111a\u010de, \u010demu svjedo\u010de i cijene povr\u0107a na tr\u017enicama, te se postavlja pitanje \u010deka li nas te\u0161ka jesen i treba li se bojati vala poskupljenja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Matija Brlo\u0161i\u0107<\/strong>, zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore, obja\u0161njava kako je poljoprivreda grana u kojoj se nikada ne zna \u0161to se mo\u017ee o\u010dekivati.

– Urod se \u010deka i njeguje cijelu godinu, i doslovno dan prije berbe mo\u017ee nastradati zbog vremenskih uvjeta. To je vje\u010dita borba, mi smo tu da radimo i proizvodimo, poku\u0161avamo odgovoriti na vremenske neprilike svojim nekim iskustvom, ka\u017ee.

Kulture koje su najvi\u0161e stradale u ovoj godini su mahune, mrkve i grah. Lo\u0161i uvjeti nisu utjecali samo na Hrvatsku, ve\u0107 i na cijelu EU, te ne mo\u017eemo tu robu ni uvesti izvana.

– Rezultat je mala ponuda i visoka cijena. Poljoprivrednici moraju di\u0107i cijenu da bi pokrili svoje tro\u0161kove koje su ulo\u017eili u proizvodnj, obja\u0161njava Brlo\u0161i\u0107.

Tako je pro\u0161le godine kilogram graha ko\u0161tao oko 12 kuna, a sada je oko 20; mahune su sada izme\u0111u 30 i 35 kuna, dok su pro\u0161le godine bile oko 20; a kilogram mrkve trenutno se kre\u0107e izme\u0111u 12 i 15 kuna za razliku od pro\u0161le godine kada je ko\u0161tao izme\u0111u 8 i 10 kuna. Cijene su ekstremno visoke, pogotovo za hrvatske potro\u0161a\u010de, no i dalje je upitno ho\u0107e li se poljoprivrednici i s tolikim cijenama uspjeti pokriti. Uz lo\u0161 urod, poljoprivrednici se bore i s raznim nametnicima, a ulaskom u EU u Hrvatskoj je zabranjeno kori\u0161tenje velikog broja za\u0161titnih sredstava.\u00a0

Marina Galovi\u0107<\/strong>, predsjednica povrtlara grada Zagreba i Zagreba\u010dke \u017eupanije, ka\u017ee kako su cijene povr\u0107a sasvim uobi\u010dajene i normalne za ovo doba godine i ekstremne uvjete.

– To \u0161to se nas optu\u017euje da abnormalno di\u017eemo cijene, to uop\u0107e nije istina. Kakvi su uvjeti rada trenutno i kakva su nama proizvo\u0111a\u010dima poskupljenja \u2013 ovo je jo\u0161 i dobro. Nama su tro\u0161kovi jo\u0161 od pro\u0161le godine oti\u0161li 50 posto gore \u2013 od sjemena, repro materijala i gnojiva. Ekstremni uvjeti, dodatno navodnjavanje, te\u017ei uvjeti rada zbog korone \u2013 a nama su cijene mo\u017eda kunu ili dvije oti\u0161le gore., ka\u017ee Galovi\u0107 i dodaje kako su preprodava\u010di ti koji podi\u017eu cijene, a ne proizvo\u0111a\u010di.

– Ja ne mogu utjecati na nekog tko od mene kupi salatu po 10 kuna, pa prodaje za 20 ili 30, to je posao inspektorata, neka izvole raditi svoj posao, ogor\u010dena je Galovi\u0107.

Brlo\u0161i\u0107 se sla\u017ee kako se na tr\u017enicama nalazi velik broj prodava\u010da koji ustvari nisu i proizvo\u0111a\u010di, te da bi potro\u0161a\u010di trebali obratiti pozornost na to.

– Tako\u0111er je istina da inputi koji ulaze u proizvodnju enormno poskupljuju posljednjih godinu dana \u2013 mineralna gnojiva su poskupila i do 70 posto, mehanizacija koja se koristi ve\u0107 je pet puta i\u0161la prema gore ove godine, dakle tro\u0161kovi samo rastu, ka\u017ee i dodaje kako je najve\u0107i problem, ne samo u proizvodnji povr\u0107a, ve\u0107 u cijelom lancu proizvodnje hrane, uvoz iz drugih zemalja koje su visoko subvencionirane dugi niz godina.

Brlo\u0161i\u0107 smatra kako Hrvatska ima resurs poljoprivrednog zemlji\u0161ta, i to u razli\u010ditim klimama, te bi po pitanju povr\u0107a, mogla pokriti potrebe stanovni\u0161tva.

– Stvar je politike, na\u0161u proizvodnju je uni\u0161tio uvoz jeftinih poljoprivrednih proizvoda iz EU i \u0161ire. O\u010dito su trgova\u010dki lobiji dosta jaki i to je ono najgore \u0161to se moglo dogoditi. Mi kao poljoprivrednici nismo protiv uvoza, ali neka to barem bude jednake kvalitete kao \u0161to je na\u0161a proizvodnja, ka\u017ee.

Osim povr\u0107a, do\u0161lo je do pove\u0107anja cijena sto\u010dne hrane, uljarica i p\u0161enice.

– Po pitanju sto\u010dne hrane, zbog su\u0161e je do\u0161lo do pove\u0107anja cijena, dok cijena junadi ne ide gore. Sto\u010dari su trenutno u izuzetno te\u0161koj situaciji, te\u0161ko je re\u0107i koliko dugo \u0107e oni to mo\u0107i izdr\u017eati. Cijene \u017eitarica na europskom tr\u017ei\u0161tu divljaju, pa tako i u Hrvatskoj, i u tom dijelu \u0107e trebati pomo\u0107i sektoru sto\u010darstva, zaklju\u010duje Brlo\u0161i\u0107.

Pogledajte prilog iz emisije Dobro jutro, Hrvatska:\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n