Kako se situacija u Afganistanu pogor\u0161ava nakon \u0161to su talibani preuzeli vlast, dr\u017eave \u010dlanice EU-a pripremaju se za mogu\u0107i novi val migranata koji \u0107e poku\u0161ati u\u0107i na njihov teritorij.<\/p>\n\n\n\n
Od velikog priljeva migranata iz Sirije 2015., du\u017e granica nekih dr\u017eava \u010dlanica EU-a podignute su ograde s bodljikavom \u017eicom kako bi se sprije\u010dio njihov dolazak unato\u010d pravu na azil zajam\u010denom me\u0111unarodnim pravom.<\/p>\n\n\n\n
Po istra\u017eivanju koje je provela njema\u010dka novinska agencija dpa, vi\u0161e od polovice dr\u017eava \u010dlanica do sada je podignulo fizi\u010dke barijere na granicama kako bi osigurale svoj teritorij.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da \u0107e iz Afganistana vjerojatno sti\u0107i jo\u0161 ljudi, i to putem novih ruta poput Bjelorusije, mnoge \u010dlanice obe\u0107avaju da \u0107e dodatno oja\u010dati postoje\u0107e ograde i zidove.<\/p>\n\n\n\n
POLJSKA<\/p>\n\n\n\n
Pro\u0161li tjedan u Poljskoj su po\u010deli radovi na izgradnji ograde na granici s Bjelorusijom dugoj 400 kilometara kako bi se sprije\u010dili ilegalni prelasci granice. Ograda \u0107e biti duga 190 kilometara, uz 130 koliko je ve\u0107 za\u0161ti\u0107eno bodljikavom \u017eicom. Gotovo 1500 vojnika trenuta\u010dno poma\u017ee za\u0161tititi granicu, a bit \u0107e ih raspore\u0111eno jo\u0161 500.<\/p>\n\n\n\n
MA\u0110ARSKA<\/p>\n\n\n\n
Ograda s jako o\u0161trom bodljikavom \u017eicom prote\u017ee se du\u017e cijele ma\u0111arske granice sa Srbijom. Projekt desni\u010darskog premijera Viktora Orbana, opremljen dronovima i termografskim kamerama, ko\u0161tao je gotovo 1,5 milijardi eura i sagra\u0111en je u rujnu 2015. Jeftinija verzija s bodljikavom \u017eicom podignuta je na granici s Hrvatskom.<\/p>\n\n\n\n
AUSTRIJA<\/p>\n\n\n\n
Austrija je sagradila ogradu dugu 4,4 kilometra na granici sa Slovenijom 2015. Ograda, koja je dijelom uklonjena kako bi mogli prolaziti izletnici, presjekla je \u0161engensku zonu u kojoj je putovanje dopu\u0161teno bez provjera na granici.<\/p>\n\n\n\n
SLOVENIJA<\/p>\n\n\n\n
Gotovo polovica od 500 kilometara duge granice s Hrvatskom pokrivena je ogradom s bodljikavom \u017eicom. Hrvatska je \u010dlanica EU-a, ali nije u Schengenu i nalazi se na balkanskoj ruti prema srednjoj Europi.<\/p>\n\n\n\n
GR\u010cKA<\/p>\n\n\n\n
Gr\u010dka vlada nastoji sprije\u010diti migrante da prelaze vanjsku granicu EU-a s Turskom du\u017e rijeke Marice, podigav\u0161i 27 kilometara ograda na plitkim dijelovima, uz 11 kilometara postoje\u0107ih barijera. Ograde nadgledaju termografske kamere, dronovi i Frontexov aerostat. Bodljikava \u017eica postavljena je i na grani\u010dnom trokutu izme\u0111u Bugarske i Turske kako bi se sprije\u010dilo krijum\u010darenje ljudi, a podignuta je i 34 kilometara duga ograda du\u017e granice sa Sjevernom Makedonijom.<\/p>\n\n\n\n
CIPAR<\/p>\n\n\n\n
Vlada ju\u017enog Cipra sagradila je ogradu s bodljikavom \u017eicom koja prolazi kroz podijeljeni glavni grad Nikoziju. Trebala bi sprije\u010diti dolazak migranata u EU iz Turske preko samozvane Turske Republike Sjeverni Cipar.<\/p>\n\n\n\n
BUGARSKA<\/p>\n\n\n\n
Bugarska je od 2017. du\u017e cijele granice s Turskom duge 259 kilometara podignula ogradu s bodljikavom \u017eicom i termografskim kamerama. Zbog krize u Afganistanu, vlada je zapovjedila vojsci da poma\u017ee u kontroli granica.<\/p>\n\n\n\n
LITVA<\/p>\n\n\n\n
Vilnius je objavio da gradi ogradu du\u017e granice s Bjelorusijom dugom 508 kilometara kako bi sprije\u010dio ilegalne prelaske po\u0161to Minsk dopu\u0161ta sve ve\u0107em broju ljudi da prelaze u EU kao odgovor na europske sankcije. Ograda \u0107e biti zavr\u0161ena 2022. Barijere ve\u0107 postoje du\u017e granice s ruskom enklavom Kalinjingradom, koje su podignute u trenutku ja\u010danja napetosti s Rusijom 2017.<\/p>\n\n\n\n
LATVIJA<\/p>\n\n\n\n
Riga je tako\u0111er pod pritiskom da za\u0161titi svoje granice od migranata koji dolaze preko Bjelorusije pa je rasporedila bodljikavu \u017eicu du\u017e 37 kilometara granice izme\u0111u dviju zemalja. Latvija tako\u0111er gradi ograde du\u017e ruske granice premda jo\u0161 nisu zavr\u0161ene.<\/p>\n\n\n\n
ESTONIJA<\/p>\n\n\n\n
Tallinn gradi 115 kilometara dugu ogradu du\u017e granice s Rusijom, a radovi bi trebali biti zavr\u0161eni do 2026., rekao je ministar unutarnjih poslova Kristian Jaani.<\/p>\n\n\n\n
NORVE\u0160KA<\/p>\n\n\n\n
Norve\u0161ka je podigla ograde na granici s Rusijom nakon \u0161to su 2015. brojni migranti u\u0161li u zemlju biciklom.<\/p>\n\n\n\n
FRANCUSKA<\/p>\n\n\n\n
Britanska vlada ulo\u017eila je milijune u izgradnju zidova i ograda kod francuskog lu\u010dkog grada Calaisa kako bi sprije\u010dila migrante da prelaze u Britaniju. London i Pariz nedavno su se dogovorili da \u0107e dodatno poja\u010dati kontrolu granica.<\/p>\n\n\n\n
\u0160PANJOLSKA <\/p>\n\n\n\n
\u0160panjolska vlada je 1990-ih podigla ograde oko sjevernih afri\u010dkih enklava Ceute i Melille koje ih dijele od Maroka. Barijere, koje su duge osam odnosno 12 kilometara, postupno su poja\u010dane. Sada su visoke deset metara, sastoje se od dvije paralelne ograde s mre\u017eom \u010deli\u010dnih kablova koje nadziru termografske kamere.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kako se situacija u Afganistanu pogor\u0161ava nakon \u0161to su talibani preuzeli vlast, dr\u017eave \u010dlanice EU-a pripremaju se za mogu\u0107i novi val migranata koji \u0107e poku\u0161ati u\u0107i na njihov teritorij. Od velikog priljeva migranata iz Sirije 2015., du\u017e granica nekih dr\u017eava \u010dlanica EU-a podignute su ograde s bodljikavom \u017eicom kako bi se sprije\u010dio njihov dolazak unato\u010d […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":59802,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-59801","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n