Ovih dana navr\u0161ava se to\u010dno pet godina otkad je Gradsko vije\u0107e proglasilo Vrgorac gradom Dalmatinskog pr\u0161uta i vina. U svjetlu tada upravo dobivene za\u0161tite dalmatinskog pr\u0161uta na europskoj razini, inicijator te ideje 2016. godine, Turisti\u010dka zajednica Vrgorca tada je u rukama imala samo tekst deklaracije o progla\u0161enju i \u0161iroj javnosti nepoznatu \u010dinjenicu o velikoj vrgorskoj proizvodnji gro\u017e\u0111a, vina, pr\u0161uta i drugih suhomesnatih proizvoda.<\/p>\n\n\n\n
U vrijeme kada je Vrgorac bio poznat isklju\u010divo po Tinu Ujevi\u0107u,<\/strong> jagodama i vrlo dinami\u010dnim politi\u010dkim borbama koje su rezultirale neprestanim lokalnim izborima, tek je trebalo probuditi svijest o nacionalno zna\u010dajnoj proizvodnji pr\u0161uta, gro\u017e\u0111a i vina koju mali Vrgorac ima. Me\u0111utim, kako nam ka\u017eu na\u0161i sugovornici, u pet godina u\u010dinjeno je mnogo. Na prvom mjestu, pokrenuta je manifestacija Dani Dalmatinskog pr\u0161uta i vina koja je dosad imala \u010detiri izdanja, ali Vrgor\u010dani \u017eele i vi\u0161e od toga pa su osmislili projekt Ku\u0107e Dalmatinskog pr\u0161uta i vina koji je upravo ovih dana nakon puno rada i zalaganja dobio gra\u0111evinsku dozvolu. Ovom ku\u0107om Vrgor\u010dani \u017eele zaokru\u017eiti brendiranje svoga grada kao velikog proizvo\u0111a\u010da pr\u0161uta i vina i tako svima pokazati ono \u0161to imaju.<\/p>\n\n\n\n A \u0161to to Vrgorac ima? Pa, za po\u010detak, najve\u0107u pr\u0161utanu u Jugoisto\u010dnoj Europi koju je pro\u0161le godine, u jeku svjetske pandemije koronavirusa, otvorila Mesna industrija “Bra\u0107a Pivac”. Njome je udvostru\u010dila svoje kapacitete proizvodnje, na 300 tisu\u0107a komada Dalmatinskog pr\u0161uta godi\u0161nje i 2500 tona Dalmatinske pancete, pe\u010denice i bu\u0111ole. Modernom pr\u0161utanom vrijednom 120 milijuna kuna, a koja se prostire na povr\u0161ini od 10.500 kvadrata u Gospodarskoj zoni Rav\u010da, proveo nas je direktor proizvodnje tvrtke Darko Markoti\u0107<\/strong>, ujedno i predsjednik Klastera Hrvatski pr\u0161ut.<\/p>\n\n\n\n Na doju\u010dera\u0161njem dalmatinskom kr\u0161u zaraslim makijom u rekordnom roku izniknuo je pogon kakvog nema u Hrvatskoj, ali i \u0161ire. Za\u0161to ba\u0161 u vrgorskom kraju? Ima to svakako veze s podrijetlom bra\u0107e Pivac, ali i ne\u010dim drugim…<\/p>\n\n\n\n – Mi smo u Dalmaciji jedni od najju\u017enijih proizvo\u0111a\u010da, a ta mikrolokacija omogu\u0107uje nam mje\u0161avinu bure i juga u pravilnim odnosima \u0161to uvelike utje\u010de na kakvo\u0107u proizvoda – obja\u0161njava nam Markoti\u0107.<\/p>\n\n\n\n – Iako smo veliki proizvo\u0111a\u010d, koristimo se tradicijskim na\u010dinom proizvodnje uz dimljenje, pa nam je izmjena bure i juga jako va\u017ena – ka\u017ee Markoti\u0107.<\/p>\n\n\n\n “Pivac” je najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d, ali nije jedini. Brojna doma\u0107instva u Vrgorskoj krajini proizvode pr\u0161ut i suho meso po svojim tradicionalnim recepturama. Odva\u017eniji su izgradili i svoje male obiteljske pr\u0161utane, poput Svemira Maji\u0107a<\/strong>, Gorana Nizi\u0107a<\/strong>, pr\u0161utane “Globus” vlasnika Damira Grani\u0107a<\/strong>…<\/p>\n\n\n\n S druge strane, najzna\u010dajnije poljoprivredne povr\u0161ine Vrgorca pokrivene su vinovom lozom. Na prostoru Vrgorske krajine, gdje \u017eivi oko pet tisu\u0107a stanovnika, danas djeluje skoro pet stotina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva koji obra\u0111uju zemlji\u0161ta u Vrgorskom polju, Rastoku, Bunini te manjim poljima, docima i vrta\u010dama brdsko-planinskih podru\u010dja. Brojni me\u0111u njima uzgajaju vinske sorte poput trnka, merlota, vranca, plavke, rukatca, zlatarice vrgorske, medne, po\u0161ipa i ku\u010da na \u0161to otpada 70 posto proizvodnje gro\u017e\u0111a. Ostalo \u010dine stolne sorte poput kardinala i viktorije. Na ovom podru\u010dju rastu milijuni \u010dokota loze i Vrgorac je jedan od najve\u0107ih vinorodnih krajeva u dr\u017eavi. U vrijeme biv\u0161e Jugoslavije Vrgor\u010dani su obi\u010dno sadili sorte visokog prinosa i prodavali velike koli\u010dine gro\u017e\u0111a vinariji “Vrgorka” u Vrgorcu koja ih je plasirala uglavnom u rinfuzi na veliko i \u017eedno jugoslavensko tr\u017ei\u0161te. Vrhunska vina se nisu proizvodila, uz \u010desto vjerovanje da to i nije mogu\u0107e na ovom podru\u010dju. Ali vrijeme velikih vinarija je pro\u0161lost. Dio vrgorskih vinogradara je to shvatio na vrijeme, okrenuo se otvaranju manjih vinarija i proizvodnji vrhunskih vina od autohtonih sorti i njihovu etiketiranju. Jedni od prvih bile su vinarije “Ga\u0161par” iz Um\u010dana, “Frani\u0107” iz Vina i “Pila\u010d” iz Vrgorca i Dusine koji su krenuli u revitalizaciju zlatarice vrgorske, trnka, plavke i ostalih starih sorti karakteristi\u010dnih za ovo podru\u010dje.<\/p>\n\n\n\n – Na\u0161e vinarstvo do\u017eivljava preporod, stare sorte se opet sade, a vina od njih su sve tra\u017eenija i sve poznatija – pri\u010da nam Dario Ga\u0161par<\/strong> iz Um\u010dana koji je zajedno s bratom Borisom<\/strong> jedan od pokreta\u010da revitalizacije starih vrgorskih sorti. Oni su, \u010dini se, na vrijeme shvatili va\u017enost povezivanja ovda\u0161nje poljoprivrede sa znano\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n – Ovakvo brendiranje je donijelo puno dobrog za na\u0161e stare sorte. Ne samo da su spa\u0161ene od zaborava, nego danas na njima po\u010diva cijela sr\u017e razvoja vinarstva ovog kraja. Na zlatarici vrgorskoj i trnku pokrenuta je i klonska selekcija u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, \u010diji \u0107e rezultat biti vidljiv tek za nekoliko godina, ali nedvojbeno \u0107e donijeti benefite samim sortama i nama vinarima – optimisti\u010dan je Ga\u0161par.<\/p>\n\n\n\n – Ruralni turizam u unutra\u0161njosti Dalmacije obi\u010dno se percipira kroz kamene ku\u0107e, suhozide, prirodne ljepote, ali mi smo se u Vrgorcu naslonili na na\u0161u doma\u0107u proizvodnju kao najve\u0107u posebnost – govori nam \u017deljka Opa\u010dak<\/strong>, direktorica lokalne Turisti\u010dke zajednice grada dok nas provodi kroz stari austrougarski park smje\u0161ten u centru grada, u kojem se odr\u017eava njihova fe\u0161ta pr\u0161uta i vina.<\/p>\n\n\n\n – Na na\u0161e Dane Dalmatinskog pr\u0161uta i vina dolaze pr\u0161utari i vinari iz cijele Hrvatske, a da nije bilo pandemije, do\u0161li bi i proizvo\u0111a\u010di iz inozemstva jer smo ostvarili izvrsnu suradnju sa sli\u010dnim festivalima u Langhiranu u Italiji i Ouriqueu u Portugalu. Svi \u017eele biti dio ove pri\u010de – navodi Opa\u010dak.<\/p>\n\n\n\n A koliko ta manifestacija zna\u010di proizvo\u0111a\u010dima, upitali smo one koji su tu od prvog dana. Svemir Maji\u0107, vlasnik pr\u0161utane u Maji\u0107ima, poznate po orija\u0161kim pr\u0161utima od 20 kilograma, proizvedenima po doma\u0107oj recepturi, na fe\u0161ti cijelo vrijeme ru\u010dno re\u017ee i nudi pr\u0161ut posjetiteljima jer smatra kako je najva\u017enije da ljudi na licu mjesta sku\u017ee o \u010demu je rije\u010d.<\/p>\n\n\n\n – Kvaliteta pr\u0161uta malih proizvo\u0111a\u010da u Vrgorcu je vrh vrhova. Mi imamo fantasti\u010dan spoj prirode i tradicije, mikroklima je izvrsna i mislim da nam u Hrvatskoj nitko ne mo\u017ee parirati po kvaliteti – uvjeren je Maji\u0107.<\/p>\n\n\n\n Pr\u0161utar iz sela Kljenak Goran Nizi\u0107, smatra da je najbolji pokazatelj isplativosti manifestacije broj izlaga\u010da i posjetitelja koji je svake godine sve ve\u0107i…<\/p>\n\n\n\n – Dobro je da se preko te manifestacije zna za Vrgorac na vinarskoj i pr\u0161utarskoj karti, da nije pr\u0161ut samo u Drni\u0161u ili vino u Istri.<\/p>\n\n\n\n Manifestaciju ne podr\u017eavaju samo pr\u0161utari, sli\u010dnog su stava i vinari. Bra\u0107a Ante<\/strong> i Drago Mihaljevi\u0107<\/strong>, zajedno s ocem Ivicom<\/strong>, upravljaju novom vinarijom “Pila\u010d”, izgra\u0111enom 2013. u Vrgorcu. I oni su mnogo doprinijeli obnovi i revitalizaciji starih autohtonih sorti zlatarice vrgorske i trnka, kao i promjeni filozofije da se na ovom podru\u010dju mo\u017ee biti samo vinogradar, ali ne i vinar. Ante nam ka\u017ee da nisu nimalo pogrije\u0161ili \u0161to su od po\u010detka podr\u017eali manifestaciju Dani Dalmatinskog pr\u0161uta i vina…<\/p>\n\n\n\n – Tri dana vrhunskog tuluma, a mi tu i nismo bili zbog zarade, ve\u0107 marketinga i dobre zabave. Pandemija je zaustavila manifestaciju u daljnjem rastu, ali nadam se da \u0107emo se vratiti na stare staze slave i ostati mjesto zabave, dobrog zalogaja i kapljice i biti prava promocija Vrgorca, vina i pr\u0161uta – ka\u017ee Ante Mihaljevi\u0107, zvani Pila\u010d.<\/p>\n\n\n\n A projekt Ku\u0107e Dalmatinskog pr\u0161uta i vina sljede\u0107a je faza brendiranja vrgorske proizvodnje. U objektu Elezovih ku\u0107a u centru grada bi kroz koju godinu trebao niknuti prezentacijski centar za posjetitelje. \u017dana Pervan-Odak<\/strong>, ravnateljica Centra za kulturu i ba\u0161tinu, koji vodi cijelu ovu pri\u010du, otkriva da je dr\u017eava u posljednjih desetak godina ulo\u017eila zna\u010dajan novac u obnovu ove povijesne zgrade, \u010dak 2,17 milijuna kuna. U dru\u0161tvu Pervan-Odak do\u010dekao nas je prvi dvojac grada – Ante Prani\u0107<\/strong>, gradona\u010delnik, i Mile Herceg, <\/strong>njegov zamjenik.<\/p>\n\n\n\n – Kompletno je obnovljena velika ku\u0107a i sanirana mala. Konstrukcijska obnova je provedena u suradnji s konzervatorima. U svemu je pomogla i \u010dinjenica \u0161to smo gradona\u010delnik i ja in\u017eenjeri gra\u0111evine i to nam je u naravi struka – ka\u017ee Herceg.<\/p>\n\n\n\n Prani\u0107 dodaje da ova ideja nije nikakvo izmi\u0161ljanje tople vode jer brojna mjesta u Istri na sli\u010dan na\u010din slave i prezentiraju neku lokalnu vrijednost i prilago\u0111avaju je dana\u0161njem dobu. Sli\u010dne koncepte, ka\u017ee, imaju Talijani i Francuzi.<\/p>\n\n\n\n – Vrgorac proizvodi vi\u0161e pr\u0161uta i vina nego cijela Istra, pa prema tome logika je bila jasna. Imamo proizvod, samo trebamo na jednom mjestu ispri\u010dati pri\u010du i prilagoditi je posjetiteljima – zaklju\u010duje Prani\u0107.<\/p>\n\n\n\n Vidno zadovoljna ravnateljica Centra za kulturu i ba\u0161tinu \u017dana Pervan-Odak provodi nas ovim nekad ru\u0161evnim objektom koji ve\u0107 sada dominira centrom Vrgorca kao povijesna kulturna gra\u0111evina. U Elezovim ku\u0107ama je po predaji preno\u0107io i car Frane Josip I<\/strong>. kada je 1875. posjetio Vrgorac. Jo\u0161 prije vi\u0161e od \u010detrdeset godina oronulu zgradu se htjelo sru\u0161iti i na njezinu mjestu podignuti modernu vi\u0161ekatnicu, \u0161to se sre\u0107om ipak nije dogodilo. Nekoliko metara iza nje nalazi se ru\u0161evna osmanlijska Mumina kula koja je tako\u0111er za\u0161ti\u0107ena kao nepokretno kulturno dobro. Kako bi je bilo mogu\u0107e sanirati, Grad Vrgorac je 2018. otkupio zgradu za 270 tisu\u0107a kuna te izradio projektnu dokumentaciju gra\u0111evinske sanacije za 61 tisu\u0107u kuna i ona \u0107e zajedno s Elezovim ku\u0107ama \u010diniti zajedni\u010dki kompleks.<\/p>\n\n\n\n – \u017deljeli smo da to bude polazna to\u010dka svih posjetitelja Grada Vrgorca te je odluka o Centru za posjetitelje u obliku interpretativne pri\u010de o na\u0161em vinu i pr\u0161utu bila jednostavna. I tako se rodila ideja o Ku\u0107i Dalmatinskog pr\u0161uta i vina – ka\u017ee ravnateljica. Projekt je realiziran u suradnji s konzervatorima iz Imotskog, a arhitektonski, geodetski snimak izvedenog stanja i konzervatorski elaborat izradila je ovla\u0161tena arhitektica Josipa Ru\u017ei\u0107<\/strong> iz Solina. To je bio temelj za projektno-tehni\u010dku dokumentaciju za isho\u0111enje gra\u0111evinske dozvole koju su izradili “Studio Nexar” iz Ivanca s glavnom projektanticom, arhitekticom Zdenkom \u0160aroli\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n – Sve to nas je ko\u0161talo 178 tisu\u0107a kuna, \u0161to je zna\u010dajan izdatak za mali grad, ali sre\u0107om su potencijale projekta prepoznali \u017eupanija i resorno ministarstvo pa su omogu\u0107ili financijsku potporu. Procjena gra\u0111evinsko-obrtni\u010dkih radova na budu\u0107em centru za posjetitelje iznosi oko 7,5 milijuna kuna – ka\u017ee Pervan-Odak.<\/p>\n\n\n\n Vrgorski vinari i pr\u0161utari su prezadovoljni ovakvim razvojem doga\u0111aja. Zbog epidemiolo\u0161kih mjera razgovor vodimo na otvorenom pa smo se svi okupili na jednom vidikovcu s kojeg puca pogled prema Vrgorcu. Nisu do\u0161li praznih ruku jer ka\u017eu da grlo triba podmazat. Jedan re\u017ee pr\u0161ut, drugi lije vino, vadi se iz kese kruh ispod sa\u010da, a valjalo je raskri\u017eat i doma\u0107u kapulu… Darko Markoti\u0107 nam govori kako je po njemu najve\u0107i problem \u0161to nakon manifestacije koja traje dva do tri dana u gradu koji slovi kao grad Dalmatinskog pr\u0161uta i vina u ostalom dijelu godine ne postoji ni\u0161ta opipljivo na tu temu. Zato postoji velika potreba za nekim prostorom s ovakvim sadr\u017eajem gdje \u0107e se u bilo kojem dijelu godine mo\u0107i probati proizvod, vidjeti povijest i sada\u0161njost proizvodnje.<\/p>\n\n\n\n – Nama u Hrvatskoj nedostaje promocije za\u0161ti\u0107enih proizvoda. Ni na\u0161e stanovni\u0161tvo ne zna \u0161to zna\u010di za\u0161tita, koliki trud stoji iza nje, \u0161to zna\u010di i kako izgleda tradicijski na\u010din proizvodnje. Tako da u cijeloj dr\u017eavi treba vi\u0161e objekata poput Ku\u0107e Dalmatinskog pr\u0161uta i vina, ne samo za ove, ve\u0107 i druge za\u0161ti\u0107ene proizvode – ka\u017ee Markoti\u0107. Takvo mi\u0161ljenje dijele i ostali. Ante Mihaljevi\u0107 smatra da je potrebno mjesto gdje \u0107e se mo\u0107i pokazati \u0161to vinari i pr\u0161utari mogu i znaju, istovremeno uz priliku da se njihovi proizvodi probaju i kupe.<\/p>\n\n\n\n – Kroz Vrgorac prolaze brojni putovi i znam dosta situacija da su ljudi stajali u kafi\u0107e i pitali gdje se ovdje mo\u017ee kupiti pr\u0161uta – dodaje Goran Nizi\u0107.<\/p>\n\n\n\n – Ve\u0107 \u0161to se gra\u0111evina obnovila je jedan ogroman plus, ona je ba\u0161tina na\u0161ih predaka. I jo\u0161 \u0107e sad u njoj biti smje\u0161teno u malom sve ono \u0161to su \u010dinili na\u0161i stari, a danas \u010dinimo i mi, odnosno radimo vino i su\u0161imo pr\u0161ute. Zar nije to divno – ka\u017ee Boris Ga\u0161par.<\/p>\n\n\n\n – Svaki proizvod mora imat neku pri\u010du iza sebe – dobacuje Svemir Maji\u0107. Kroz smijeh i \u0161alu ra\u0111a se i ideja o postavljanju \u0161tanda gdje \u0107e na ulazu u Vrgorac svakog putnika do\u010dekati s fetom pr\u0161uta i \u010da\u0161om vina. Takvu vrgorsku gostoljubivost biranim je rije\u010dima davne 1772. godine hvalio talijanski putopisac Alberto Fortis<\/strong> tijekom obilaska ovog kraja. Danas, gotovo 250 godina poslije, Vrgor\u010dani svojom manifestacijom i Ku\u0107om kao da \u017eele potvrditi onu staru lokalnu uzre\u010dicu da iz Vrgorca jo\u0161 nitko nije oti\u0161ao gladan.<\/p>\n\n\n\n PI\u0160E <\/strong>BRANKO RADONI\u0106\/slobodnadalmacija.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ovih dana navr\u0161ava se to\u010dno pet godina otkad je Gradsko vije\u0107e proglasilo Vrgorac gradom Dalmatinskog pr\u0161uta i vina. U svjetlu tada upravo dobivene za\u0161tite dalmatinskog pr\u0161uta na europskoj razini, inicijator te ideje 2016. godine, Turisti\u010dka zajednica Vrgorca tada je u rukama imala samo tekst deklaracije o progla\u0161enju i \u0161iroj javnosti nepoznatu \u010dinjenicu o velikoj vrgorskoj […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":6033,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-6032","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\nPRO\u0160LOST I SADA\u0160NJOST<\/h2>\n\n\n\n
KVALITETA VRH VRHOVA<\/h2>\n\n\n\n
OBNOVA I MUMINE KULE<\/h2>\n\n\n\n
ZA RADOVE 7,5 MILIJUNA KUNA<\/h2>\n\n\n\n
BA\u0160TINA PREDAKA<\/h2>\n\n\n\n