Vi\u0161emilijunski iznosi prikupljeni od cestarina stoje neiskori\u0161teni. Razlog, kao i za sve druge probleme u zemlji, razli\u010diti stavovi entiteta o na\u010dinu raspodjele. Apsurdno je da ovako veliki iznosi novca stoje, dok na\u0161a zemlja ima tek 200 kilometara autoceste.<\/p>\n\n\n\n
Na posebnom podra\u010dunu Centralne banke vi\u0161e od tri godine su 144 milijuna maraka prikupljena od cestarina koja nisu raspore\u0111ena. UO UIO ne mo\u017ee se dogovoriti o njihovoj preraspodjeli, jer predstavnici entiteta nisu zadovoljni dogovorenim pripadaju\u0107im procentima.<\/p>\n\n\n\n
“Sredstva se dijele na osnovu privremene odluke, a tom odlukom 59% se raspore\u0111uje Federaciji, 39% RS, a 2% Br\u010dko distriktu. S tim kako sam ve\u0107 rekao, svaki dan se 10% sredstava oduzima i ostavlja na ra\u010dun rezervi”, pojasnio je Ratko Kova\u010devi\u0107, menad\u017eer za odnose s javno\u0161\u0107u UIO.<\/p>\n\n\n\n
S Ekonomskog fakulteta ka\u017eu da nije sve tako jednostavno i da problematika raspodjele zavisi od doprinosa entiteta.<\/p>\n\n\n\n
“UO UIO nije definirao preraspodjelu kako zakon nala\u017ee. A u su\u0161tini entiteti na neki na\u010din osporavaju tu odluku argumentiraju\u0107i je da su sredstva u mnogo ve\u0107em obimu dozna\u010dena iz entiteta u odnosu na raspodjelu. Federacija prednja\u010di, doprinosi izme\u0111u 80-85%”, ka\u017ee Hatid\u017ea Jahi\u0107, ekonomska analiti\u010darka.<\/p>\n\n\n\n
U me\u0111uvremenu pojavili su se i novi nameti zbog neraspore\u0111enog novca. Naime, CB BiH utvrdila je nove, vi\u0161e naknade za svoje usluge. UIO je stigao obra\u010dun naknade za vo\u0111enje depozitnih ra\u010duna i to za maj teku\u0107e godine od ne\u0161to vi\u0161e od 11 hiljada i za lipanj skoro 13 tisu\u0107a maraka. \u0160to na godi\u0161njem nivou gra\u0111ane ove zemlje ko\u0161ta 144.000 maraka. Iz CB se pozivaju na Odluku o utvr\u0111ivanju tarifne naknade, a koja se primjenjuje od 01. 5. 2021. godine.<\/p>\n\n\n\n
“Za uvo\u0111enje nove odluke jeste \u010dinjenica da je europska CB je 2014 uvela negativne stope na eurske depozite. Obzirom da CB BiH radi po aran\u017emanu valutnog odbora ona investira svoje devizne rezerve na tr\u017ei\u0161tu euro zone i izlo\u017eena je tr\u017ei\u0161nim kamatnim stopama”, rekla je Emina \u0106eman, rukovoditelj Odjeljenja za bankarstvo.<\/p>\n\n\n\n
“Kada pogledate kamatne stope po svijetu ko\u0161ta vas kada dr\u017eite novac u banci. To je ono kada ka\u017eemo za\u0161to pla\u0107amo kamate na nepovu\u010dena sredstva, to je otprilike po sli\u010dnom modelu. Ne radi CB operacije s tim novcem na otvorenom tr\u017ei\u0161tu”, ka\u017ee ekonomistica Svetlana Ceni\u0107.<\/p>\n\n\n\n
UIO je uputila primjedbu na obra\u010dun ovako visoke naknade Centralnoj banci, ali nisu dobili pozitivan odgovor. Nepoznanica je s koje stavke iz bud\u017eeta \u0107e biti pla\u0107eno 144.000 maraka za ovaj nemar. Uz sve ovo klju\u010dno je da su nam putevi u katastrofalnom stanju i da imamo samo 208 km autoputa u BiH. I dok god imamo na raspolaganju sredstva me\u0111unarodnih kreditora, o\u010digledno se ne\u0107e desiti pomak kada je rije\u010d o ovoj problematici.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:federalna.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vi\u0161emilijunski iznosi prikupljeni od cestarina stoje neiskori\u0161teni. Razlog, kao i za sve druge probleme u zemlji, razli\u010diti stavovi entiteta o na\u010dinu raspodjele. Apsurdno je da ovako veliki iznosi novca stoje, dok na\u0161a zemlja ima tek 200 kilometara autoceste. Na posebnom podra\u010dunu Centralne banke vi\u0161e od tri godine su 144 milijuna maraka prikupljena od cestarina koja […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":60486,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-60485","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n