Na zagreba\u010dkom Mirogoju u \u010detvrtak je pokopan istaknuti hrvatski jezikoslovac akademik Stjepan Babi\u0107. Posljednji su se put od njega oprostili okupljeni \u010dlanovi obitelji, brojni prijatelji, kolege, studenti i po\u0161tovatelji.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTrebat \u0107e nam mnogo truda i rada da bismo poku\u0161ali nadoknaditi sve \u0161to smo izgubili Profesorovim odlaskom.\u201d, istaknula prof. dr. sc. Sanda Ham.<\/p>\n\n\n\n
Govor prof. dr. sc. Ham na ispra\u0107aju akademiku Babi\u0107u u nastavku prenosimo u cijelosti:<\/p>\n\n\n\n
Profesor Stjepan Babi\u0107 napustio nas je u 96. godini \u017eivota, u petak 27. kolovoza. Dugovje\u010dnost je njegova dostojna divljenja, a njegovo djelo u toj dugovje\u010dnosti dostojno je po\u0161tovanja. Nije pretjerano ako ka\u017eem da je prof. Babi\u0107 cijeli svoj \u017eivot posvetio o\u010duvanju i normativnom izgra\u0111ivanju hrvatskoga jezika<\/strong>. Na glasu je kao \u017eestoki polemi\u010dar i \u017ee\u0161\u0107i zagovornik boljitka i samosvojnoga razvoja hrvatskoga jezika, a malo tko je tako sna\u017eno, sr\u010dano, uporno i bez zadr\u0161ke tomu razvoju prinosio<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Diplomirao je 1955. i iste je godine postao asistent profesoru Ljudevitu Jonkeu na katedri za hrvatski jezik Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Tu je ostao do umirovljenja. Prema profesoru Jonkeu, koji mu je otvorio vrata sveu\u010dili\u0161noga i znanstvenoga svijeta, uvijek je govorio s dubokim po\u0161tovanjem prenose\u0107i tako na mla\u0111e nara\u0161taje, na nas, svijest o potrebi poznavanja i priznavanja vlastite hrvatske tradicije, osobito jezi\u010dne, i \u017ertve koja se prinosila njezinu o\u010duvanju.<\/p>\n\n\n\n Stjepan Babi\u0107 najplodniji je suvremeni hrvatski jezikoslovac<\/strong>. Za sobom je ostavio nenadma\u0161no: 18 jezikoslovnih knjiga objavljenih u 47 izdanja i u vi\u0161e od milijun primjeraka, vi\u0161e od 1000 znanstvenih i stru\u010dnih radova, osamdesetak razli\u010ditih manjih osvrta i \u010dlanaka, 57 knji\u017eevnih sastava, 32 novinska razgovora. Svakako treba izdvojiti njegovo kapitalno djelo Tvorbu rije\u010di u hrvatskom knji\u017eevnom jeziku<\/strong>. To je djelo jedinstveno ne samo u Hrvatskoj, nego me\u0111u slavenskim jezicima.<\/p>\n\n\n\n Uz sva ta jezikoslovna djela, S. Babi\u0107 objavio je roman Crvena magla, zbirku pripovijedaka Vedre pri\u010de i zbirku kra\u0107ih lirskih proza Razmi\u0161ljanja o Bogu i patnji<\/strong>. Godinama je u Maruli\u0107u objavljivao autobiografsku prozu, Na Bo\u017ejim putovima. Vjera je bila stalnica u njegovu \u017eivotu, usmjeravala ga je iskrena predanost Bogu i Crkvi.<\/strong><\/p>\n\n\n\n U javnom je hrvatskom \u017eivotu nazo\u010dan 81 godinu, prvi je svoj rad \u2013 pjesmicu \u2013 objavio u 15. godini, 1940. u katoli\u010dkom dnevniku Hrvatska stra\u017ea. Prvi je filolo\u0161ki rad objavio jo\u0161 kao student 1952. u Studentskom listu. Optere\u0107en bole\u0161\u0107u, profesor Babi\u0107 povukao se iz javnoga \u017eivota prije desetak godina. Posljednji mu je javni nastup bio u Pakracu 2011. na dodjeli \u0160reterove nagrade za najbolju novu hrvatsku rije\u010d, a tada je objavio i svoj posljednji rad i to u Jeziku. Oba ta doga\u0111aja duboko su simboli\u010dna, profesor je 1992. pokrenuo natje\u010daj za najbolju novu rije\u010d, a zbog \u010dasopisa Jezika desetlje\u0107ima je bio na udaru protuhrvatske politike<\/strong>: od 1963., uspje\u0161no je ure\u0111ivao \u010dasopis Jezik, a od toga 35 godina s mjesta glavnoga i odgovornoga urednika. Svojim je naporima Jezik izgradio u neprobojnu utvrdu na boji\u0161nici za hrvatski jezik.<\/p>\n\n\n\n Vjerujem da pripada me\u0111u najpoznatije i najpopularnije hrvatske jezikoslovce, zahvaljuju\u0107i ponajprije Hrvatskomu pravopisu i Gramatici hrvatskoga jezika. Iz tih su dvaju jezi\u010dnih priru\u010dnika desetlje\u0107ima hrvatski jezik u\u010dili brojni nara\u0161taji. Znanstveni i stru\u010dni radovi otkrivaju temeljne smjerove Babi\u0107eva jezikoslovnoga istra\u017eivanja, ponajprije suvremenoga jezika \u2013 tvorba rije\u010di, morfologija, sintaksa ponajvi\u0161e u okvirima sro\u010dnosti, pravopisna i op\u0107enormativna tematika, teorija knji\u017eevnoga jezika. Ne\u0161to je manje radova o povijesti knji\u017eevnoga jezika, a prete\u017eito je rije\u010d o suvremenoj povijesti.<\/p>\n\n\n\n Stjepan Babi\u0107 bio je dru\u0161tveno djelatan, ali tek u Republici Hrvatskoj. Naime, Jugoslavija mu je, zbog njegove predanosti hrvatskomu jeziku, utisnula \u017eig hrvatskoga nacionalista<\/strong> i dru\u0161tveno mu je djelovanje bilo zaprije\u010deno sve do hrvatskoga osvita.<\/p>\n\n\n\n Redoviti \u010dlan HAZU postaje 1991. Bio je \u010dlanom Glavnoga odbora Matice hrvatske, a od 1989. do 1992. bio je i potpredsjednik. Osniva\u010d je Vije\u0107a za normu hrvatskoga jezika (1998.) i bio mu je predsjednikom. Poticao je osnivanje Vije\u0107a za normu hrvatskoga standardnoga jezika<\/strong> (2005.) kojemu je predsjedavao Radoslav Kati\u010di\u0107. Oba su vije\u0107a osnovana pri Ministarstvu znanosti. Svijest o tome da je hrvatskomu jeziku potrebna dr\u017eavna za\u0161tita bila je u profesora Babi\u0107a izrazita. Babi\u0107ev je normativni prinos u o\u010duvanju i njegovanju hrvatskih jezi\u010dnih posebnosti, poglavito u pohrva\u0107ivanju rashrva\u0107enoga, toliki da je Babi\u0107 postao istozna\u010dnicom hrvatskih napora za obnovom i o\u010duvanjem normativnoga kontinuiteta potiskivanoga hrvatskoga jezika u politi\u010dkim previranjima u 20. i 21. st. Od 1993. do 1997. djelatno se bavio politikom \u2013 bio je zastupnik \u017dupanijskoga doma Sabora RH. Vrijedno je napomenuti da se svojom politi\u010dkom djelatnosti profesor Babi\u0107 nije slu\u017eio i okoristio kao silom kojom bi nametao svoje jezikoslovne poglede. Usuprot, djelovao je na boljitak hrvatskoj jezi\u010dnoj kulturi, primjerice, za njegova saborskoga mandata zasnovani su Dani hrvatskoga jezika. Dobitnikom je brojnih priznanja, odli\u010dja i nagrada.<\/p>\n\n\n\n Stjepan Babi\u0107 u hrvatsku je povijest utisnuo trag \u017eestokoga normativca i jo\u0161 u\u017ee \u2013 pravopisca. Naravno, norme nema bez prethodnoga opisa i znanstvenoga promi\u0161ljanja jezika pa normativnost ne isklju\u010duje znanstvenost, nego pred normativca postavlja jo\u0161 i krupan zahtjev prakti\u010dnoga pojednostavljivanja i prilagodbe znanstvenih zaklju\u010daka \u0161irokom krugu korisnika. Danas u hrvatskom jezikoslovlju jo\u0161 uvijek nitko nije u tom spretniji i uspje\u0161niji od Stjepana Babi\u0107a.<\/strong> Ipak, \u010dini se da pravopisna, prakti\u010darska slava ne mo\u017ee nadma\u0161iti znanstvenu \u2013 kada je Hrvatski pravopis u pitanju, mogu\u0107e je uspore\u0111ivati jer postoji nekoliko pravopisa, bez obzira koji su, kakvi i kada su postali. Me\u0111utim, kada je o tvorbi rije\u010d \u2013 nije mogu\u0107e uspore\u0111ivati jer ne postoji vi\u0161e tvorb\u00ee i mora se zapo\u010deti od Profesorova naslije\u0111a jer drugoga nema<\/strong>. A to je te\u0161ko i nadma\u0161iti.<\/p>\n\n\n\n Trebat \u0107e nam mnogo truda i rada da bismo poku\u0161ali nadoknaditi<\/strong> sve \u0161to smo izgubili Profesorovim odlaskom, zaklju\u010dila je prof. dr. sc. Ham.<\/p>\n\n\n\n Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na zagreba\u010dkom Mirogoju u \u010detvrtak je pokopan istaknuti hrvatski jezikoslovac akademik Stjepan Babi\u0107. Posljednji su se put od njega oprostili okupljeni \u010dlanovi obitelji, brojni prijatelji, kolege, studenti i po\u0161tovatelji. \u201cTrebat \u0107e nam mnogo truda i rada da bismo poku\u0161ali nadoknaditi sve \u0161to smo izgubili Profesorovim odlaskom.\u201d, istaknula prof. dr. sc. Sanda Ham. Govor prof. dr. […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":60626,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-60625","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n