{"id":61935,"date":"2021-09-08T20:43:12","date_gmt":"2021-09-08T19:43:12","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=61935"},"modified":"2021-09-08T20:43:13","modified_gmt":"2021-09-08T19:43:13","slug":"lauc-cijepiti-svakih-nekoliko-mjeseci-dugorocno-nije-odrzivo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/09\/08\/lauc-cijepiti-svakih-nekoliko-mjeseci-dugorocno-nije-odrzivo\/","title":{"rendered":"Lauc: Cijepiti svakih nekoliko mjeseci dugoro\u010dno nije odr\u017eivo"},"content":{"rendered":"\n

Od po\u010detka epidemije pro\u0161lo je godinu i pol. Sve je vi\u0161e istra\u017eivanja o tome kako kovid djeluje na ljudski organizam, koliko traje imunost i \u0161to se doga\u0111a sa za\u0161titom dobivenom putem cjepiva. I dok pojedina istra\u017eivanja govore u korist prirodnog imuniteta, neka druga zagovaraju tre\u0107u dozu cjepiva. O njoj se sve jasnije govori i u Hrvatskoj. Jedan od akitvnijih komentatora pandemije, molekularni biolog Gordan Lauc, ka\u017ee kako je o\u010dito je da nam cjepivo ne daje dugoro\u010dni imunitet i ako se \u017eelimo za\u0161titi samo cijepljenjem morat \u0107emo se cijepiti svakih nekoliko mjeseci \u0161to dugoro\u010dno nije odr\u017eivo.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

O \u0161irenju virusa kroz populaciju<\/strong>

– Zadnjih nekoliko mjeseci smo se jako razo\u010darali u cjepiva jer su prvi podaci pokazivali da su izuzetno u\u010dinkovita u za\u0161titi kako od zaraze tako i od bolesti, no sada vidimo da taj imunitet relativno kratko traje. Evo sada Izrael masovno cijepi \u010ditavu populaciju tre\u0107om dozom cjepiva i o\u010dito je da nam cjepivo ne daje dugoro\u010dni imunitet i ako se \u017eelimo za\u0161titi samo cijepljenjem morat \u0107emo se cijepiti svakih nekoliko mjeseci \u0161to dugoro\u010dno nije odr\u017eivo. Kada imate velik dio populacije koji se cijepio ili je prebolio bolest, onda pustiti virus da se \u0161iri, kao \u0161to trenutno radi Velika Britanija, i nije toliki rizik jer to ima efekt ponovnog obnavljanja imune memorije koja pamti te viruse i ima i \u0161iri i dugotrajniji u\u010dinak, poru\u010dio je\u00a0Lauc<\/strong>\u00a0gostuju\u0107i u Studiju 4.

Isti\u010de kako nije lo\u0161e da se virus \u0161iri kroz populaciju ako ne uzrokuje bolest.

– Naravno, ovo ne treba krivo shvatiti – nitko se ne treba oti\u0107i namjerno zaraziti, posebice ako prije toga nije bio cijepljen ili prethodno prebolio. Ali mislim da je ovo jedna va\u017ena poruka koja govori da ne trebamo nametati ograni\u010denja, da ne trebamo ljudima zabranjivati rad kako bismo sprije\u010dili \u0161irenje virusa koje zapravo, pogotovo u ovoj ljetnoj sezoni kada su simptomi bla\u017ei, nije toliko opasno, ka\u017ee Lauc.

O tre\u0107oj dozi cjepiva<\/strong>

Komentirao je i \u010dinjenicu da sve vi\u0161e zemalja kre\u0107e s tre\u0107om dozom cjepiva, a isto je najavio i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

– Tre\u0107a doza nije nu\u017eno lo\u0161a, ne postoji ni\u0161ta lo\u0161ije u tre\u0107oj dozi nego \u0161to je bilo u drugoj dozi. Zna\u010di, ako po\u010dnemo gubiti imunitet, dobro ga je obnoviti. Jedan od na\u010dina je da dobijemo tre\u0107u dozu cjepiva. Ono \u0161to je rizik pri tome jeste \u010dinjenica da cjepiva ipak sadr\u017ee informaciju samo o jednom proteinu i to samo o jednoj varijanti tog proteina i ako \u0107emo svi biti za\u0161ti\u0107eni od samo tim jednim oblikom imuniteta protiv te jedne varijante jednog proteina, onda imamo selekcijski pritisak razvoja varijanti koje \u0107e izbjegavati to cjepivo i kada se takva varijanta pojavi, ima prakti\u010dki cijelu populaciju koja je neza\u0161ti\u0107ena. Za razliku od kombiniranog imuniteta od cijepljenja i preboljenja koji \u0107e biti puno \u0161iri jer \u0107e uklju\u010divati razli\u010dite proteine, uklju\u010divat \u0107e i neke druge varijante i to je dugoro\u010dno gledano puno sigurnije i puno odr\u017eivije nego kontinuirano cijepljenje, ustvrdio je Lauc.

Ipak, nije protiv davanja tre\u0107e doze. Objasnio je kome i za\u0161to.

– Naravno tre\u0107a doza je dobra, pogotovo za starije osobe i one kojima fali imunitet. Vidjeli smo u istra\u017eivanju koje je nedavno provedeno u domovima za starije osobe pokazala je da je tre\u0107ina onih koji su cijepljeni s dvije doze ve\u0107 po\u010dela gubiti imunitet. Mislim da je u takvim situacijama tre\u0107a doza ne\u0161to dobro, dodao je.

O prirodno ste\u010denom imunitetu<\/strong>

Odgovorio je i na pitanje o tome koliko \u0161titi prirodno ste\u010deni imunitet.

– Po\u010dele su se pojavljivati studije o prirodno ste\u010denom imunitetu. Izrael je objavio nekoliko velikih studija koje govore da prebolijevanja du\u017ee \u0161titi od cijepljenja. Naravno i tu \u0107e biti iznimki, bit \u0107e ljudi koji ne\u0107e biti za\u0161ti\u0107eni, bit \u0107e onih koji \u0107e biti jednako za\u0161ti\u0107eni kao i nakon cijepljenja, ali u svakom slu\u010daju ta \u010dinjenica da je velik dio populacije ve\u0107 prebolio, a u Hrvatskoj smo na gotovo polovini odrasle populacije, je jedan veliki, nazovimo ga tako, kapital koji nam osigurava da nas ne \u010deka te\u0161ka zima, poru\u010dio je Lauc.

Ka\u017ee kako mu je \u017eao \u0161to Hrvatska ne provodi istra\u017eivanje o tome koliko ljudi ima antitijela.

– Neke druge zemlje to rade. Npr. Amerika je nedavno obavila veliku analizu na milijunima ljudi koja je pokazala da 83% ljudi u Americi je imao protutijela u svibnju ove godine, dobivena \u0161to preboljenjem, \u0161to cijepljenjem, rekao je no dodaje da ti podaci i nisu toliko bitni.

– Bitno je ono \u0161to nam se doga\u0111a u bolnicama, bitno je da razlikujemo ljude koji su bolesni s kovidom od ljudi koji su bolesni od kovida, jer nam je SARS- CoV 2 prakti\u010dki postao bolni\u010dka infekcija jer netko tko zbog druge bolesti provede dugo vrijeme u bolnici na kraju pokupi i taj virus i ulazi u statistiku kovida, a realno ta osoba nema primarno kovid, mo\u017ee imati neku drugu te\u0161ku bolest, smatra Lauc.

O bla\u017eim mjerama u \u0161kolama<\/strong>

Komentiraju\u0107i popu\u0161tanje mjera na po\u010detku ove \u0161kolske godine rekao je kako treba razlikovati situaciju pro\u0161le godine i ove godine.

– Pro\u0161le godine smo prvi veliki val imali tek na jesen i nitko nije znao koliki je stvarni doseg ovog virusa i bojali smo se da bolni\u010dki sustav ne bude preoptere\u0107en. Danas to vi\u0161e nije tako, danas pouzdano znamo da ove formalne, nametnute mjere imaju razmjerno mali utjecaj na \u0161irenje epidemije, oko 15-20 posto, ali zapravo ne utje\u010du bitno na broj osoba koje \u0107e se zaraziti. Ono \u0161to utje\u010de na tu brojku su one mjere osobnog opreza i razumnog pona\u0161anja. Nama vi\u0161e ne prijeti preoptere\u0107enje bolnica i zato vi\u0161e nema opravdanja da se npr. tra\u017ei da djeca nose maske u \u0161kolama jer \u0107e to smanjiti brzinu \u0161irenja virusa tek za 2-3 posto, ustvrdio je Lauc dodav\u0161i da maske u nekim situacijama imaju efekta npr. na tr\u017enicama no da u zatvorenim prostorima provjetravanje daje puno bolji efekt.

Ka\u017ee kako je te\u0161ko uspore\u0111ivati broj oboljelih ove i pro\u0161le godine jer ove godine puno vi\u0161e testiramo.

– Nedvojbeno je da imamo vi\u0161e zara\u017eenih nego prije mjesec dana, epidemija se \u0161iri \u010ditavom Europom. Ono \u0161to se \u010dini da ovaj val ve\u0107 polako usporava i ja vjerujem da je ovaj val posljedica milijuna turista koji su do\u0161li u na\u0161u zemlju i donijeli virus. Ja vjerujem da \u0107emo sada blago usporiti i da nas \u010deka novi val u jesen jer je ovo virus koji ima sna\u017enu sezonalnu prirodu. No ono \u0161to smo tako\u0111er vidjeli da broj zara\u017eenih i broj oboljelih nema onu povezanost koju smo imali pro\u0161le jeseni i stoga broj zara\u017eenih vi\u0161e nije onako informativan kao \u0161to je bio prije. Sve vi\u0161e zemalja ka\u017ee da ne\u0107e vi\u0161e toliko testirati ve\u0107 \u0107e gledati koliko oboljelih ima u bolnicama, rekao je.\u00a0

O masovnom testiranju i covid-potvrdama<\/strong>

Objasnio je i za\u0161to je protiv masovnog testiranja.

– Ono \u0161to smo vidjeli u prethodnom periodu je da broj novih hospitalizacija kasni samo par dana za objavom rezultata PCR testa, tako da je sve \u0161to smo dobili objavom testiranja je da nam informacija do\u0111e par dana ranije, ka\u017ee.

O covid-potvrdama ka\u017ee da su jako opasne.

– One su zami\u0161ljene u trenutku kada se vjerovalo da cijepljena osoba ne mo\u017ee se zaraziti niti \u0161iriti virus dalje. Danas kada znamo da cijepljena osoba se mo\u017ee zaraziti i \u0161iriti virus dalje, dati nekome potvrdu da zato \u0161to je cijepljen se mo\u017ee pona\u0161ati potpuno neoprezno i ne mora voditi ra\u010duna ni o \u010demu je vrlo opasno i to smo vidjeli i u Izraelu i u Velikoj Britaniji. Covid-potvrde kako su zami\u0161ljene ne mogu se uvesti, i a se nadam da se u Hrvatskoj ne\u0107e uvesti jer rade \u0161tetu a ne da sprje\u010davaju \u0161irenje epidemije, poru\u010dio je Lauc.

O uspje\u0161nim i neuspje\u0161nim zemljama u borbi protiv pandemije<\/strong>

Kao zemlje uspje\u0161ne u borbi protiv je istaknuo Dansku i \u0160vedsku dodav\u0161i kako niti na\u0161a zemlja nije bila daleko od njihova modela. Dodaje kako je ve\u0107ina zemalja podjednako neuspje\u0161na, ali je ipak istaknuo Slova\u010dku, \u010ce\u0161ku i Poljsku kao posebno neuspje\u0161ne zbog velikog broja umrlih.\u00a0

– Problem kod australskog modela je \u0161to i zara\u017eeni \u0161ire virus. Ono \u0161to oni mogu sprije\u010diti je velik broj umrlih, ako uspiju cijepiti osjetljivu populaciju. Ho\u0107e li ona druga \u0161teta biti ve\u0107a ili ne\u0107e, to \u0107e se tek vidjeti, rekao je.

O ranoj pojavi gripe<\/strong>

Komentirao je i vrlo ranu pojavu gripe ove godine.

– Nitko ne zna je za\u0161to se gripa pro\u0161le godine uop\u0107e nije pojavila. Ono \u0161to sada vidimo je da u Indiji trenutno imamo vi\u0161e slu\u010dajeva gripe nego koronavirusa, u Hrvatskoj se pojavila ranije nego ikada. Ja se osobno jako bojim gripe, neke su gripe ubile jako velik broj ljudi. Mislim da bi se ove godine bilo pametno cijepiti protiv gripe. To \u0107e mo\u017eda biti uzaludno kao \u0161to je bilo uzaludno pro\u0161le godine, ali ako do\u0111e neki jako ru\u017ean soj mogli bi imati jaku epidemiju gripe, poru\u010dio je Lauc.<\/p>\n\n\n\n