Na prvi pogled Njema\u010dkoj dobro ide. Stopa nezaposlenosti je skoro prepolovljena nakon reformi iz 2005. \u010cak ni gigantska kriza poput pandemije koronavirusa nije znatnije promijenila stanje u zemlji: stopa nezaposlenosti je porasla samo lagano \u2013 s 5.0 na 5.9 posto, pi\u0161e Deutsche Welle.<\/p>\n\n\n\n
Zahvaljuju\u0107i vladinim mjerama poput financiranja skra\u0107enog radnog tjedna ve\u0107ina ljudi je uspjela zadr\u017eati svoje radno mjesto. Pandemija je pokazala osim toga i da u Njema\u010dkoj funkcionira rad od ku\u0107e, odnosno “Homeoffice”.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, ova zemlja se nalazi pred dramati\u010dnim promjenama, na koje ona, po mi\u0161ljenju brojnih stru\u010dnjaka, uop\u0107e nije dobro pripremljena. “Tijekom 2020-ih godina mi \u0107emo do\u017eivjeti nevjerojatnu transformaciju na njema\u010dkom tr\u017ei\u0161tu rada”, ka\u017ee i savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD).<\/p>\n\n\n\n
A te promjene diktiraju prije svega digitalizacija i automatizacija, ali i velika smjena dominantnih tehnologija, poput ekspanzije elektro-mobilnosti.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107nost rada<\/p>\n\n\n\n
A u\u010dinci tih promjena se znatno razlikuju od bran\u0161e do bran\u0161e. Hilmar Schneider, direktor Istra\u017eiva\u010dkog instituta o budu\u0107nosti rada u Bonnu, uo\u010dava ipak jedan veliki trend: “U na\u010delu je pro\u0161lo doba te\u0161kog fizi\u010dkog rada. Apsolviramo sve vi\u0161e intelektualnog rada ili rada koji se temelji na znanju.”<\/p>\n\n\n\n
Jednostavne aktivnosti za koje je potrebna ni\u017ea razina kvalifikacija, sve vi\u0161e \u0107e zamijeniti roboti ili ra\u010dunala \u2013 ili \u0107e radnici za njih biti lo\u0161e pla\u0107eni. “Ve\u0107 smo odmakli relativno daleko na tom putu i postigli neku vrstu ravnote\u017ee”, ka\u017ee Schneider za DW. “Ono \u0161to se mo\u017ee automatizirati ve\u0107 je automatizirano.”<\/p>\n\n\n\n
U industrijskom sektoru se ve\u0107 koristi mno\u0161tvo strojeva i robota. A i u skladi\u0161tima online-trgovaca dobar dio rada preuzeli su strojevi. U njima radi manje ljudi nego u robnim ku\u0107ama u centrima njema\u010dkih gradova, koje se u posljednje vrijeme redom zatvara\u2026<\/p>\n\n\n\n
U sektoru logistike tek predstoje velike transformacije: teretnjacima jo\u0161 uvijek upravljaju ljudi, a po mi\u0161ljenju stru\u010dnjaka, samo je pitanje vremena kada \u0107e i poslovi biti ukinuti \u2013 a kamioni po\u010deti voziti autonomno. Ista stvar vrijedi i za taksi-bran\u0161u, odnosno ponu\u0111a\u010de iz tog uslu\u017enog sektora poput Ubera.<\/p>\n\n\n\n
Pogo\u0111eni i visokoobrazovani<\/p>\n\n\n\n
I sociolog Roland Verwiebe jer uvjeren u to da \u0107e nestati brojna radna mjesta. No, za razliku od Schneidera, on ne vjeruje da je situacija na tr\u017ei\u0161tu rada u “ravnote\u017ei” odnosno da razloga za brige imaju samo slabije kvalificirani posloprimci.<\/p>\n\n\n\n
Digitalizacija predstavlja “smjenu epoha”, ka\u017ee Verwiebe, profesor za socijalnu strukturu i socijalnu neravnote\u017eu na Sveu\u010dili\u0161tu u Potsdamu. “Ono \u0161to je novo kod ovog razvoja je \u010dinjenica da su pogo\u0111eni i visokokvalificirani poslovi.”<\/p>\n\n\n\n
Kao primjer navodi prevoditelje, kojima posao “otimaju” sve bolji software-programi poput Googlea Translatora ili DeepL-a. “Potencijalno bi to moglo pogoditi i odvjetnike zato \u0161to se ve\u0107i broj pravnih savjeta koji su potrebni mu\u0161terijama, ustvari mo\u017ee obaviti i poluautomatski.” I banke posljednjih godina “re\u017eu” radna mjesta.<\/p>\n\n\n\n
Njema\u010dka se nalazi usred transformacije i taj proces \u0107e se u budu\u0107nosti jo\u0161 i intenzivirati, dodaje Verwiebe za DW. I napominje kako postoji opasnost da Njema\u010dka izgubi priklju\u010dak s drugim zemljama svijeta po pitanju digitalizacije.<\/p>\n\n\n\n
Manjkavo obrazovanje<\/p>\n\n\n\n
Pandemija koronavirusa je razotkrila velike slabosti po tom pitanju, pogotovo u podru\u010dju javne uprave. Uredi javnog zdravstva su \u010desto bili preoptere\u0107eni, koristili su \u010dak i faks-ure\u0111aje za komunikaciju i nadzor \u0161irenja infekcija \u2013 a ne moderna sredstva digitalnog komuniciranja.<\/p>\n\n\n\n
Ali dr\u017eava je jo\u0161 vi\u0161e zakazala po pitanju digitalnih kompetencija mladih ljudi. “To je prvoklasni politi\u010dki propust da mi u 2021. godini moramo zaklju\u010diti kako uop\u0107e ne postoji \u0161kolski predmet digitalno obrazovanje”, ka\u017ee Verwiebe.<\/p>\n\n\n\n
No, nije samo digitalizacija ono \u0161to ugro\u017eava radna mjesta. Zahvaljuju\u0107i usponu elektro-mobilnosti u idu\u0107e \u010detiri godine \u0107e u njema\u010dkoj automobilskoj industriji nestati 200 tisu\u0107a radnih mjesta, jednostavno zato \u0161to su e-motori i e-pogoni manje kompleksni. To je rezultat studije ifo-instituta koju je naru\u010dilo Udru\u017eenje njema\u010dke auto-industrije (VDA).<\/p>\n\n\n\n
Istovremeno \u0107e po najnovijim procjenama u podru\u010dju proizvodnje i odr\u017eavanja e-automobila nastati jo\u0161 vi\u0161e radnih mjesta nego \u0161to \u0107e ih nestati u procesu transformacije.<\/p>\n\n\n\n
Novi poslovi<\/p>\n\n\n\n
Stari poslovi nestaju, a novi nastaju i u drugim bran\u0161ama. Oko 1.2 milijuna radnih mjesta \u0107e do 2035. nastati u onim zanimanjima koja te\u0161ko mo\u017ee zamijeniti tehnologija, tvrdi studija konzultantske tvrtke Deloitte \u2013 ve\u0107inom se radi o poslovima u podru\u010dju zdravstva, podu\u010davanja i obrazovanja, odnosno menad\u017ementa i uprave.<\/p>\n\n\n\n
Slaba je to utjeha za ljude koji \u0107e izgubiti radno mjesto zbog digitalizacije, jer njima \u010desto nedostaju kvalifikacije za novonastale poslove. Dodatni je problem \u010dinjenica da je sektor slabije pla\u0107enih poslova u Njema\u010dkoj ogroman \u2013 svaki peti zaposlenik (oko 20 posto) radi za minimalac ili neznatno bolju pla\u0107u. U skandinavskim zemljama, u Nizozemskoj ili Francuskoj je ta kvota dva puta manja.<\/p>\n\n\n\n
Izlaz iz tog stanja je u obrazovanju i do\u0161kolovavanju. Samo u auto-bran\u0161i \u0107e ve\u0107 uskoro oko 800.000 ljudi biti potrebna neka nova ili druga kvalifikacija, procjenjuje konzultantska kompanija Boston Consulting Group.<\/p>\n\n\n\n
Njema\u010dka \u0107e, kao dru\u0161tvo koje je sve starije, i ubudu\u0107e biti ovisna o doseljavanju iz inozemstva, ka\u017ee istra\u017eiva\u010d Schneider: “Pritom su nam potrebni koncepti \u010diji je cilj privla\u010denje visokokvalificiranih osoba u Njema\u010dku.” A po tom pitanju i on vidi jo\u0161 uvijek “dosta prostora za pobolj\u0161anja”.<\/p>\n\n\n\n
Izvor.DW<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Na prvi pogled Njema\u010dkoj dobro ide. Stopa nezaposlenosti je skoro prepolovljena nakon reformi iz 2005. \u010cak ni gigantska kriza poput pandemije koronavirusa nije znatnije promijenila stanje u zemlji: stopa nezaposlenosti je porasla samo lagano \u2013 s 5.0 na 5.9 posto, pi\u0161e Deutsche Welle. Zahvaljuju\u0107i vladinim mjerama poput financiranja skra\u0107enog radnog tjedna ve\u0107ina ljudi je uspjela […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":63741,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-63740","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n