Asmir Had\u017ei\u0107 iz Lukavca iznenadio se kada su ga u jesen 2020. obavijestili iz tvrtke u kojoj radi da su zaprimili sudski nalog za izvr\u0161enje u kojem je navedeno da se vr\u0161i zaplijena polovice njegovog osobnog dohotka. Kasnije je saznao da je to posljedica kreditnog ugovora iz 2005. godine za koji tvrdi da se na njemu ne nalazi njegov potpis.<\/p>\n\n\n\n
Had\u017ei\u0107 pri\u010da za BIRN BiH<\/a> da od tada po\u010dinje njegov ko\u0161mar jer nije znao zbog \u010dega je uslijedila zaplijena polovice njegove pla\u0107e od 430 KM, osim \u0161to je na rje\u0161enju navedeno da dug iznosi 10.660 KM.<\/p>\n\n\n\n “U tom momentu nisam znao kome da se obratim, \u0161to da radim. Saznao sam preko nekih svojih prijatelja za gospo\u0111u Jasminu Kuduzovi\u0107 da bi mi ona mogla pomo\u0107i, po\u0161to nisam imao para za odvjetnika, i obratio sam se njoj”, ka\u017ee Had\u017ei\u0107, navode\u0107i da je tada saznao da je jedan od 700 prevarenih.<\/p>\n\n\n\n Dodaje da mu i dalje odbijaju pla\u0107u.<\/p>\n\n\n\n Jasmina Kuduzovi\u0107 iz Foruma nevladinih organizacija Lukavac, Sekcija za za\u0161titu \u017eiranata, koja u sudovima zastupa \u017eirante, obja\u0161njava da je \u017eenska osoba u Tuzlanskoj \u017eupaniji podigla vi\u0161emilijunske kredite i u dugovanja uvukla oko 700 obitelji kojima je krivotvorila potpise, me\u0111u kojima i Had\u017ei\u0107ev.<\/p>\n\n\n\n Prema njenim rije\u010dima, po kreditnom ugovoru je 2005. pokrenut postupak protiv tri osobe, ali me\u0111u njima nije bilo Had\u017ei\u0107a, iako je on naveden kao nositelj kredita, te mu nije, kao ostalima, dostavljeno rje\u0161enje o izvr\u0161enju koje je pokrenuto u srpnju 2005. godine. Rje\u0161enje o izvr\u0161enju Op\u0107inskog suda u Lukavcu nisu dobili ni ostali odmah nakon njegovog pokretanja, ve\u0107 nakon 11 godina.<\/p>\n\n\n\n “Rje\u0161enje o izvr\u0161enju je poslano dvojici \u017eiranata 2016., kada su dobili poziv, jer sam i njima pisala prigovor na to rje\u0161enje, ali Asmiru nije poslan. Njih dvojica su i\u0161li na parni\u010dni postupak i tra\u017eili su vje\u0161ta\u010denje potpisa, koje je pokazalo da njihov potpis na mjenici nije originalan i banka je povukla tu\u017ebu”, poja\u0161njava Kuduzovi\u0107 i navodi da je u odnosu na tre\u0107eg \u017eiranta predmet poslan u \u017divinice, dok je kasnije u odnosu na Had\u017ei\u0107a, kao nositelja kredita, predmet poslan na izvr\u0161enje i nije imao mogu\u0107nost da ulo\u017ei prigovor na to rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n “Na osnovu dokumentacije koja je dostavljena u Had\u017ei\u0107evu firmu, zaklju\u010dila sam da su pro\u0161li svi rokovi, \u010dak i po sudskoj presudi sva potra\u017eivanja zastarijevaju nakon deset godina. Ovdje je ve\u0107 od po\u010detka, odnosno od dono\u0161enja rje\u0161enja o izvr\u0161enju do pljenidbe pro\u0161lo 15 godina. U svakom slu\u010daju je nastupilo zastarijevanje”, navodi Kuduzovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Drugi problem, kako ka\u017ee Kuduzovi\u0107, predstavlja \u010dinjenica \u0161to je ve\u0107 sudski dokazano da su potpisi na mjenici krivotvoreni te se u tom slu\u010daju ona vi\u0161e ne mo\u017ee koristiti.<\/p>\n\n\n\n Osim toga, kako isti\u010de, u Zakonu o za\u0161titi potro\u0161a\u010da je striktno navedeno da se mjenica kao vjerodostojna isprava, odnosno kao mjera osiguranja, ne mo\u017ee koristi u potro\u0161a\u010dkim kreditima.<\/p>\n\n\n\n Ostatak teksta mo\u017eete pogledati OVDJE<\/a>.<\/p>\n\n\n\n