Jug i jugoistok Hercegovine u bliskoj bi budu\u0107nosti mogli postati sjeci\u0161te nekih od najdu\u017eih, a u strate\u0161kom pogledu najva\u017enijih europskih prometnih pravaca.
Osim koridora Vc, koji se pru\u017ea u smjeru jug – sjever, projekt Jadransko-jonske autoceste koji bi i\u0161ao smjerom \u010capljina – Neum – Ravno – Trebinje imao bi nemjerljivo ekonomsko zna\u010denje ne samo za ove lokalne samouprave ve\u0107 i za Bosnu i Hercegovinu u cjelini, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH.<\/p>\n\n\n\n
Najave i potezi <\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d svojevrsnom zati\u0161ju od vi\u0161e od godinu dana, zemlje susjedstva ve\u0107 su napravile odre\u0111ene korake u smjeru realizacije projekta. Crna Gora je, primjerice, izradila studiju opravdanosti. <\/p>\n\n\n\n
Republika Hrvatska pak fokus ima na Pelje\u0161kom mostu i spojnim cestama te u ovom trenutku ne razmi\u0161lja previ\u0161e o konkretizaciji projekta Jadransko-jonske autoceste, no u listopadu pro\u0161le godine u Dubrovniku je predstavljena studija izvedivosti nastavka autoceste od \u010dvora Metkovi\u0107 do \u010dvora Osojnik u Dubrovniku, i to u okviru razgovora koje je odr\u017eao ministar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butkovi\u0107 sa \u017eupanom Nikolom Dobroslavi\u0107em. <\/p>\n\n\n\n
Butkovi\u0107 je i nedavno za Novi list potvrdio kako Hrvatska od nastavka izgradnje autoceste na Jadransko-jonskom koridoru definitivno nije odustala. No, kuda \u0107e i\u0107i trasa te prometnice, mnogo je slo\u017eenije pitanje. <\/p>\n\n\n\n
BiH lobira da ona svojim zna\u010dajnim dijelom prolazi upravo kroz Hercegovinu, a radilo bi se o ne\u0161to vi\u0161e od 100 kilometara. Pro\u0161le godine ministar prometa i veza Bosne i Hercegovine Vojin Mitrovi\u0107 sastao se s ravnateljem Instituta za gra\u0111evinarstvo IG d. o. o. Banja Luka Neboj\u0161om Kne\u017eevi\u0107em i njegovim suradnicima upravo o temi Jadransko-jonske autoceste. <\/p>\n\n\n\n
Krajem 2019. godine odr\u017eana je prezentacija projekta \u201cIzrada plansko-studijske dokumentacije za Jadransko-jonsku autocestu na dijelu kroz Bosnu i Hercegovinu (Po\u010ditelj \u2013 Neum \u2013 Trebinje \u2013 granica s Crnom Gorom)\u201d s vizualizacijom idejnog rje\u0161enja trase. Na ovom doga\u0111aju u organizaciji Ministarstva prometa i veza javnosti je predstavljeno pet verzija trase autoceste, a kako je naglasio tada\u0161nji zamjenik ministra prometa i veza BiH Sa\u0161a Dalipagi\u0107, \u017eelja je da Jadransko-jonska autocesta prolazi kroz BiH i da du\u017eina trase autoceste bude oko 110 kilometara te da se kre\u0107e od Po\u010ditelja, gdje bi bilo \u010dvori\u0161te s koridorom Vc, pa preko dijelova op\u0107ina \u010capljina, Stolac, Neum, Ravno, Ljubinje, Popova polja do Trebinja i spojne to\u010dke s Crnom Gorom na podru\u010dju Aran\u0111eleova\/Nuda. <\/p>\n\n\n\n
– Prolazak ove autoceste kroz dijelove navedenih op\u0107ina znatno bi utjecao na gospodarski razvoj toga dijela BiH te povezanost regije i cijele Bosne i Hercegovine sa zapadnom i jugoisto\u010dnom Europom i Azijom – naveo je tada Dalipagi\u0107. <\/p>\n\n\n\n
Gospodarski zna\u010daj <\/p>\n\n\n\n
Naime, Jadransko-jonska autocesta dio je istoimenog koridora du\u017eine oko 1110 kilometara koji prolazi kroz sedam zemalja: po\u010dinje od Trsta u Italiji, prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i zavr\u0161ava u luci Igumenica u Gr\u010dkoj. Sama autocesta, ako se usvoji plan da prolazi jugoistokom Hercegovine, imat \u0107e veliki zna\u010daj za daljnju gospodarsku revitalizaciju toga dijela BiH, a posebice u svjetlu \u010dinjenice da je ekonomski razvoj uvjetovan brzom i u\u010dinkovitom prometnom povezano\u0161\u0107u. <\/p>\n\n\n\n
Ravno, primjerice, ima velike potencijale za razvoj poljoprivrede, odnosno tradicionalnih mediteranskih kultura, a jednom ovakvom prometnicom koja bi ga spojila s dolinom Neretve dobilo bi na zna\u010daju. <\/p>\n\n\n\n
Isto vrijedi i za Neum koji ima i zna\u010dajne turisti\u010dke potencijale, dok bi \u010capljina na ovaj na\u010din dobila jo\u0161 jedan prometni pravac koji bi joj jam\u010dio daljnje unaprje\u0111enje poduzetni\u010dkih kapaciteta. Na prostoru \u010capljine tako bi postojalo prometno \u010dvori\u0161te s dvjema autocestama od europskog zna\u010daja, a \u0161to \u0107e imati, procjena je, dugoro\u010dan zna\u010daj za BiH u cjelini.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:vecernji.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Jug i jugoistok Hercegovine u bliskoj bi budu\u0107nosti mogli postati sjeci\u0161te nekih od najdu\u017eih, a u strate\u0161kom pogledu najva\u017enijih europskih prometnih pravaca. Osim koridora Vc, koji se pru\u017ea u smjeru jug – sjever, projekt Jadransko-jonske autoceste koji bi i\u0161ao smjerom \u010capljina – Neum – Ravno – Trebinje imao bi nemjerljivo ekonomsko zna\u010denje ne samo za ove […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":65459,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-65458","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n