Turizam je sveprisutna ekonomska kategorija u na\u0161oj zemlji, ali naj\u010de\u0161\u0107e posve van realnog konteksta. Iako turizam ne mo\u017ee biti razvojna \u0161ansa svake bh. op\u0107ine, mo\u017ee biti va\u017ean zamajac op\u0107eg razvoja, pi\u0161e Klix.<\/p>\n\n\n\n
Svjedoci smo da u posljednjih nekoliko godina pojedina mjesta u BiH postaju turisti\u010dke destinacije, sve vi\u0161e investitora i pojedinaca ula\u017ee u turizam, navodi ekonomski analiti\u010dar Damir Be\u0107irovi\u0107 s Visoke \u0161kole “Internacionalna poslovno-informaciona akademija” Tuzla.<\/p>\n\n\n\n
“Zahvaljuju\u0107i \u010dinjenici da je na svijetu sve vi\u0161e pojedinaca u mogu\u0107nosti da putuje, da je globalizacija povezala i veoma udaljene regije, o turizmu svakako treba razmi\u0161ljati kao o potencijalu, pri \u010demu ne treba izgubiti realnost u o\u010dekivanjima. Na\u0161 turizam, kao industrijska grana, je jo\u0161 u nastajanju, prili\u010dno je stihijski i okrenut kratkoro\u010dnom profitu, \u0161to je razumljivo, ali kako dugoro\u010dno ne bi imali milijune izgubljenih trenutnih investicija, o turizmu treba razmi\u0161ljati dugoro\u010dno, naro\u010dito u kontekstu promjena koje donosi postpandemijski svijet”, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n
Dodaje kako se nova normalnost prije svega odnosi na digitalizaciju \u017eivota i poslovanja i definitivno, barem kada je rije\u010d o Europi, okretanje zelenoj i cirkularnoj ekonomiji.<\/p>\n\n\n\n
“Tu dolazimo do pojma odr\u017eivog turizma, koji, prema WTO definiciji, u potpunosti uzima u obzir njegove trenutne i budu\u0107e gospodarske, dru\u0161tvene i ekolo\u0161ke utjecaje, rje\u0161avaju\u0107i potrebe turista, industrije, okoli\u0161a i doma\u0107eg stanovni\u0161tva. Stoga budu\u0107e strategije razvoja na\u0161eg turizma moraju imati u vidu ove \u010dinjenice, kao i \u010dinjenicu da \u0107e i turisti tra\u017eiti sve vi\u0161e destinacije koje vode ra\u010duna o ekologiji, energetskoj efikasnosti i \u017eivotu doma\u0107ina, jer niko ne voli umorne i nervozne doma\u0107ine”, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n
Turisti \u017eele upoznati destinaciju kroz na\u010din \u017eivota njihovih stanovnika, posve je poznato.<\/p>\n\n\n\n
“Turisti\u010dke usluge se moraju bazirati na digitalizaciji i zelenoj ekonomiji, a dobra strana je \u0161to su to i prioriteti EU te je mogu\u0107e kvalitetnim projektima osigurati financiranje. Ekolo\u0161ki osvije\u0161teni turisti tro\u0161e vi\u0161e ako im se ponude sadr\u017eaji koji koreliraju s njihovim svjetonazorom. Ono \u0161to imamo je jo\u0161 uvijek na mnogo mjesta netaknuta priroda i mogu\u0107nost tradicionalne ekolo\u0161ke proizvodnje, \u0161to bi mo\u017eda bio i spas za na\u0161u poljoprivredu. Ako \u017eelimo u budu\u0107nosti udio turizma od 10 posto BDP-a, o svemu ovome trebamo voditi ra\u010duna, \u0161ansu imamo, ali ho\u0107emo li je iskoristiti zavisi od toga ho\u0107emo li slijediti struku i gledati u smjeru svijeta koji se mijenja ili kratkoro\u010dne interese”, zaklju\u010duje Be\u0107irovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivi su aktualni statisti\u010dki podaci. U periodu od januara do srpnja ove godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 460.653 posjete, \u0161to je vi\u0161e za 76,9 posto i 1.093.239 no\u0107enja, \u0161to je vi\u0161e za 70,4 posto u odnosu na isti period pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n
Pore\u0111enja radi, u periodu sije\u010danj \u2013 srpanj 2019. godine, prije izbijanja pandemije Covid-19, turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 906.788 posjeta i 1.878.023 no\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n
Prema tim brojkama, u prvih sedam mjeseci ove godine BiH je dostigla broj posjeta od 50,8 posto u odnosu na isti period u godini prije izbijanja pandemije Covid-19, dok ostvareni broj no\u0107enja iznosi 58,2 posto u odnosu na isti period u godini prije pojave koronavirusa.<\/p>\n\n\n\n
Broj no\u0107enja doma\u0107ih turista u prvih sedam mjeseci ove godine bio je vi\u0161i za 76,4 posto, dok je broj no\u0107enja stranih turista bio vi\u0161i za 64,2 posto u odnosu na isti period 2020. godine. U ukupno ostvarenom broju no\u0107enja u\u010de\u0161\u0107e doma\u0107ih turista bilo je 52,3 posto, dok je 47,7 posto bilo u\u010de\u0161\u0107e stranih turista.<\/p>\n\n\n\n
U strukturi no\u0107enja stranih turista najvi\u0161e no\u0107enja ostvarili su turisti iz: Srbije (20,8 posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (16,5 posto), Hrvatske (10,2 posto), Saudijske Arabije (7,1 posto), Njema\u010dke (4,3 posto), Crne Gore (3,4 posto), Kuvajta (3,3 posto), Slovenije (3,2 posto) i Turske (3,0 posto), \u0161to je ukupno 71,8 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 28,2 posto no\u0107enja, podaci su Agencije za statistiku BiH.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:klix.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Turizam je sveprisutna ekonomska kategorija u na\u0161oj zemlji, ali naj\u010de\u0161\u0107e posve van realnog konteksta. Iako turizam ne mo\u017ee biti razvojna \u0161ansa svake bh. op\u0107ine, mo\u017ee biti va\u017ean zamajac op\u0107eg razvoja, pi\u0161e Klix. Svjedoci smo da u posljednjih nekoliko godina pojedina mjesta u BiH postaju turisti\u010dke destinacije, sve vi\u0161e investitora i pojedinaca ula\u017ee u turizam, navodi […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":65475,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-65474","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n