Glavata \u017eelva Huanita uginula je pro\u0161le godine u Puli zbog plasti\u010dnih \u010depova koji su joj toliko ozlijedili crijeva da nije mogla probavljati hranu. Od tada se malo toga promijenilo da Sredozemlje prestane biti jedno od najugro\u017eenijih mora plasti\u010dnim otpadom.<\/p>\n\n\n\n
U srpnju je \u010dasopis Science objavio studiju sa zaklju\u010dkom da svijet u globalnom zaga\u0111enju plastikom ide prema to\u010dki s koje nema povratka, a do 2050. u svjetskim oceanima bit \u0107e vi\u0161e plasti\u010dnog otpada nego riba, upozoravaju znanstvenici. <\/p>\n\n\n\n
Procjenjuje se da plastika \u010dini oko 80 posto morskog otpada, a Mediteran je jedno od najugro\u017eenijih podru\u010dja, navode ekolo\u0161ki aktivisti.<\/p>\n\n\n\n
U Centru za oporavak morskih kornja\u010da u Puli, gdje je lani uginula Huanita, \u010desto na brizi imaju kornja\u010de koje stradavaju zbog plastike, bilo da je progutaju ili se oko nje omotaju. <\/p>\n\n\n\n
Mirta Smodlaka Tankovi\u0107, znanstvena suradnica u Centru za istra\u017eivanje mora Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 koja se ve\u0107 desetlje\u0107e bavi problemom otpada u Jadranskom moru, rekla je Hini da se stanje naglo pogor\u0161ava. <\/p>\n\n\n\n
\u201eJadran na\u017ealost nije druga\u010diji od ostatka Mediterana\u201c, istaknula je.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanja provedena na ribama i beskralje\u017enjacima pokazala su da postotak jedinki u kojima je prona\u0111ena neka vrsta morskog otpada kontinuirano raste.<\/p>\n\n\n\n
\u201eProsjek zadnjih godina u Jadranskom ribljem fondu bio je izme\u0111u 2 i 25 posto, me\u0111utim danas se penje i do 40 posto\u201c, kazala je.<\/p>\n\n\n\n
Smatra da je problem te\u0161ko rje\u0161iv i da je najva\u017enije krenuti od izvora.<\/p>\n\n\n\n
\u201eZabrana jednokratne plastike veliki je pomak, sada treba nastaviti raditi na podizanju svijesti potro\u0161a\u010da\u201c, naglasila je i dodala da su konzumerizam i novoste\u010dene lo\u0161e navike uzrokovale brojne \u0161tete prirodi. <\/p>\n\n\n\n
Hrvatska zabranila plasti\u010dne vre\u0107ice<\/p>\n\n\n\n
Velika ve\u0107ina proizvedene plastike koristi se jednokratno, a potrebne su stotine pa i tisu\u0107e godina da se raspadne.<\/p>\n\n\n\n
No, niti tada ne nestaje ve\u0107 prelazi u mikroplastiku. <\/p>\n\n\n\n
Europska unija od 2015. nastoji ograni\u010diti i iz uporabe ukloniti plasti\u010dne vre\u0107ice, a europarlamentarci su krajem 2018. usvojili Direktivu Europskog parlamenta i Vije\u0107a o smanjenju utjecaja plasti\u010dnih proizvoda na okoli\u0161. <\/p>\n\n\n\n
Hrvatski sabor je 15. srpnja izglasao zakon o zabrani plasti\u010dnih vre\u0107ica za no\u0161enje \u010dime je Direktiva EU o jednokratnoj plastici u\u0161la u hrvatsko zakonodavstvo. <\/p>\n\n\n\n
Istek roka za stupanje na snagu Direktive EU zgodno je obilje\u017een po\u010detkom srpnja pokretanjem inicijative \u2018Za arhipelag bez plastike\u2019 koja je nastala \u0161irenjem zlarinskog primjera.<\/p>\n\n\n\n
Ivana Kordi\u0107, predsjednica udruge Tatavaka, rekla je da je inicijativa \u2019Za Zlarin bez plastike\u2019 pokrenuta s ciljem da Zlarin postane prvi hrvatski otok bez plastike za jednokratnu upotrebu, ali i \u017eeljom da se i drugi potaknu na promjene. <\/p>\n\n\n\n
Alternative jednokratnoj plastici<\/p>\n\n\n\n
Prijatelji \u017eivotinja smatraju ovu zakonsku odredbu pobjedom i zahvaljuju svima koji su se pridru\u017eili apelu za zabranu plasti\u010dnih vre\u0107ica.<\/p>\n\n\n\n
\u201eBezbroj puta svjedo\u010dili smo prizorima \u017eivotinja koje ih progutaju ili se u njih upetljaju pa umiru u agoniji. Kako bi \u010duvali prirodu, na raspolaganju su nam platnene torbe, pletene ko\u0161are i vi\u0161ekratno upotrebljive mre\u017easte vre\u0107ice za vo\u0107e i povr\u0107e\u201d, upu\u0107uju iz Udruge. <\/p>\n\n\n\n
No\u0161enje vlastite boce za napitke, ponovna uporaba staklenki, kupnja hrane u rinfuzi i odvajanje otpada lako su izvedive navike, na \u0161to posebno upu\u0107uju pobornici sve ra\u0161irenijeg \u2018zero waste\u2019 pokreta koji poti\u010de minimalno stvaranje otpada.<\/p>\n\n\n\n
Mario \u0160\u010detar s Prehrambeno-biotehnolo\u0161kog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu rekao je za Hinu da se svake godine u svijetu odla\u017ee vi\u0161e od 100 milijardi \u010da\u0161a za jednokratnu uporabu te da ne treba zaboraviti ni one papirnate koje su naj\u010de\u0161\u0107e oblo\u017eene plastikom. <\/p>\n\n\n\n
\u201cAlternativa su biorazgradive \u010da\u0161e dobivene iz \u0161kroba kukuruza ili krumpira. Za slamke postoji mno\u0161tvo mogu\u0107nosti za ponovnu upotrebu, a najpopularnije su one od borosilikatnog stakla, nehr\u0111aju\u0107eg \u010delika te od prirodnih materijala kao \u0161to su bambus i trska\u201d, naglasio je. <\/p>\n\n\n\n
Plasti\u010dne boce za vodu od PET-a danas se zamjenjuju potpuno recikliranim materijalom, a ekolo\u0161ki osvije\u0161tene osobe koriste vi\u0161ekratne boce od stakla ili nehr\u0111aju\u0107eg \u010delika, dodao je \u0160\u010detar. <\/p>\n\n\n\n
Recikliranje morskog otpada<\/p>\n\n\n\n
Nizozemsko-hrvatski izumitelj Boyan Slat pokrenuo je projekt \u2018The Ocean Cleanup\u2019, sustav za \u010di\u0161\u0107enje oceana od plastike koji od 2019. pluta u Tihom oceanu. Plutaju\u0107i ure\u0111aji bit \u0107e postavljeni na svih pet ogromnih \u2018mrlja\u2019 sme\u0107a koje su nastale zbog oceanskih struja.<\/p>\n\n\n\n
Od sakupljene plastike iz pacifi\u010dkog otoka sme\u0107a izra\u0111uju se sun\u010dane nao\u010dale koje su ponu\u0111ene na prodaju putem internetske stranice projekta.<\/p>\n\n\n\n
Prikupljenim novcem financiraju nove aktivnosti, a procjenjuju da prodajom jednih nao\u010dala mogu o\u010distiti prostor veli\u010dine 24 nogometnih igrali\u0161ta. Podupiranjem projekta odba\u010denoj plastici daje se \u2018druga \u0161ansa\u2019 i poma\u017ee problem preobraziti u rje\u0161enje, stoji na stranici.<\/p>\n\n\n\n
Drugi zanimljiv projekt je \u2018marGnet\u2019 kojeg su razvili znanstvenici iz Hrvatske i Italije, a radi se o modelu koji morski otpad pretvara u biodizel. Jedan od partnera na projektu, zadu\u017een za odvijanje aktivnosti u Hrvatskoj, Plavi je svijet.<\/p>\n\n\n\n
\u201cU sklopu aktivnosti projekta razvijen je prototip ure\u0111aja za recikliranje otpada iz mora u pogonsko gorivo za brodske motore. Rezultati testiranja dobivenog goriva te emisijskih plinova tijekom proizvodnog procesa pokazali su da je gorivo izvrsne kvalitete i da zadovoljava sve propisane standarde\u201d, rekla je za Hinu znanstvenica Jelena Basta iz Instituta Plavi svijet. <\/p>\n\n\n\n
Ukoliko se u budu\u0107nosti pojave zainteresirani ulaga\u010di mogu se napraviti odgovaraju\u0107i prora\u010duni i konstruirati takvi ure\u0111aji za \u0161iru upotrebu u lukama i lu\u010dicama, kazala je.<\/p>\n\n\n\n
Stanje je alarmantno, no rje\u0161enja postoje, sla\u017eu se stru\u010dnjaci. Osim uvo\u0111enja ve\u0107e odgovornosti proizvo\u0111a\u010da i korporacija za proizvode, ponovne upotrebe predmeta i efikasnijeg recikliranja, bitno je odbaciti konzumerizam kao svakodnevni stil \u017eivota. <\/p>\n\n\n\n
Glavate \u017eelve \u0107e vam na tome biti zahvalne. <\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Glavata \u017eelva Huanita uginula je pro\u0161le godine u Puli zbog plasti\u010dnih \u010depova koji su joj toliko ozlijedili crijeva da nije mogla probavljati hranu. Od tada se malo toga promijenilo da Sredozemlje prestane biti jedno od najugro\u017eenijih mora plasti\u010dnim otpadom. U srpnju je \u010dasopis Science objavio studiju sa zaklju\u010dkom da svijet u globalnom zaga\u0111enju plastikom ide […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":65570,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-65569","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n