I francuskog su kemi\u010dara i biologa Louisa Pasteura svojedobno nazivali “\u010darobnjakovim nau\u010dnikom”, a skepticizam prema cjepivu star je koliko i samo cijepljenje, pi\u0161e francuski povjesni\u010dar Laurent-Henri Vignaud u knjizi “Antivax”, djelu koje prati dva stolje\u0107a ‘antivakserskog’ pokreta.<\/p>\n\n\n\n
“Takvi su pokreti uvijek postojali”, isti\u010de u intervjuu AFP-u Vignaud, povjesni\u010dar znanosti sa Sveu\u010dili\u0161ta Burgundija, ranije poznatog kao Sveu\u010dili\u0161te u Dijonu.<\/p>\n\n\n\n
Podsje\u0107a da je engleski lije\u010dnik Edward Jenner, koji se smatra ocem imunizacije, 1796. svojim postupkom izazvao kontroverzu u ruralnoj Engleskoj.<\/p>\n\n\n\n
Naime, otkrio je da imunitet za velike boginje stvara i cijepljenje osobe virusom kravljih boginja iz lezija. Godine 1796. Jenner je unio cjepivo ili inokulum kravljih boginja u organizam dje\u010daka Jamesa Phippsa. Inokuliranu teku\u0107inu nazvao je vakcinom, a postupak vakcinacijom (cijepljenjem), od latinske rije\u010di ‘vacca’ \u0161to zna\u010di krava (vakcina\/vakcinacija). Od latinske rije\u010di ‘inoculatio’ potje\u010de rije\u010d cijepljenje.<\/p>\n\n\n\n
Cijepljenje ovakvog tipa uskoro se provodilo po cijelom svijetu. U 19. stolje\u0107u virus kravljih boginja zamijenjen je virusom vakcinije (Virus vacciniae).<\/p>\n\n\n\n
Vakcinija je virus iz iste obitelji kao i virus variole i kravljih boginja, ali ipak genetski razli\u010dit od njih. <\/p>\n\n\n\n
Dakle, cijepljenje dje\u010daka bilo je uspje\u0161no, no “kolege lije\u010dnici su ga tada uvjeravali – prijenos kravlje krvi pretvorit \u0107e nas u krave”, pripovijeda povjesni\u010dar.<\/p>\n\n\n\n
Rasprava o cjepivu u ono se doba vodila “isklju\u010divo u medicinskim krugovima”, prije nego \u0161to je 1853., u skladu s tada\u0161njim engleskim zakonom uvedeno obvezno cijepljenje protiv malih boginja za djecu iz obitelji koje su dobivale socijalnu pomo\u0107. Ako su roditelji odbili cijepiti dijete\/djecu, uskra\u0107eno im je pravo na socijalnu pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prvi antivakseri prosvjedovali u Leicesteru 1885.<\/p>\n\n\n\n
Protiv “takve ucjene” organizirani su prosvjedi, a najve\u0107i su odr\u017eani 1885. u Leicesteru i okupili su \u010dak 100.000 ljudi.<\/p>\n\n\n\n
Taj prvi ‘antivakserski’ prosvjed u povijesti imao je odjeka. Godine 1906. uvodi se novi zakon kojim se pro\u0161iruje obveza cijepljenja, no dopu\u0161ta se da od nje budu izuzeti svi koji potpi\u0161u klauzulu o prizivu savjesti – i danas na snazi ??u Ujedinjenom Kraljevstvu.<\/p>\n\n\n\n
Prosvjedi su nakon toga odr\u017eani u vi\u0161e europskih dr\u017eava i u Americi, dodu\u0161e rijetko u Francuskoj jer se zakon iz 1902. koji se odnosi na obvezu cijepljenja rijetko primjenjuje.<\/p>\n\n\n\n
“Kontrola je povjerena gradskim upravama koje nisu sklone zamisli o nametanju nov\u010danih kazni gra\u0111anima koji se ne \u017eele cijepiti. Kada je posrijedi obveza cijepljenja u \u0161kolama, u\u010ditelji se ne vide kao svojevrsni policajci”, ka\u017ee povjesni\u010dar.<\/p>\n\n\n\n
No Pasteurovi kolege lije\u010dnici \u017eestoko su mu se usprotivili kad je znanstvenik 1885. godine razvio cjepivo protiv bjesno\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
“Njegovo je postignu\u0107e bilo iznimno lo\u0161e prihva\u0107eno. Proglasili su ga \u010darobnja\u010dkim nau\u010dnikom”, ka\u017ee Vignaud.<\/p>\n\n\n\n
No Pasteur “je uporan i ukazuje na to da je na sli\u010dan na\u010din mogu\u0107e razviti i druga cjepiva”, me\u0111u ostalim i ono protiv pjegavog tifusa, koji uzrokuju prljav\u0161tina i nehigijenski uvjeti ratovanja. Cjepivo protiv pjegavog tifusa uvelike se koristilo za vrijeme Prvoga svjetskog rata, usprkos “marginalnom protivljenju”.<\/p>\n\n\n\n
A potom je pedesetih i \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a struka priznala cjepivo, osobito kada su znanstvena istra\u017eivanja pokazala kolika je korist od cijepljenja protiv, primjerice, dje\u010dje paralize.<\/p>\n\n\n\n
Rad Louisa Pasteura na mikroorganizmima spasio je \u017eivote milijuna \u0161irom svijeta. Razvio je metodu smanjenja u\u010dinka bakterija na hranu i pi\u0107e zagrijavanjem i hla\u0111enjem tvari, sada poznatom kao pasterizacija te je razvio cjepiva protiv bolesti poput antraksa, kolere i bjesno\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Francuska specifi\u010dnost<\/p>\n\n\n\n
“Razlike u mi\u0161ljenjima osobito su do\u0161le do izra\u017eaja 1960-ih” s porastom broja tu\u017ebi u Sjedinjenim Dr\u017eavama zbog nuspojava cjepiva.<\/p>\n\n\n\n
Godine 1986. sastavljen je popis nuspojava za koje \u017ertve mogu dobiti od\u0161tetu. Prvi put znanost javno priznaje da cjepiva nekolicini mogu i na\u0161tetiti, \u0161to “sumnju \u010dini legitimnom”, ka\u017ee francuski povjesni\u010dar.<\/p>\n\n\n\n
Ista se sumnja po\u010dela \u0161iriti Francuskom koncem devedesetih kad je pokrenuto sustavno cijepljenje adolescenata protiv hepatitisa B. No nedugo nakon toga je prekinuto, to\u010dnije nakon izvje\u0161\u0107a o tomu da se cjepivo povezuje sa slu\u010dajevima ateroskleroze, \u0161to nikada nije znanstveno potvr\u0111eno.<\/p>\n\n\n\n
Skepticizam se dodatno poja\u010dao kada je 1998. godine u Velikoj Britaniji znanstvenik Andrew Wakefield objavio la\u017enu studiju, koja je kasnije demantirana, a povezuje cjepivo protiv ospica s razvojem autizma. Vignaud podsje\u0107a da je “u samo nekoliko mjeseci broj cijepljene djece pao na nulu”. <\/p>\n\n\n\n
Stoga, ka\u017ee francuski povjesni\u010dar, \u010dak i ako broj istinskih antivaksera ne raste, u dru\u0161tvu je sve vi\u0161e skepti\u010dnih kada je posrijedi cijepljenje.<\/p>\n\n\n\n
“Oni misle: ha, cjepivo…, ne znam ni djeluje li ni je li mi uistinu potrebno”, ka\u017ee Vignaud. “Naime, istodobno je sve vi\u0161e cjepiva protiv bolesti koje se \u010desto smatraju benignima, poput zau\u0161njaka ili vodenih kozica i neupu\u0107eni se zapravo \u0161tite od te ‘eskalacije’ cjepiva”.<\/p>\n\n\n\n
U Francuskoj je 2009. “la\u017ena pandemija” gripe tipa A (H1N1) svemu dodala i politi\u010dku dimenziju. Nakon upozorenja WHO-a o nadolaze\u0107em opasnom valu gripe, koje \u0107e se u kona\u010dnici pokazati pretjeranim, vlada naru\u010duje velike koli\u010dine cjepiva. No epidemija izostaje. Suo\u010deni s “mjerom opreza progla\u0161enom uzalud” mnogi Francuzi smatraju da je rije\u010d o “dosluhu vlasti i farmaceutskog lobija u sklopu pokreta protiv velike farmaceutske teorije zavjere”.<\/p>\n\n\n\n
Vignaud zaklju\u010duje da je skepticizam protiv cjepiva od tada prije svega prerastao “u nepovjerenje” prema dr\u017eavi.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
I francuskog su kemi\u010dara i biologa Louisa Pasteura svojedobno nazivali “\u010darobnjakovim nau\u010dnikom”, a skepticizam prema cjepivu star je koliko i samo cijepljenje, pi\u0161e francuski povjesni\u010dar Laurent-Henri Vignaud u knjizi “Antivax”, djelu koje prati dva stolje\u0107a ‘antivakserskog’ pokreta. “Takvi su pokreti uvijek postojali”, isti\u010de u intervjuu AFP-u Vignaud, povjesni\u010dar znanosti sa Sveu\u010dili\u0161ta Burgundija, ranije poznatog kao […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":25896,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-65804","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n