Pro\u0161li tjedan obilje\u017eena je prva godine od kako je mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Pali\u0107 preuzeo slu\u017ebu u Mostaru. To je bio povod za razgovor sa biskupom Petrom, a on je odgovorio i na niz drugih pitanja koja smo mu postavili. <\/p>\n\n\n\n
-Pro\u0161li tjedan ste obilje\u017eili 25 godina slu\u017ebe u Crkvi. Kakav je bio put od sve\u0107enika Dubrova\u010dke biskupije do mostarsko-duvanjskog biskupa?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Najprije zahvaljujem Vama na ovom susretu i razgovoru i pozdravljam sve \u010ditatelje va\u0161ega portala. Iako se u razli\u010ditim medijima i na razli\u010ditim portalima mo\u017ee prona\u0107i \u017eivotni put, ukratko \u0107u re\u0107i da je on bio zanimljiv, izazovan, pun pitanja, ponekad nedoumica i straha, ali uvijek ispunjen svije\u0161\u0107u da Gospodin u svom promislu vodi taj put i prati svaki korak: i na slu\u017ebi u Dubrovniku, i na studiju u Austriji, i u tajni\u0161tvu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, i na Hvaru, pa evo i u Mostaru. U uskrsnom bdijenju liturgija kli\u010de Uskrslom Isusu Kristu: Njegova su vremena i vjekovi! Njemu slava u vijeke vjekova!<\/p>\n\n\n\n -Pro\u0161lo je godinu dana od kako ste preuzeli slu\u017ebu u Mostaru. Jeste li se navikli na ovaj grad, regiju Hercegovinu? Kakav je dojam?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n \u010cini se da Gospodin svakome daje obilje milosti za spremnost na poslanje koje mu priprema. Iz svojega \u201eabrahamskog\u201c iskustva, \u0161to se ti\u010de napu\u0161tanja rodnoga doma i zavi\u010daja, nau\u010dio sam da je na\u0161a domovina doista jedna jedina, ona na nebesima. Ovdje smo svi hodo\u010dasnici. Ne bih bio iskren kad bih rekao da razlike nema i u mentalitetu, i u pona\u0161anju, i u odnosu prema Crkvi i poimanju Crkve i u dru\u0161tveno-politi\u010dkom \u017eivotu, ali nastojim kako najbolje znam i umijem vr\u0161iti svoje poslanje koje mi je Bog po Crkvi povjerio danas na ovom prostoru. Dakako, volio bih kad ne bi bilo nekih otvorenih pitanja s kojima se u slu\u017ebi moram susretati, ali kakav bi to \u017eivot bio bez izazova?<\/p>\n\n\n\n -Nedavno su sve\u0107enici preuzeli slu\u017ebe u novim \u017eupama. Bilo je i javnih apela da neki sve\u0107enici ostanu u trenutnim \u017eupama. Je li u kona\u010dnici sve pro\u0161lo mirno?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Biskupu je uvijek radost kad od vjernika \u010duje da je sve\u0107enik na \u017eupi pravi pastir i pravi svjedok Bo\u017eje ljubavi i Radosne vijesti. Me\u0111utim, biskup po svojoj slu\u017ebi mora voditi brigu za cijelu biskupiju i za sve svoje vjernike. Svaki vjernik gleda na stvarnost iz vlastite situacije, a biskup mora gledati na cjelinu, na potrebe odre\u0111ene zajednice vjernika i voditi ra\u010duna i o razli\u010ditim darovima i sposobnostima svojihsve\u0107enika. Zamislite sliku sve\u0107enika i \u017eelje oko 190 tisu\u0107a vjernika katolika u na\u0161e dvije biskupije?!? Vjerojatno bi trebalo i oko 190 tisu\u0107a sve\u0107enika, jer svaki vjernik ima svoju sliku sve\u0107enika i svoje \u017eelje i htijenja. Temelji crkvenosti i crkvenoga \u017eivota prikazani su u raznim crkvenim dokumentima i odre\u0111eni to\u010dnim odredbama koje vrijede za cijelu Katoli\u010dku crkvu. Sve\u0107enicima je to dobro poznato, manje, na\u017ealost, na\u0161im vjernicima laicima. U crkvenim dokumentima i odredbama jasno je opisano koja su prava i obveze vjernika, koja sve\u0107enika, a koja biskupa, odnosno onih koji vode crkvene zajednice. To je, uostalom, na\u0161 znak raspoznavanja me\u0111u drugima i po tome se mi zovemo i jesmo Crkva Kristova. Da nema toga i tih temeljnih oznaka crkvenoga \u017eivota, kao \u0161to su navje\u0161taj, liturgija, zajedni\u0161tvo, euharistija, bili bismo malo ve\u0107i koncern ili poduze\u0107e ili udruga poput drugih civilnih udruga. Dogode se nekada nesporazumi, potaknuti razli\u010ditim motivima, nekad, na\u017ealost, potaknuti i od samih crkvenih slu\u017ebenika. \u010cesto se ispostavi i da su u zajednicama najglasniji oni, koji nemaju prevelike veze sa zajednicom vjernika i ne razumiju b\u00eet Crkve i njezino poslanje, kao ni vlastitu obvezu i zada\u0107e unutar te Kristove zajednice. Bra\u0107i sve\u0107enicima sam zahvalan na njihovoj otvorenosti za suradnju, jer, kako re\u010de jedan teolog, drugog puta nema. Svatko je od nas pozvan na najbolji mogu\u0107i na\u010din vr\u0161iti svoje poslanje i ispunjavati svoje zada\u0107e u zajednici, redu ili biskupiji.<\/p>\n\n\n\n -Na radost vjernika sve \u010de\u0161\u0107e mo\u017eemo u medijima vidjeti vijesti o mladim ljudima koji su se odlu\u010dili odazvati sve\u0107eni\u010dkom\/redovni\u010dkom pozivu. Koliko nam nedostaje sve\u0107enika? Osjeti li se nedostatak?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Na\u0161a biskupija je, Bogu hvala, ove godine bogatija za 10 novih sve\u0107enika: 4 dijecezanska i 6 redovni\u010dkih. Kad govorimo o nedostatku sve\u0107enika, pada mi napamet jedna anegdota. Jedan je kolega biskup pitao drugog kolegu biskupa kako stoji s brojem sve\u0107enika. Ovaj mu je odgovorio: Imam 5 vi\u0161ka, 8 manjka. Ne volim razmi\u0161ljati u kategoriji brojeva. Bog i danas poziva. Va\u017enije od broja je da sve\u0107enici budu dobri, odgovorni i po\u017ertvovni sve\u0107enici. U ovom trenutku, a ne znam dokad, mo\u017eemo biti zadovoljni brojem sve\u0107enika. S obzirom na odlazak mladih ljudi i obitelji, na sve manje djece u obiteljima, u budu\u0107nosti \u0107emo se sigurno i mi suo\u010diti s pitanjem duhovnih zvanja. <\/p>\n\n\n\n -\u010cesto vas mo\u017eemo vidjeti u Me\u0111ugorju. \u0160to ono zna\u010di za vas?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Me\u0111ugorje je \u017eupa Mostarsko-duvanjske biskupije i kao biskup odgovoran sam za tu \u017eupnu zajednicu, unutar trenutnog okvira koji je postavila Sveta Stolica imenovav\u0161i apostolskog vizitatora s posebnom zada\u0107om za \u017eupu Me\u0111ugorje. <\/p>\n\n\n\n -Kako vidite Me\u0111ugorje u budu\u0107nosti?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Nisam prorok, ni proro\u010dki sin. Va\u017eno je \u017eivjeti odgovorno svoju sada\u0161njost.<\/p>\n\n\n\n -Kada je Dragan \u010covi\u0107 prije \u010detiri godine posjetio Vatikan i sastao se sa papom Franjom, napisao je na dru\u0161tvenim mre\u017eama ‘Vidimo se sljede\u0107i put u Mostaru’. Kakve su \u0161anse za dolazak Svetog Oca u Hercegovinu. Razgovara li se jo\u0161 o tome?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n U ovome trenutku ne.<\/p>\n\n\n\n -Ka\u017eu da je politika upletena u svaku poru bh. dru\u0161tva. Doti\u010du li Crkvu u BiH politi\u010dki problemi?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Crkva \u017eivi u odre\u0111enom vremenu i na odre\u0111enom prostoru i dio je dru\u0161tva i svih dru\u0161tveno-politi\u010dkih zbivanja. Iz dosada\u0161njeg iskustva sam shvatio, barem na ovim prostorima, da se odluke donose negdje drugdje, za drugim stolovima, a kad nastanu problemi, onda se po\u0161to-poto \u017eeli uklju\u010diti vodstva i predstavnike vjerskih zajednica u rje\u0161avanje problema. Crkva ne pretendira sudjelovati aktivno u izbornim procesima i aktivnom vo\u0111enju politike u jednom dru\u0161tvu. Ali, \u010dinjenica je da Crkva sa svojim socijalnim naukom, drugim iskustvima anga\u017eiranosti u dru\u0161tvenom \u017eivotu ima \u0161to ponuditi u rje\u0161avanju odre\u0111enih problema s kojima se danas u dru\u0161tvu susre\u0107emo.<\/p>\n\n\n\n -Kako gledate na politi\u010dko stanje u dr\u017eavi i polo\u017eaj Hrvata?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Jedan mi je prijatelj rekao da u nekim afri\u010dkim zemljama za nerije\u0161ena stanja koriste rije\u010d: Balkan. \u0160to se situacije u na\u0161oj zemlji ti\u010de, odgovorit \u0107u jednom rije\u010dju: konfuzno! Sve to pridonosi tome da ljudi gube povjerenje u politi\u010dke strukture i politi\u010dke predstavnike, a predstavnici me\u0111unarodne politike se jo\u0161 uvijek tra\u017ee i ne znaju \u0161to bi s nama. Budu\u0107i da sam po prirodi optimist, a kr\u0161\u0107anin drugo i ne mo\u017ee biti, vjerujem u boljitak. A za to trebamo biti i bolji ljudi.<\/p>\n\n\n\n -\u0160to je sa projektom izgradnje Katedrale u sredi\u0161tu Mostara?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Ne radi se o izgradnji katedrale, jer u jednoj biskupiji samo je jedna katedralna crkva i to je biskupovo sjedi\u0161te. U konkretnom slu\u010daju radi se o crkvi Kristova uskrsnu\u0107a koja bi trebala biti \u017eupna crkva za vjernike \u017eupe sv. Ivana, koja broji oko 20.000 vjernika katolika i koji nemaju adekvatne prostore kako bi slobodno ispovijedali svoju vjeru i slavili liturgiju. Koliko mi je u ovome trenutku poznato, urbanisti\u010dku suglasnost i uvjete gra\u0111enja za crkvu Kristova uskrsnu\u0107a Biskupija je dobila jo\u0161 1994. godine od tada\u0161nje mjerodavne op\u0107ine. I od tada m\u00fbk. Svakoga bi za\u010dudila \u010dinjenica da je pro\u0161lo toliko godina, da su u me\u0111uvremenu izgra\u0111eni mnogi objekti i objekti drugih vjerskih zajednica, a od te se crkve vide samo temelji, koji ne daju ba\u0161 lijepu urbanisti\u010dku sliku i dojam na\u0161ega grada. Te\u0161ko mi je vjerovati da netko ima ne\u0161to protiv izgradnje katoli\u010dke crkve i da netko tu izgradnju uvjetuje.<\/p>\n\n\n\n -Tra\u017ei li se rje\u0161enje za \u017eupe u kojima jo\u0161 djeluju sve\u0107enici koji su izba\u010deni iz sve\u0107eni\u010dke slu\u017ebe od strane va\u0161eg prethodnika? Ima li pomaka po tome pitanju?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n \u017delim kratko pojasniti prvi dio Va\u0161ega pitanja. Sve\u0107enici koji mimo svih kanonskih propisa djeluju u nekim \u017eupama nisu izba\u010deni iz sve\u0107eni\u010dke slu\u017ebe od strane mojega prethodnika. Oni su otpu\u0161teni iz franjeva\u010dkog reda, zna\u010di vi\u0161e ne pripadaju Franjeva\u010dkom redu, a izricanjem kanonskih kazni zabranjeno im je vr\u0161enje sve\u0107eni\u010dke slu\u017ebe. Cijela situacija je u rukama Kongregacije za nauk vjere, koja vodi taj slu\u010daj. Osobno mi je \u017eao vjernika u tim \u017eupama koji su u neredu, pa nanovo moraju primati sakramente za koje su mislili da su ih ve\u0107 primili. U cijeloj ovoj pri\u010di postoje i elementi odgovornosti prema krivi\u010dnom zakonu Federacije BiH, kao \u0161to je recimo, na primjer, la\u017eno predstavljanje, samovla\u0161\u0107e ili ometanje vjerskih obreda. Ali, tu smo gdje jesmo i u zemlji u kojoj jesmo.<\/p>\n\n\n\n -Mnogo vjernika sa ovih prostora ide na hodo\u010da\u0161\u0107a u npr. \u0160urkovce kod fra Ive Pavi\u0107a. Bilo je ranije nekih inicijativa da on odr\u017ei duhovne vje\u017ebe u Hercegovini, ali nikada do toga nije do\u0161lo. Koliko mi je poznato, mjesni biskup mora dati odobrenje. Ako do vas do\u0111e takav zahtjev, ho\u0107e li biti odobren? <\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Ne znam koji je to broj \u201emnogo\u201c vjernika, ali \u010dinjenica je da nekima odgovara na\u010din duhovnosti koji promoviraju neki sve\u0107enici. Bla\u017eena Djevica Marija nas u\u010di da se vjera \u017eivi u skrovitosti, a svjedo\u010di \u017eivotom, te da Bo\u017eja snaga le\u017ei u poniznosti. Crkveni \u017eivot je bogat i ima mnogo sastavnica. Julijana iz Norwicha, engleska srednjovjekovna teologinja, benediktinka i misti\u010darka, koju se smatra jednom od najve\u0107ih \u017eena srednjovjekovne Crkve, znala je govoriti da ljudi koji vole Boga ne trebaju vi\u0111enja i posebna nadnaravna iskustva, te da mnogi kr\u0161\u0107ani koji nikada nisu imali posebna iskustva vole Boga vi\u0161e od nje. Sve\u0107enici, dijecezanski i redovni\u010dki, djeluju u razli\u010ditim \u017eupama po biskupovu nalogu i s razli\u010ditim karizmama, koje treba uva\u017eavati i usmjeravati. Kao pastiru ovih biskupija na podru\u010dju Hercegovine stalo mi je da vjernici budu odgojeni i \u017eive od vjere koja je djelotvorna u ljubavi i kojoj su strani razni spektakli.<\/p>\n\n\n\n Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pro\u0161li tjedan obilje\u017eena je prva godine od kako je mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Pali\u0107 preuzeo slu\u017ebu u Mostaru. To je bio povod za razgovor sa biskupom Petrom, a on je odgovorio i na niz drugih pitanja koja smo mu postavili. -Pro\u0161li tjedan ste obilje\u017eili 25 godina slu\u017ebe u Crkvi. Kakav je bio […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":65807,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-65806","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n