{"id":6612,"date":"2021-03-24T23:28:29","date_gmt":"2021-03-24T22:28:29","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=6612"},"modified":"2021-03-24T23:28:29","modified_gmt":"2021-03-24T22:28:29","slug":"podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/24\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\/","title":{"rendered":"Podr\u017eavanje i reproduciranje unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dkog narativa o Hrvatima u BiH"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sarajevski portal Klix.ba objavio je 10. 3. 2021. godine tekst Senje Mahini\u0107a pod naslovom \u201e<a href=\"https:\/\/www.klix.ba\/vijesti\/bih\/analizirali-smo-idpi-jev-prijedlog-reforme-izbornog-zakona-koeficijenti-i-bodovi-za-novi-jaz\/210309026\">Analizirali smo IDPI-jev prijedlog reforme Izbornog zakona: Koeficijenti i bodovi za novi jaz<\/a>\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S obzirom da je rije\u010d o jednom od \u010ditanijih i utjecajnijih news portala u BiH, o\u010dekivali smo koliko toliko objektivnu i stru\u010dnu analizu prijedloga napravljenog u Institutu za dru\u0161tveno-politi\u010dka istra\u017eivanja (IDPI).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Pi\u0161u:<em>&nbsp;Ivan Vukoja i Milan Sitarski<\/em>, Institut za dru\u0161tveno-politi\u010dka istra\u017eivanja (IDPI) Mostar<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na \u017ealost, Klixova analiza daleko je i od naznaka objektivnosti i stru\u010dnosti. Rije\u010d je, naprosto, o tekstu kojemu je osnovna svrha&nbsp;<strong>podr\u017eavanje i reproduciranje unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dkog narativa<\/strong>&nbsp;o Hrvatima u BiH i njihovim konstitutivnim pravima. Iz sadr\u017eaja i strukture \u201eanalize\u201c razvidno je kako primarni motiv nije bila analiza IDPI-jevog prijedloga izmjena Izbornog zakona (IZ), nego njegova javna diskreditacija u kontekstu i na tragu ve\u0107 spomenutog narativa. Stoga, smatramo nu\u017enim, najprije, iz perspektive konkretnog ustavno-pravnog poretka te klju\u010dnih politi\u010dkih odnosa u BiH, poku\u0161ati objasniti unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dki narativ.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dki narativ<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zagovornici spomenutog narativa nikad nisu prihvatili \u010dinjenicu da su Hrvati konstitutivan narod u BiH i da kao takvi trebaju biti jednakopravni s Bo\u0161njacima i Srbima u Domu naroda, Predsjedni\u0161tvu BiH, Vije\u0107u ministara, Vladi FBiH, Ustavnom sudu BiH, itd. Hrvatska konstitutivnost i jednakopravnost mogu\u0107e su jedino ako u spomenutim tijelima i institucijama du\u017enosti obna\u0161aju legitimni hrvatski politi\u010dki predstavnici, odnosno politi\u010dki predstavnici koji nose<strong>&nbsp;hrvatski izborni legitimitet<\/strong>. Legitimni politi\u010dki predstavnici su&nbsp;<strong><em>conditio sine qua non<\/em><\/strong>&nbsp;konstitutivnosti i jednakopravnosti, ne samo Hrvata, nego i Bo\u0161njaka i Srba. Ako nema legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda onda svi ostali institucionalni aran\u017emani i mehanizmi zapisani u Daytonskom mirovnom sporazumu (DMS) i Ustavu BiH nemaju nikakvog smisla. Relativiziranjem, zaobila\u017eenjem i negiranjem legitimnog predstavljanja Hrvata, Bo\u0161njaka i Srba relativizira se, zaobilazi i negira DMS i Ustav BiH, odnosno uru\u0161ava kompletna arhitektura DMS-a i Ustava BiH.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Potvrdio je to i Ustavni sud BiH svojom \u201eodlukom o konstitutivnosti\u201c iz 2000. godine u kojoj je konstitutivnost (odnosno jednakopravnost, odnosno legitimno predstavljanje) definirao kao&nbsp;<strong>temeljno ili krovno na\u010delo Ustava BiH<\/strong>. Dakle, u okvirima DMS-a i Ustavu BiH sve se mo\u017ee mijenjati i o svemu se mo\u017ee pregovarati osim o legitimnom predstavljanju. Legitimno predstavljanje Bo\u0161njaka, Hrvata i Srba je bit, duh DMS-a i postoje\u0107eg Ustava BiH. Svaki oblik onemogu\u0107avanja legitimnog predstavljanja Bo\u0161njaka, Hrvata i Srba u institucijama i tijelima vlasti koje je Ustav BiH namijenio predstavljanju konstitutivnih naroda, izravno je kr\u0161enje DMS-a, ru\u0161enje postoje\u0107eg ustavno-pravnog poretka, negiranje pravne dr\u017eave i nepo\u0161tivanje vladavine prava.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Nu\u017enost legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Politi\u010dki je legitimno, na primjer, tra\u017eiti pove\u0107anje ili smanjenje ovlasti Doma naroda, ili pak uvo\u0111enje Kluba Ostalih u Dom naroda PSBiH. Legitimno je zagovarati pove\u0107anje ili smanjenje ovlasti Predsjedni\u0161tva BiH, ili pak uvo\u0111enje \u010detvrtog \u010dlana u Predsjedni\u0161tvo BiH. Politi\u010dki je legitimno tra\u017eiti i ukidanje Doma naroda i Predsjedni\u0161tva BiH; politi\u010dki je legitimno tra\u017eiti i ukidanje dva postoje\u0107a entiteta, kao \u0161to je legitimno i zagovarati formiranje \u201etre\u0107eg entiteta\u201c. Sve su to legitimni politi\u010dki zahtjevi, ukoliko se poku\u0161avaju posti\u0107i kroz legalne i legitimne demokratske procedure i aktivnosti, kroz po\u0161tivanje Ustava BiH i pravne dr\u017eave (vladavine prava).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ali, sve dok postoje tijela i institucije kao \u0161to su DN ili tro\u010dlano Predsjedni\u0161tvo BiH,&nbsp;<strong>apsolutno je nu\u017eno u tim tijelima i institucijama osigurati legitimno predstavljanje<\/strong>&nbsp;Bo\u0161njaka, Hrvata i Srba. Ukoliko se \u017eeli ostati u okvirima pravne dr\u017eave (vladavine prava) to se ne smije dovoditi u pitanje, niti se o tome trebaju voditi politi\u010dki pregovori. Ponavljamo, mogu se dovoditi u pitanje sama ta tijela i institucije, mogu se voditi politi\u010dki pregovori o smanjenju ili pove\u0107anju njihovih ovlasti, ali sve dok spomenuta tijela i institucije postoje u Ustavu BiH apsolutno je nu\u017eno osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u njima.&nbsp;<strong>Svaki oblik i \u010din onemogu\u0107avanja legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda nu\u017eno je okarakterizirati i sankcionirati kao kr\u0161enje DMS-a i Ustava BiH.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pri tom, treba naglasiti, kako nisu sva tri konstitutivna naroda u istom polo\u017eaju u odnosu na na\u010delo legitimnog predstavljanja. Srbi imaju svoje legitimne predstavnike i u DN PSBiH i u Predsjedni\u0161tvu BiH. Bo\u0161njaci tako\u0111er imaju svoje legitimne predstavnike u DN i PFBiH i PSBiH te u Predsjedni\u0161tvu BiH. Jedino Hrvati, kao jedan od tri konstitutivna naroda, nemaju svoje legitimne predstavnike u Predsjedni\u0161tvu BiH, kao ni u dijelu Kluba Hrvata u DN FBiH. Pogre\u0161nim i zlonamjernim tuma\u010denjem Izbornog zakona i Ustava BiH poku\u0161ava se opravdati \u010dinjenica da Bo\u0161njaci biraju predstavnike Hrvata, odnosno da su Hrvatski \u010dlan predsjedni\u0161tva BiH i neki \u010dlanovi Kluba Hrvata DN FBiH izraz ve\u0107inske bo\u0161nja\u010dke izborne volje. Vi\u0161e od&nbsp;<strong>95%<\/strong>&nbsp;glasova koje je dobio sada\u0161nji (2018\u20142022.) \u201eHrvatski \u010dlan Predsjedni\u0161tva BiH\u201c potje\u010de od bira\u010da koji se na slu\u017ebenom popisu stanovni\u0161tva nisu izjasnili kao Hrvati. Neporecivo je dokazano da je&nbsp;<strong>trenutni Hrvatski \u010dlan Predsjedni\u0161tva BiH izraz ve\u0107inske bo\u0161nja\u010dke izborne volje<\/strong>&nbsp;te da su&nbsp;<strong>Hrvati imali manje od 5% utjecaja na izbor Hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH.<\/strong>&nbsp;Mogu\u0107a je i situacija da svi Hrvati s pravom glasa u FBiH glasuju, na primjer, za kandidata A za Hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH (H\u010cPrBiH), a da pri tom bude izabran kandidat B za kojeg su u&nbsp;<strong>100%<\/strong>&nbsp;udjelu glasovali Bo\u0161njaci. Pored kontrole nad izborom H\u010cPrBiH, postoje\u0107i IZ BiH Bo\u0161njacima (bo\u0161nja\u010dkoj izbornoj volji) omogu\u0107ava i punu kontrolu DN PFBiH, a preko toga i punu kontrolu nad izborom Predsjednika i dva dopredsjednika FBiH te Vlade FBiH.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Tko ima koliko vlasti u BiH<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ukoliko ne do\u0111e do promjena IZ BiH sukladno odlukama Ustavnog suda BiH, struktura vlasti nakon Op\u0107ih izbora 2022. godine, iz pozicije<strong>&nbsp;izborne volje<\/strong>&nbsp;tri konstitutivna naroda, mogla bi biti slijede\u0107a:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Predsjedni\u0161tvo BiH \u2013 Bo\u0161njaci&nbsp;<strong>2\/3<\/strong>, Srbi 1\/3, Hrvati 0\/3<\/li><li>Zastupni\u010dki dom FBiH \u2013 Bo\u0161njaci 70,40%, Hrvati 22,44%, Srbi 2,55%, \u201eOstali\u201c 4,61%; posredno: Bo\u0161njaci<strong>&nbsp;100%<\/strong><\/li><li>Dom naroda FBiH \u2013 Bo\u0161njaci imaju&nbsp;<strong>\u201ekontrolni paket\u201c<\/strong>&nbsp;u sva \u010detiri kluba (klubovi Bo\u0161njaka, Hrvata, Srba i Ostalih) i&nbsp;<strong>vi\u0161e od 2\/3<\/strong>&nbsp;na razini cijelog DN FBiH,<\/li><li>Predsjednik i dva dopredsjednika \u2013 Bo\u0161njaci&nbsp;<strong>100%<\/strong>, Hrvati 0%, Srbi 0%, Ostali 0%<\/li><li>Vlada FBiH \u2013 Bo\u0161njaci&nbsp;<strong>100%<\/strong>, Hrvati 0%, Srbi 0%, Ostali 0%<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cinjenica da neki kandidat koji je izraz bo\u0161nja\u010dke izborne volje mo\u017ee&nbsp;<strong>osobno<\/strong>&nbsp;biti Hrvat ili Srbin po nacionalnosti, ili pak dolaziti iz reda \u201eostalih naroda i gra\u0111ana\u201c, nema apsolutno nikakav utjecaj na raspodjelu mo\u0107i i vlasti izme\u0111u konstitutivnih naroda.&nbsp;<strong>Izvor politi\u010dke mo\u0107i i legitimiteta vlasti je<\/strong>&nbsp;<strong>u onima koji biraju a ne u onima koji su izabrani<\/strong>. Predstavnici predstavljaju i zastupaju politi\u010dke i svake druge interese onih koji su ih izabrali.&nbsp;<strong>Svaki kandidat koji je izraz bo\u0161nja\u010dke izborne volje je bo\u0161nja\u010dki predstavnik i zastupnik bo\u0161nja\u010dkih interesa, neovisno o tome kako se on kao pojedinac nacionalno izja\u0161njava.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Umjesto da javno osude brutalno kr\u0161enje na\u010dela legitimnog predstavljanja pri izboru H\u010cPrBiH te klubova Hrvata, Srba i Ostalih u DN PFBiH, ogromna ve\u0107ina sarajevskih medija sustavno relativizira i negira to na\u010delo te stvara narativ kako je kr\u0161enje na\u010dela legitimnog predstavljanja Hrvata ne samo opravdano i prihvatljivo, nego i izraz patriotizma i svojevrsne ideolo\u0161ke superiornosti. Pri tom se predstavljaju i kao vrijednosno i politi\u010dki neutralni prema sva tri konstitutivna naroda i njihovim pravima, \u0161to je notorna la\u017e. Takav stav, naime, nije neutralan prema Bo\u0161njacima, Hrvatima, Srbima i \u201eOstalima\u201c nego je&nbsp;<strong>o\u010dito i nagla\u0161eno pristran<\/strong>. Takvim stavom i djelovanjem se umanjuju politi\u010dka prava Hrvatima, Srbima i \u201eOstalima\u201c u FBiH, a Bo\u0161njacima se uve\u0107avaju. Hrvate, Srbe i \u201eOstale\u201c u FBiH se razvla\u0161\u0107uje i otima im se politi\u010dka mo\u0107, a istovremeno se politi\u010dki oja\u010dava Bo\u0161njake i osigurava im se uve\u0107anje politi\u010dke mo\u0107i i vlasti ne samo u FBiH, nego i u BiH u cjelini.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Nepostojanje temeljnog dru\u0161tvenog konsenzusa<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cinjenica da novinar jednog od utjecajnijih news portala ne razumije temeljna na\u010dela Ustava BiH, kao i da mu nisu jasni politolo\u0161ki i politi\u010dki razlozi zbog kojih su&nbsp;<strong>federalizam i konsocijacijska demokracija optimalan oblik ure\u0111enja postkonfliktnih i ostalih slo\u017eenih i podijeljenih dru\u0161tava<\/strong>&nbsp;poput Belgije, Sjeverne Irske, Ju\u017enog Tirola i drugih, porazna je iz perspektive medijske i politi\u010dke kulture u BiH. Ali da to ne razumije, ili ne \u017eeli razumjeti, ogromna ve\u0107ina vode\u0107ih bo\u0161nja\u010dkih i takozvanih probosanskih politi\u010dara, politologa, ustavno-pravnih stru\u010dnjaka, novinara i NVO aktivista pokazatelj je duboke dru\u0161tveno-politi\u010dke i moralne krize u kojoj se BiH nalazi. Klju\u010dna je komponenta te sustavne krize nepostojanje temeljnog dru\u0161tvenog konsenzusa o samome karakteru dr\u017eave i njezina Ustava.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Strani stru\u010dnjaci u sukobu sa sobom i \u010dinjenicama<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dodatni problem u razumijevanju i funkcioniranju bosanskohercegova\u010dkog dru\u0161tva i dr\u017eave predstavljaju stajali\u0161ta i aktivnosti pojedinih \u201estranih stru\u010dnjaka\u201c kojima je osnovna svrha dodatno legitimiranje unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dkog narativa i stvaranje privida o tome kako taj narativ ima \u0161iru me\u0111unarodnu podr\u0161ku, kako stru\u010dnih tako i politi\u010dkih javnosti. Jedan od istaknutijih predstavnika te grupacije je&nbsp;<strong>Joseph Marko.<\/strong>&nbsp;Samo par dana nakon vlastite \u201eanalize\u201c IDPI-jevog prijedloga izmjena IZ, Klix objavljuje tekst \u201eAustrijski ekspert: Reforma Izbornog zakona u BiH nije vi\u0161e neophodna\u201c. Tekst je zapravo prenijet s portala Deutsche Welle, odnosno iz austrijskog Standarda gdje je izvorno objavljen.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U tekstu se navodi kako je prof. dr. Joseph Marko&nbsp;<em>stru\u010dnjak za ustavno pravo iz Graza, osniva\u010d Kompetentnog centra za Jugoisto\u010dnu Evropu (Kompetenzzentrum S\u00fcdosteuropa) i ekspert za Ustav Bosne i Hercegovine.&nbsp;<\/em>Za bolje razumijevanje lika i djela \u201eaustrijskog eksperta\u201c treba spomenuti kako je J. Marko svojedobno bio i ekspert Venecijanske komisije te sudac Ustavnog suda BiH. Po zahtjevu tada\u0161njeg Visokog predstavnika u BiH Carla Bildta, Venecijanska komisija je 1996. godine u Strasbourgu dala pozitivno Mi\u0161ljenje o usugla\u0161enosti ustava entiteta RS i FBiH s Ustavom BiH. Po zahtjevu tada\u0161njeg Bo\u0161nja\u010dkog \u010dlana i predsjedatelja Predsjedni\u0161tva BiH, Ustavni sud BiH je 2000. godine donio&nbsp;<strong><em>Odluku o konstitutivnosti naroda \u2013 Bo\u0161njaka, Hrvata i Srba \u2013 na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine<\/em><\/strong><em>.<\/em>&nbsp;Suprotno spomenutom mi\u0161ljenju Venecijanske komisije, Ustavni sud BiH dao je negativno mi\u0161ljenje o usugla\u0161enosti ustava entiteta s Ustavom BiH, odnosno odre\u0111ene \u010dlanke ustava RS-a i FBiH proglasio neustavnim.&nbsp;<strong>Dva bo\u0161nja\u010dka i tri strana suca su bila za Odluku<\/strong>, a dva hrvatska i dva srpska protiv. Zanimljivo je uo\u010diti da je J. Marko 1996. godine bio \u010dlan radne skupine Venecijanske komisije, a 2000. godine jedan od tri strana suca Ustavnog suda BiH, odnosno&nbsp;<em>sudac izvjestitelj<\/em>&nbsp;u predmetu po spomenutom zahtjevu A. Izetbegovi\u0107a. Umjesto da bude izuzet u dono\u0161enju navedene odluke Ustavnog suda BiH, jer se o predmetnom pitanju ve\u0107 ranije izjasnio, Joseph Marko je dobio status suca izvjestitelja. Kao sudac izvjestitelj sa\u010dinio je Prijedlog odluke o konstitutivnosti naroda koji je dijametralno suprotan Mi\u0161ljenju koje je \u010detiri godine ranije zastupao i donio kao \u010dlan radne skupine Venecijanske komisije!?!?! \u0160to to govori o \u201eaustrijskom ekspertu\u201c, zaklju\u010dite sami.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Odluka o konstitutivnosti naroda \u2013 Bo\u0161njaka, Hrvata i Srba \u2013 na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine,&nbsp;<\/em>me\u0111u ostalim, navodi kako je konstitutivnost tri imenovana naroda temeljno ili krovno, odnosno natkrovljuju\u0107e na\u010delo Ustava BiH. Bit \u0107e zanimljivo, malo kasnije, vidjeti \u0161to o tom na\u010delu J. Marko misli 2021. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Apsurdnost unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dke logike<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U spomenutom tekstu u Standard-u, u dijelu koji se referira na presudu Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubi\u0107 , stoji:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Novom formulom slanja delegata u Dom naroda, HDZ \u017eeli osigurati odlu\u010duju\u0107u ulogu u izboru vlade Federacije BiH. Jer, HDZ pod svojom kontrolom nema nu\u017eno predstavnike Hrvata iz drugih kantona. \u2026. A HDZ \u017eeli trajno kontrolirati najmanje dvanaest Hrvata koji \u0107e biti poslani<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dkoj logici, koju o\u010dito zastupaju i Standard i J. Marko, konstitutivna prava Hrvata u BiH se svode na interese HDZ BiH.&nbsp;<strong>Problem s tom \u201elogikom\u201c je \u0161to je ona ne logi\u010dna, apsurdna, iracionalna<\/strong>. Nova (stara, ili bilo koja) formula slanja delegata u Dom naroda nema nikakve ustavne niti formalno-pravne veze s HDZ BiH. HDZ mo\u017ee izgubiti na slijede\u0107im izborima, mo\u017ee se ugasiti kao stranka, mo\u017ee prestati postojati. Ho\u0107e li time prestati postojati i va\u017eiti formula slanja delegata u DN? Ho\u0107e li time Hrvati izgubiti status konstitutivnog naroda i prava koja im u skladu s tim ustavnim statusom pripadaju? I kako to&nbsp;<em>HDZ \u017eeli trajno kontrolirati najmanje dvanaest Hrvata?&nbsp;<\/em>Zar se ta kontrola ne dobiva ili gubi na izborima? Ispada da je&nbsp;<em>trajna kontrola HDZ-a nad najmanje dvanaest Hrvata u DN<\/em>&nbsp;zapisana u samoj formuli slanja delegata i zagarantirana HDZ-u!?! Da nije politi\u010dki maliciozno, bilo bi smije\u0161no, ovako je samo podlo i apsurdno.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Koga predstavljaju predstavnici<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako nam prenose na Klixu:&nbsp;<em>Standard ukazuje i kako HDZ tvrdi da \u017deljko Kom\u0161i\u0107, koji predstavlja Hrvate u Predsjedni\u0161tvu BiH, nije njihov legitimni predstavnik, iako se Kom\u0161i\u0107 identificira kao Hrvat. Ali Kom\u0161i\u0107 nije \u010dlan HDZ-a.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prethodni citat nedvosmisleno pokazuje da Standard i Joseph Marko, slikovito govore\u0107i, ne brkaju samo kru\u0161ke i jabuke, nego i \u0161ljive i roga\u010de. Iz citirane re\u010denice mo\u017ee se zaklju\u010diti kako se&nbsp;<strong>sla\u017eu s tezom<\/strong>&nbsp;da je Kom\u0161i\u0107 onaj&nbsp;<em>koji predstavlja Hrvate u Predsjedni\u0161tvu BiH<\/em>. Kao \u0161to smo ve\u0107 ustvrdili predstavnici predstavljaju i zastupaju one koji su ih izabrali. Zato se i zovu predstavnici ili zastupnici. Ako je Kom\u0161i\u0107 od 100% osvojenih glasova, vi\u0161e od 90% glasova dobio od gra\u0111ana BiH koji su se na posljednjem slu\u017ebenom popisu stanovni\u0161tva izjasnili kao Bo\u0161njaci te manje od 5% glasova Hrvata, je li logi\u010dki ispravno zaklju\u010diti i tvrditi da je Kom\u0161i\u0107 (legitimni) hrvatski predstavnik? Suprotno logici, zdravom razumu i elementarnoj moralnosti Standard i J. Marko o\u010dito smatraju kako jest. Nakon Inzkovog pou\u010dka po kojem je pet tre\u0107ina od 17, evo nam i&nbsp;<strong>Standard-Markove umotvorine po kojoj je mogu\u0107e da hrvatski predstavnik bude izraz bo\u0161nja\u010dke izborne volje<\/strong>. Dovoljno je samo da se osobno identificira kao Hrvat. Kako bi oja\u010dali svoju apsurdnu i nemoralnu tvrdnju, Standard-Marko (S-M) koriste omiljeni unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dki spin u kojem se ustavna kategorija konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja Hrvata svodi na strana\u010dke interese HDZ BiH. Sukladno S-M logici i pameti, legalno je i legitimno da, na primjer, stranci u nekoj ostavinskoj raspravi bude uskra\u0107eno pravo na nasljedstvo zato jer njen odvjetnik vozi automobil koji nije registriran.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Pravi Hrvati i la\u017eni eksperti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">No, tu ne zavr\u0161avaju logi\u010dke vratolomije i \u0161ovinisti\u010dka malicioznost, jer:&nbsp;<em>List dodaje i kako godinama u HDZ-u tvrde da su samo predstavnici HDZ-a \u201cpravi\u201d Hrvati. S pravnog gledi\u0161ta, me\u0111utim, ovo je irelevantno jer se u BiH takozvani etni\u010dki identitet odre\u0111uje \u201csubjektivno\u201d. Dakle, svako ko \u017eeli mo\u017ee se izjasniti kao Hrvat, Srbin ili Bo\u0161njak. To je li\u010dna stvar svakog pojedinca i to niko ne mo\u017ee nametati.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Koliko znamo, nitko bitan u HDZ BiH nikada nije javno tvrdio da su samo predstavnici HDZ-a \u201epravi\u201c Hrvati. Rije\u010d je, ponavljamo, o&nbsp;<strong>unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dkoj podvali koja apsurdnim tvrdnjama \u017eeli zamagliti i prikriti \u010dinjenicu<\/strong>&nbsp;kako je onemogu\u0107avanje Hrvata da izaberu svoje legitimne politi\u010dke predstavnike antidejtonski, antiustavan, protuzakonit i nemoralan \u010din.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Polako dolazimo i do glavne teze S-M teksta, teze o&nbsp;<strong><em>subjektivnosti takozvanih etni\u010dkih identiteta<\/em>.<\/strong>&nbsp;Svjesni, ipak, da njihove tvrdnje o legitimnosti slu\u010daja Kom\u0161i\u0107 nemaju upori\u0161te u DMS-u i Ustavu BiH niti u ustavno-pravnoj logici, kao ni u konkretnoj politi\u010dkoj praksi, S-M poku\u0161avaju svojim tvrdnjama dati privid koherentnosti i logi\u010dnosti naslanjaju\u0107i ih na tezu&nbsp;<em>o subjektivnosti etni\u010dkih identiteta<\/em>&nbsp;pa tvrde&nbsp;<em>svako ko \u017eeli mo\u017ee se izjasniti kao Hrvat, Srbin ili Bo\u0161njak. To je li\u010dna stvar svakog pojedinca i to niko ne mo\u017ee nametati.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao prvo, Hrvati, Srbi i Bo\u0161njaci nisu etnije nego konstitutivni narodi upisani u Ustav BiH vlastitim imenom s velikim po\u010detnim slovom. Konstitutivni narodi su zapravo ustavotvorni narodi, narodi koji donose ustav. Takvi narodi time prestaju biti etnosi i postaju&nbsp;<strong>demosi, dr\u017eavotvorni narodi, politi\u010dki narodi ili nacije<\/strong>. Stoga, Bosna i Hercegovina nije unitarno-gra\u0111anska, odnosno jednonacionalna, nego vi\u0161enacionalna dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugo, tvrdnja da se svatko tko \u017eeli mo\u017ee izjasniti kao Hrvat, Srbin ili Bo\u0161njak je samo relativno to\u010dna i postavljena je u krivi kontekst \u0161to u kona\u010dnici ponovno rezultira pogre\u0161nim tuma\u010denjima ustavno-pravnih na\u010dela i pojmova te apsurdnim politi\u010dkim situacijama. Prije nego obrazlo\u017eimo prethodne tvrdnje, korisno je spomenuti i slijede\u0107e \u010dinjenice.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ju\u017eni Tirol i Bruxelles drumom, Standard i Marko \u0161umom<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Ju\u017enom Tirolu, bogatoj autonomnoj regiji Italije, \u201eProporz Dekret\u201c iz 1976. godine propisuje da pozicije u javnoj upravi, uklju\u010duju\u0107i i pravosu\u0111e, proporcionalno trebaju zauzimati Nijemci, Talijani i Ladini u skladu s rezultatima posljednjeg popisa stanovni\u0161tva. Na svakom popisu stanovnici se&nbsp;<strong>moraju izjasniti o svojoj pripadnosti jednoj od triju jezi\u010dnih grupa<\/strong>. Oni koji ne pripadaju ni jednoj, ipak moraju izabrati jednu od te tri.&nbsp;<strong>Kopija izjave o izja\u0161njenju \u010duva se na sudu<\/strong>&nbsp;i relevantna je kad se netko kandidira za odre\u0111enu administrativnu du\u017enost.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Regija Bruxelles, pored Flandrije i Valonije, jedna je od tri regije u Belgiji. Kada se kandidat natje\u010de za regionalni parlament Bruxellesa, on ili ona se najprije&nbsp;<strong>mora izjasniti kojoj jezi\u010dnoj grupi pripada<\/strong>&nbsp;(francuskoj\/valonskoj ili nizozemskoj\/flamanskoj).&nbsp;<strong>Ova odluka va\u017ei do kraja \u017eivota<\/strong>. Svaki kandidat koji se kandidira na du\u017enost koja pripada jednoj jezi\u010dnoj grupi nikad poslije ne mo\u017ee se kandidirati za du\u017enost koja pripada drugoj grupi. Onaj tko govori nizozemski\/flamanski nikada ne mo\u017ee postati premijer regije Bruxelles. Na izborima u Bruxellesu je, tako\u0111er,&nbsp;<strong>nelegalno kandidiranje vi\u0161ejezi\u010dnih stranaka<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon \u0161to smo vidjeli kakva na\u010dela i pravila vrijede na sjeveru Italije i glavnom gradu Europske Unije, idemo vidjeti \u0161to o tim na\u010delima i pravilima misle Standard i J. Marko.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cInsistiraju\u0107i na provedbi presude Ljubi\u0107 HDZ o\u010dito slijedi politi\u010dku strategiju po kojoj samo najve\u0107a etni\u010dka partija smije odlu\u010divati ko je pravi Hrvat koji smije birati Hrvate\u201d, citira Standard profesora Josepha Marka.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cTime se pravno priprema teren kako bi se ukinulo da pojedinac subjektivno odre\u0111uje pripadnost etni\u010dkoj grupi kao i da to od sada trebaju utvr\u0111ivati institucije vlasti\u201d, ka\u017ee analiti\u010dar.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osim \u0161to je u proturje\u010dju sa sobom i vlastitim mi\u0161ljenjem, J. Marko je izgleda u proturje\u010dju i s na\u010delima koja vrijede u jednom od najrazvijenijih dijelova Italije i glavnom gradu Europske Unije. Situacija postaje jo\u0161 grotesknija kada se ima u vidu da je J. Marko napisao i zastupao&nbsp;<em>Odluku o konstitutivnosti naroda \u2013 Bo\u0161njaka, Hrvata i Srba \u2013 na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.&nbsp;<\/em>U toj se odluci, me\u0111u ostalim, navodi kako je konstitutivnost tri imenovana naroda temeljno ili krovno, odnosno natkrovljuju\u0107e na\u010delo Ustava BiH.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Legitimitet predstavljanja kao&nbsp;<em>sine qua non<\/em>&nbsp;konstitutivnosti naroda<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako smo ve\u0107 ranije u tekstu ustvrdili i obrazlo\u017eili, legitimitet predstavljanja Bo\u0161njaka, Hrvata i Srba je&nbsp;<em>conditio sine qua non<\/em>&nbsp;konstitutivnosti. Ako jedan konstitutivni narod nema zajam\u010deno pravo i izvjesnost da mo\u017ee samostalno izabrati svoje politi\u010dke predstavnike, onda taj narod nije konstitutivan. Ve\u0107 smo naveli kako&nbsp;<strong>je svaki oblik onemogu\u0107avanja legitimnog predstavljanja<\/strong>&nbsp;Bo\u0161njaka, Hrvata i Srba u institucijama i tijelima vlasti koje je Ustav BiH namijenio predstavljanju konstitutivnih naroda, izravno&nbsp;<strong>kr\u0161enje DMS-a, ru\u0161enje postoje\u0107eg ustavno-pravnog poretka, negiranje pravne dr\u017eave i nepo\u0161tivanje vladavine prava<\/strong>. Ovdje jo\u0161 treba dodati i da je relativiziranje i onemogu\u0107avanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u suprotnosti s&nbsp;<em>Odlukom o konstitutivnosti naroda \u2013 Bo\u0161njaka, Hrvata i Srba \u2013 na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine,&nbsp;<\/em>odnosno da ju izravno kr\u0161i. A upravo to, 2021. godine, predla\u017ee i zagovara J. Marko:&nbsp;<strong>relativiziranje i kr\u0161enje Odluke<\/strong>&nbsp;za koju je 2000. godine ne samo glasovao ve\u0107 ju najve\u0107im dijelom sam i kreirao.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Majorizatorski potencijal teze o subjektivnosti etni\u010dkih identiteta<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada se postavi u konkretan politi\u010dki kontekst,&nbsp;<strong>teza J. Marka&nbsp;<em>o subjektivnosti etni\u010dkih identiteta,&nbsp;<\/em>poku\u0161aj je relativiziranja, izigravanja i onemogu\u0107avanja legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda<\/strong>. Najbolje se to vidi na primjeru izbora \u010dlanova Predsjedni\u0161tva. U FBiH se biraju dva \u010dlana, hrvatski i bo\u0161nja\u010dki. Sukladno temeljnom na\u010delu Ustava BiH iz&nbsp;<em>Odluke o konstitutivnosti naroda<\/em>, Hrvatski \u010dlan mora biti izraz hrvatske izborne volje, a bo\u0161nja\u010dki \u010dlan bo\u0161nja\u010dke izborne volje. S obzirom da u FBiH \u017eivi 70,4% Bo\u0161njaka i 22,44% Hrvata, za J. Marka rje\u0161enje tog problema je vrlo jednostavno: Bo\u0161njaci zbog izrazite broj\u010dane nadmo\u0107i bez problema mogu izabrati oba \u010dlana, a oni koji glasuju za hrvatskog \u010dlana samo trebaju izjaviti da su se na dan izbora subjektivno osje\u0107ali kao Hrvati. \u010cak ni to ne moraju jer J. Marko tvrdi da je to njihovo subjektivno pravo u koje se nitko ne smije mije\u0161ati, pravo koje nikome ne trebaju dokazivati niti ga itko smije provjeravati. Osobito, tvrdi \u201eaustrijski stru\u010dnjak\u201c, to ne bi smjele utvr\u0111ivati dr\u017eavne institucije kao u tamo nekim demokratski zaostalim dr\u017eavama poput Italije i Belgije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Budu\u0107i je o\u010dito kako je J. Marko&nbsp;<strong>\u201eekspert\u201c koji svoja mi\u0161ljenja i stavove prilago\u0111ava interesima i \u017eeljama onih koji ga anga\u017eiraju i pla\u0107aju<\/strong>, a ve\u0107 neko vrijeme to su protagonisti bo\u0161nja\u010dko-bosanske unitaristi\u010dke agende, bilo bi zanimljivo vidjeti koje bi stajali\u0161te zauzeo glede presude Vrhovnog suda Kosova u predmetu AA.br.30\/2021 (Ujedinjena Zajednica \u2013 Adrijana Hod\u017ei\u0107). Presuda AA.br.30\/2021 je nalo\u017eila poni\u0161tavanje odre\u0111enog broja glasova koje je Adrijana Hod\u017ei\u0107 dobila u ve\u0107inski srpskim op\u0107inama na Kosovu (Leposavi\u0107, Zve\u010dan, Zubin Potok i Severna Mitrovica).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Tko bira hrvatske predstavnike u FBiH, bo\u0161nja\u010dke na Kosovu, njema\u010dke u Ju\u017enom Tirolu i flamanske u Bruxellese?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Adrijana Hod\u017ei\u0107 bila je kandidat za predstavnika bo\u0161nja\u010dke zajednice u Parlamentu Kosova. Vrhovni sud je poni\u0161tio odre\u0111en broj njezinih glasova zato jer je taj broj glasova bio u disproporciji s brojem Bo\u0161njaka u tim op\u0107inama. Na primjer, Adrijana Hod\u017ei\u0107 je u Zubinom Potoku dobila 407 glasova. Vrhovni sud Kosova je poni\u0161tio svih 407 glasova jer u Zubinom Potoku, u skladu s Izvje\u0161\u0107em OSCE od 2018. godine, ne \u017eivi ni jedan Bo\u0161njak. Da je u Zubinom Potoku na popisu OSCE-a bilo sedam Bo\u0161njaka, sud bi poni\u0161tio 400 glasova. Ovdje vrijedi spomenuti jednu analogiju s BiH. Naime, na izborima za \u010dlanove Predsjedni\u0161tva BiH 2018. godine, \u017deljko Kom\u0161i\u0107 je kao kandidat za H\u010cPrBiH u Kalesiji dobio&nbsp;<strong>3.173 glasova<\/strong>. Po slu\u017ebenom popisu iz 2013. godine u Kalesiji je \u017eivjelo 32.227 Bo\u0161njaka,&nbsp;<strong>20 Hrvata<\/strong>&nbsp;i 254 Srba. \u201eEksperti\u201c poput J. Marka ne samo da u tome nisu vidjeli problem nego su to smatrali pokazateljem visoke patriotske i demokratske svijesti gra\u0111ana Kalesije te njihovog neotu\u0111ivog prava na subjektivan izbor nacionalnog identiteta. Jer zaboga, nisu Bo\u0161njaci, Hrvati i Srbi u Kalesiji politi\u010dki retrogradni i demokratski neosvije\u0161teni poput Talijana i Nijemaca u Ju\u017enom Tirolu, ili Valonaca i Flamanaca u Bruxellesu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Devijacija izborne volje i miniranje izbornog procesa<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Glede merituma ne samo ovoga teksta, nego i IDPI prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH iznimno je pou\u010dno i korisno citirati neke dijelove spomenute presude Vrhovnog suda Kosova (VSK).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Panel je dana 06.03.2021.godine&nbsp;<strong>po slu\u017ebenoj du\u017enosti<\/strong>&nbsp;obavio istra\u017ene radnje kako bi utvrdio fakti\u010dko stanje i do\u0161ao je do zaklju\u010dka da su \u017ealbe delimi\u010dno osnovane, iz razloga \u0161to:&nbsp;<strong>Dobijeni glasovi<\/strong>&nbsp;od Ujedinjene Zajednice-Adrijane Hod\u017ei\u0107 i Koalicije VAKAT&nbsp;<strong>su u disproporciji sa brojem stanovnika bo\u0161nja\u010dke zajednice<\/strong>, zajednice kojoj pripadaju i politi\u010dki subjekti \u2013 \u017ealioci pa i oni drugi-napadnuti. Takvi glasovi bivaju neva\u017ee\u0107i zbog \u010dinjenice da se radi o nedemokratskom standardu, da glasovima bira\u010da jedne zajednice budu osigurana prava predstavnika drugih zajednica, te kao takvi ne mogu biti objektivna veza izme\u0111u glasa\u010da i subjekta za kojeg se glasa.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Po prvi put na op\u0161tim izborima na Kosovu, odre\u0111eni subjekti, u ovom slu\u010daju Ujedinjena Zajednica-Adrijana Hod\u017ei\u0107 i Koalicija VAKAT dobili su ve\u0107inu glasova od srpske zajednice \u0161to predstavlja&nbsp;<strong>devijaciju volje glasa\u010da bo\u0161nja\u010dke zajednice. To u su\u0161tini zna\u010di miniranje izbornog procesa i njegovog integriteta<\/strong>.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Prema mi\u0161ljenju Panela, \u2018miniranje\u2019 izbornog procesa putem glasanja, orkestriran za pojedine subjekte kako bi bili izabrani predstavnici bo\u0161nja\u010dke zajednice, osim izigravanja volje glasa\u010da ono ugro\u017eava i unutarnju izbornu demokratiju, eliminisanje takmi\u010darkog duha izme\u0111u politi\u010dkih subjekata sa garantovanim mestima, a sve to biva suprotno \u010dlanu 111.1 Zakona o Op\u0161tim izborima (skr.ZOI), \u010dlanu 58.4 Ustava R. Kosova i&nbsp;<strong>osnovnih na\u010dela evropskog izbornog nasle\u0111a.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Da je bilo \u2018orkestriranih\u2019 glasova za odre\u0111ene subjekte dobijenih preko glasa\u010da drugih zajednica, potvr\u0111eno je putem&nbsp;<strong>upore\u0111ivanja broja stanovnika sa brojem osvojenih glasova<\/strong>. Pregled broja stanovnika dobijen je putem statisti\u010dkih podataka Zavoda za statistiku R. Kosova od 2011 godine, pa i od strane OSCE.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Poku\u0161aj stvaranja takve prakse da se&nbsp;<strong>masovnim glasanjem jedne zajednice glasa za drugu, predstavlja rizik koji bi u budu\u0107em mogao biti zloupotrebljavan od strane ve\u0107inske zajednice<\/strong>&nbsp;\u010dime bi bilo onemogu\u0107eno manjinskim zajednicama objektivno pravo predstavljanja.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Delimi\u010dno poni\u0161tenje glasova politi\u010dkih subjekata navedenim u dispozitivu ove odluke, ima za cilj \u010duvanje i&nbsp;<strong>garantovanje prava predstavljanja u odnosu na procenat ljudstva iz redova ove zajednice<\/strong>, kako je ina\u010de zagarantovano zakonom i ustavom.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovi citati, ujedno su i izvrstan uvod u obja\u0161njenje IDPI prijedloga izmjena IZ BiH. Naime,&nbsp;<strong>logika i temeljno na\u010delo i IDPI prijedloga i presude Vrhovnog suda Kosova je ista \u2013 legitimitet predstavljanja naroda<\/strong>. U kona\u010dnici, na toj logici i na\u010delu donesena je i famozna&nbsp;<em>Odluka o konstitutivnosti naroda \u2013 Bo\u0161njaka, Hrvata i Srba \u2013 na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.&nbsp;<\/em>Odluka USBiH potvrdila je konstitutivnost tri naroda kao temeljno na\u010delo Ustava BiH koje je u ustavno-pravnom smislu izvornije od \u010dinjenice postojanja dva entiteta, a Presuda VSK je operacionalizirala&nbsp;<em>conditio sine qua non<\/em>&nbsp;tog na\u010dela a to je legitimitet predstavljanja. Legitimni (va\u017ee\u0107i) glasovi predstavnika jednog naroda su samo oni glasovi koje je politi\u010dki kandidat dobio od pripadnika naroda kojeg predstavlja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Je li podskup ve\u0107i od skupa?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U BiH se radi o konstitutivnim narodima i njihovim legitimnim predstavnicima, a na Kosovu o nacionalnim manjinama i njihovim legitimnim predstavnicima. Unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dki argument da Hrvati u BiH nisu nacionalna manjina pa se stoga ne mogu pozivati na prava koja imaju nacionalne manjine, cini\u010dan je i maliciozan. Status konstitutivnog naroda u jednoj dr\u017eavi jam\u010di tom narodu ve\u0107i stupanj kolektivnih prava, nego status nacionalne manjine koju odre\u0111eni narod ima u nekoj jednonacionalnoj dr\u017eavi. Po unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dkoj logici ispada kako je podskup ve\u0107i od skupa, odnosno, prava nacionalnih manjina ve\u0107eg stupnja nego prava konstitutivnih naroda.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zna\u010daj Presude VSK nije samo u \u010dinjenici da je ona vrlo&nbsp;<strong>jasno i nedvosmisleno objasnila i potvrdila pravo naroda (nacionalne manjine) na legitimno predstavljanje<\/strong>, nego i u tome \u0161to je sve glasove koji izlaze iz okvira legitimnog predstavljanja, odnosno koji su u disproporciji s brojem stanovnika tog naroda (nacionalne manjine) proglasila nezakonitim i poni\u0161tila. Sukladno logici kojom su se vodili \u010dlanovi VSK, \u010dlanovi IDPI-ja su zagovarali i zagovaraju tvrdnju da je izbor \u017deljka Kom\u0161i\u0107a za H\u010cPrBiH ne samo nelegitiman (neustavan) nego i nelegalan. IZ BiH nigdje nije dopustio mogu\u0107nost da H\u010cPrBiH bude izabran ve\u0107inskim bo\u0161nja\u010dkim glasovima, on samo nije bio dovoljno jasan u izricanju te zabrane. Mjerodavne odredbe postoje\u0107eg IZBiH, zbog navedene nepreciznosti, stoga zahtijevaju ustavno-pravno tuma\u010denje te izmjene koje \u0107e otkloniti uo\u010dene nepreciznosti. Jedino, ponavljamo, jedino ispravno tuma\u010denje tih odredbi je ono koje je u skladu s temeljnim na\u010delom cijelog Ustava BiH, a to je na\u010delo konstitutivnosti i me\u0111usobne jednakopravnosti Bo\u0161njaka, Hrvata i Srba.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kosovski i IDPI-jev&nbsp;<em>Proporz Dekret<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S obzirom da je konstitutivan samo onaj narod koji ima zajam\u010deno pravo i mogu\u0107nost samostalno i slobodno birati vlastite politi\u010dke predstavnike za ona tijela i institucije vlasti koje je Ustav odredio za takvu vrstu predstavljanja, jedino ispravno tuma\u010denje mjerodavnih odredbi IZBiH je da politi\u010dki predstavnik jednog konstitutivnog naroda mora biti izraz izborne volje pripadnika tog naroda. Ako se ispravno razumije temeljno na\u010delo Ustava BiH i u skladu s njim protuma\u010di \u010clanak V. tog istog ustava, onda&nbsp;<strong>postoji samo jedno ispravno tuma\u010denje odredbi IZBiH koje se ti\u010du izbora tri \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH<\/strong>. A to je tuma\u010denje po kojem nije dopu\u0161teno da pripadnici jednog naroda ve\u0107inski utje\u010du na izbor predstavnika drugog naroda. Stoga je&nbsp;<strong>Kom\u0161i\u0107ev izbor<\/strong>&nbsp;u suprotnosti ne samo s Ustavom BiH, dakle&nbsp;<strong>nelegitiman<\/strong>, nego i s postoje\u0107im IZBiH, odnosno,&nbsp;<strong>nelegalan<\/strong>, protuzakonit.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izborni zakon ni u BiH ni na Kosovu nije izrijekom zabranio i operativno onemogu\u0107io da pripadnici jednog naroda sudjeluju u izboru predstavnika drugog naroda, ali je jasno i nepobitno dokazivo da je takva praksa u suprotnosti s duhom ustava (nelegitimna) te svrhom i ispravnim tuma\u010denjem mjerodavnih odredbi izbornog zakona (nelegalna). Zato je Vrhovni sud Kosova tu praksu sankcionirao i sveo na razumno prihvatljivu mjeru koja glasi:&nbsp;<strong><em>Broj glasova koje predstavnik (ili predstavnici, ako ih je vi\u0161e) jednog naroda mo\u017ee dobiti u jednoj izbornoj jedinici ne smije biti ve\u0107i od broja pripadnika tog naroda u toj izbornoj jedinici.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovo na\u010delo proporcionalnosti (srazmjernosti) broja legitimnih glasova i broja pripadnika jednog naroda u jednoj izbornoj jedinici temeljno je na\u010delo IDPI prijedloga izmjena IZ BiH. Taj prijedlog \u0107emo predstaviti i pojasniti u drugom dijelu ovoga teksta. U njemu \u0107emo se referirati i na odre\u0111ene elemente \u201eanalize\u201c IDPI prijedloga koju je napravio novinar Klixa Senjo Mahini\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Negiranje konstitutivnosti naroda u funkciji velikobo\u0161nja\u010dkog nacionalizma<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prije bavljenja samim Prijedlogom smatrali smo nu\u017enim pojasniti javni narativ koji slu\u017ei kao dominantni referentni okvir ili kontekst unutar kojeg se IDPI-jev prijedlog tuma\u010di u dijelu bosanskohercegova\u010dke javnosti koji ne \u017eeli prihvatiti ustavnu \u010dinjenicu da je BiH dr\u017eava u kojoj su Bo\u0161njaci, Hrvati i Srbi konstitutivni i jednakopravni narodi. Negiranje konstitutivnosti, pri tom, ima sasvim razli\u010dita zna\u010denja i posljedice za svaki od tri konstitutivna naroda.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Politi\u010dkim Srbima u BiH konstitutivnost naroda nije primarna zato jer su i pravno i stvarno vlastitu konstitutivnost operacionalizirali kroz entitet Republika Srpska. Ukidanjem konstitutivnosti i pretvaranjem daytonske BiH u takozvanu gra\u0111ansku dr\u017eavu, BiH bi se od&nbsp;<strong>federacije tri konstitutivna naroda<\/strong>&nbsp;pretvorila u&nbsp;<strong>konfederaciju dva \u201egra\u0111anska\u201c entiteta<\/strong>. Politi\u010dkim Srbima ta opcija pojednostavljuje upravljanje cijelim entitetom RS i legitimira neki budu\u0107i referendum o neovisnosti. Ukidanje konstitutivnosti, dakle, politi\u010dkim Srbima otvara mogu\u0107nost realizacije njihovog maksimalisti\u010dkog nacionalnog cilja: RS kao samostalna dr\u017eava ili dio dr\u017eavne zajednice sa Srbijom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Politi\u010dki Bo\u0161njaci u ukidanju konstitutivnosti naroda vide&nbsp;<strong>mogu\u0107nost da zbog demografske nadmo\u0107i postanu \u201edemokratska\u201c ve\u0107ina<\/strong>&nbsp;i na razini FBiH i na razini cijele BiH te da, u eventualnom drugom krugu takvog plana, s tih pozicija krenu u proces ukidanja entiteta i pretvaranja cijele BiH u bo\u0161nja\u010dku nacionalnu dr\u017eavu. Ukidanje konstitutivnosti, dakle, politi\u010dkim Bo\u0161njacima otvara mogu\u0107nost realizacije njihovog maksimalisti\u010dkog nacionalnog cilja kroz tri faze: 1) FBiH kao gra\u0111anski entitet s dominantnom bo\u0161nja\u010dkom ve\u0107inom; 2) BiH kao gra\u0111anska dr\u017eava s prostom bo\u0161nja\u010dkom ve\u0107inom; 3) BiH kao bo\u0161nja\u010dka nacionalna dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ukidanje na\u010dela konstitutivnosti i jednakopravnosti tri naroda, kako smo vidjeli, ne bi ugrozilo vitalne nacionalne interese ni Srba, barem u prvoj fazi, ni Bo\u0161njaka jer i jedni i drugi imaju institucionalne mehanizme i politi\u010dke resurse za o\u010duvanje i razvoj vlastitog nacionalnog i politi\u010dkog subjektiviteta. Politi\u010dki Srbi se primarno oslanjanju na&nbsp;<strong>RS i njene nadle\u017enosti<\/strong>, a politi\u010dki Bo\u0161njaci na \u010dinjenicu da ve\u0107 sada \u010dine&nbsp;<strong>70,4%<\/strong>&nbsp;gra\u0111ana na razini FBiH i&nbsp;<strong>50,1%<\/strong>&nbsp;na razini cijele BiH te na procjene da \u0107e se njihova broj\u010dana nadmo\u0107 vremenom pove\u0107avati kako na razini entiteta FBiH tako i na razini dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od tri konstitutivna naroda jedino bi Hrvati gubitkom ustavne pozicije konstitutivnosti odmah izgubili sve mehanizme za\u0161tite vlastitih vitalnih nacionalnih interesa. Ukidanjem konstitutivnosti, nad Hrvatima u BiH bio bi izvr\u0161en institucionalni i svojevrstan politi\u010dki genocid, eliminiranje Hrvata kao politi\u010dkog naroda. Stoga smo zagovarateljima i protagonistima unitaristi\u010dke ideologije i agende pridodali i \u0161ovinisti\u010dku odrednicu. Zagovaranje i provo\u0111enje dekonstituiranja Hrvata u BiH s pravom se mo\u017ee smatrati \u0161ovinisti\u010dkom politikom i praksom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Mimikri\u010dnost i dediskurzacija na probosanski i patriotski na\u010din<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dodatni problem sa spomenutim unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dkim narativom je u njegovoj ne transparentnosti i mimikri\u010dnosti. Zagovaratelji i provoditelji tog narativa jednim dijelom nemaju svijest o konkretnim politi\u010dkim posljedicama koje taj narativ mo\u017ee proizvesti, a drugim dijelom i kad su svjesni posljedica, ne \u017eele to javno priznati. Stoga su prisiljeni smi\u0161ljati i zagovarati nelogi\u010dne i neutemeljene argumente, apsurdne tvrdnje i nekonzistentne teorije. Neke smo spomenuli i dekonstruirali i u ovom tekstu. Unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dki argumenti, tvrdnje i teorije toliko su preplavile javni i politi\u010dki prostor u posljednjih 20 godina da je bilo koji oblik smislenog i diskurzivnog bavljenja tako ozbiljnom temom kao \u0161to su izmjene postoje\u0107eg IZ, pa i samih ustava entiteta i dr\u017eave, postao vrlo frustriraju\u0107i i gotovo beznade\u017ean posao. Stoga smo i odlu\u010dili da&nbsp;<strong>prije bavljenja samim Prijedlogom i njegovim glavnim zna\u010dajkama<\/strong>, ovoliku pa\u017enju poklonimo obja\u0161njavanju i dekonstruiranju unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dkog narativa koji dominira gotovo svim segmentima one javnosti koja se, me\u0111u ostalim, samoproglasila probosanskom i patriotskom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\/HMS\/<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sarajevski portal Klix.ba objavio je 10. 3. 2021. godine tekst Senje Mahini\u0107a pod naslovom \u201eAnalizirali smo IDPI-jev prijedlog reforme Izbornog zakona: Koeficijenti i bodovi za novi jaz\u201c. S obzirom da je rije\u010d o jednom od \u010ditanijih i utjecajnijih news portala u BiH, o\u010dekivali smo koliko toliko objektivnu i stru\u010dnu analizu prijedloga napravljenog u Institutu za [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":6613,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-6612","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.6 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>Podr\u017eavanje i reproduciranje unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dkog narativa o Hrvatima u BiH - RADIO LJUBU\u0160KI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/24\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Podr\u017eavanje i reproduciranje unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dkog narativa o Hrvatima u BiH - RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Sarajevski portal Klix.ba objavio je 10. 3. 2021. godine tekst Senje Mahini\u0107a pod naslovom \u201eAnalizirali smo IDPI-jev prijedlog reforme Izbornog zakona: Koeficijenti i bodovi za novi jaz\u201c. S obzirom da je rije\u010d o jednom od \u010ditanijih i utjecajnijih news portala u BiH, o\u010dekivali smo koliko toliko objektivnu i stru\u010dnu analizu prijedloga napravljenog u Institutu za [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/24\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-03-24T22:28:29+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/vukoja-sitarski-scaled-1-1068x801-1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1068\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"801\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"23 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/24\\\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/24\\\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\"},\"headline\":\"Podr\u017eavanje i reproduciranje unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dkog narativa o Hrvatima u BiH\",\"datePublished\":\"2021-03-24T22:28:29+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/24\\\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\\\/\"},\"wordCount\":5814,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/24\\\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/03\\\/vukoja-sitarski-scaled-1-1068x801-1.jpg\",\"articleSection\":[\"BIH i regija\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/24\\\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/24\\\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\\\/\",\"name\":\"Podr\u017eavanje i reproduciranje unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dkog narativa o Hrvatima u BiH - RADIO LJUBU\u0160KI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/24\\\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/24\\\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/03\\\/vukoja-sitarski-scaled-1-1068x801-1.jpg\",\"datePublished\":\"2021-03-24T22:28:29+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/24\\\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/24\\\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/24\\\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/03\\\/vukoja-sitarski-scaled-1-1068x801-1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/03\\\/vukoja-sitarski-scaled-1-1068x801-1.jpg\",\"width\":1068,\"height\":801},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/24\\\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Podr\u017eavanje i reproduciranje unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dkog narativa o Hrvatima u BiH\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"description\":\"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/radioljubuski\",\"https:\\\/\\\/hr.linkedin.com\\\/company\\\/radio-ljubuski\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Podr\u017eavanje i reproduciranje unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dkog narativa o Hrvatima u BiH - RADIO LJUBU\u0160KI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/24\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Podr\u017eavanje i reproduciranje unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dkog narativa o Hrvatima u BiH - RADIO LJUBU\u0160KI","og_description":"Sarajevski portal Klix.ba objavio je 10. 3. 2021. godine tekst Senje Mahini\u0107a pod naslovom \u201eAnalizirali smo IDPI-jev prijedlog reforme Izbornog zakona: Koeficijenti i bodovi za novi jaz\u201c. S obzirom da je rije\u010d o jednom od \u010ditanijih i utjecajnijih news portala u BiH, o\u010dekivali smo koliko toliko objektivnu i stru\u010dnu analizu prijedloga napravljenog u Institutu za [&hellip;]","og_url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/24\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\/","og_site_name":"RADIO LJUBU\u0160KI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","article_published_time":"2021-03-24T22:28:29+00:00","og_image":[{"width":1068,"height":801,"url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/vukoja-sitarski-scaled-1-1068x801-1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Radio Ljubu\u0161ki","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@radioljubuski","twitter_site":"@radioljubuski","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Radio Ljubu\u0161ki","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"23 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/24\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/24\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\/"},"author":{"name":"Radio Ljubu\u0161ki","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b"},"headline":"Podr\u017eavanje i reproduciranje unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dkog narativa o Hrvatima u BiH","datePublished":"2021-03-24T22:28:29+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/24\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\/"},"wordCount":5814,"publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/24\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/vukoja-sitarski-scaled-1-1068x801-1.jpg","articleSection":["BIH i regija"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/24\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/24\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\/","name":"Podr\u017eavanje i reproduciranje unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dkog narativa o Hrvatima u BiH - RADIO LJUBU\u0160KI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/24\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/24\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/vukoja-sitarski-scaled-1-1068x801-1.jpg","datePublished":"2021-03-24T22:28:29+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/24\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/24\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/24\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\/#primaryimage","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/vukoja-sitarski-scaled-1-1068x801-1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/vukoja-sitarski-scaled-1-1068x801-1.jpg","width":1068,"height":801},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/24\/podrzavanje-i-reproduciranje-unitaristicko-sovinistickog-narativa-o-hrvatima-u-bih\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/radioljubuski.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Podr\u017eavanje i reproduciranje unitaristi\u010dko-\u0161ovinisti\u010dkog narativa o Hrvatima u BiH"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","name":"Radio Ljubu\u0161ki","description":"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization","name":"Radio Ljubu\u0161ki","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","width":512,"height":512,"caption":"Radio Ljubu\u0161ki"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","https:\/\/x.com\/radioljubuski","https:\/\/hr.linkedin.com\/company\/radio-ljubuski","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b","name":"Radio Ljubu\u0161ki"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6612","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6612"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6612\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6614,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6612\/revisions\/6614"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6613"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6612"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6612"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6612"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}