{"id":67193,"date":"2021-09-23T22:54:49","date_gmt":"2021-09-23T21:54:49","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=67193"},"modified":"2021-09-23T22:54:49","modified_gmt":"2021-09-23T21:54:49","slug":"malenica-novim-zakonom-na-cjelovit-nacin-reguliramo-institut-referenduma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/09\/23\/malenica-novim-zakonom-na-cjelovit-nacin-reguliramo-institut-referenduma\/","title":{"rendered":"Malenica: Novim zakonom na cjelovit na\u010din reguliramo institut referenduma"},"content":{"rendered":"\n

Pobolj\u0161anje nedore\u010denog zakonodavnog okvira instituta referenduma u pravnom poretku Hrvatske posebno u dijelu vezanom uz provedbu postupaka referenduma narodne inicijative, predla\u017ee Vlada prijedlogom zakona o referendumu koji je sa sjednice uputila u Hrvatski sabor.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Aktualni zakonodavni okvir je u mnogome nedore\u010den, osobito kad je rije\u010d o narodnim inicijativama i postupcima koji kod takvih inicijativa prethode dono\u0161enju odluke Hrvatskoga sabora o raspisivanju referenduma, ali i pitanjima poput referendumske aktivnosti i promatranja samog referenduma, rekao je ministar pravosu\u0111a i uprave Ivan Malenica obja\u0161njavaju\u0107i odredbe prijedloga zakona.

– Pravno podru\u010dje referenduma u cijelosti uskla\u0111uje se s Ustavom, otklanjaju se nedostaci i nedore\u010denosti va\u017ee\u0107eg zakona, osigurava se transparentnost i otvorenost postupka provedbe referenduma i djelotvorniji utjecaj gra\u0111ana u procesu politi\u010dkog odlu\u010divanja”, rekao je te dodao da su u zakonski prijedlog ugra\u0111ene i preporuke Venecijanske komisije Vije\u0107a Europe.

Po prvi se put tako sustavno ure\u0111uje institut referendumskog pitanja te se propisuje koje formalno-pravne pretpostavke mora ispunjavati referendumsko pitanje, a ispunjava li ih utvr\u0111ivat \u0107e Dr\u017eavno izborno povjerenstvo (DIP).

Jasno se propisuje i osnivanje organizacijskog odbora, definira se broj \u010dlanova, odre\u0111ivanje predstavnika i sadr\u017eaj odluka o osnivanju organizacijskog odbora inicijative, naveo je ministar.

– Tako\u0111er se propisuje obveza upisa u evidenciju referendumskih inicijativa koje \u0107e u e-obliku voditi DIP, dodao je.

S 15 na 30 dana produ\u017euje se razdoblje za prikupljanje popisa<\/strong>

<\/strong>Razdoblje prikupljanja potpisa bira\u010da koji tra\u017ee raspisivanje referenduma produ\u017euje se s 15 na 30 dana, ure\u0111uje se i pitanje mjesta prikupljanja potpisa na javnim povr\u0161inama te \u0107e broj tih mjesta, ovisno o broju stanovnika, utvr\u0111ivati jedinice lokalne samouprave, bez naknade.

Definira se pojam “potpis bira\u010da” te se odre\u0111uje koji se potpis bira\u010da smatra pravovaljanim, a detaljno se razra\u0111uje postupak broja i pravovaljanosti potpisa te \u0107e ga obavljati DIP u roku od 30 dana od dana predaje potpisnih lista Saboru.

Odre\u0111uje se i rok za raspisivanje referenduma te je Sabor du\u017ean u roku od 30 dana od dana objave DIP-a da se dovoljan broj bira\u010da izjasnio o inicijativi, raspisati referendum.

Uvodi se mogu\u0107nost protuprijedloga referendumskog pitanja<\/strong>

– Po uzoru na \u0160vicarsku, uvode se izravni i neizravni prijedlozi predstavni\u010dkog tijela te \u0107e Sabor na prijedlog Odbora za Ustav i politi\u010dki sustav mo\u0107i unutar 30 dana pokrenuti postupak utvr\u0111ivanja protuprijedloga referendumskoga pitanja, rekao je Malenica.

U skladu s preporukama Venecijanske komisije prvi \u0107e se put propisati tko su sudionici referendumske aktivnosti i koje se radnje smatraju referendumskom aktivno\u0161\u0107u.

To\u010dno se definira tko \u0107e i na koji na\u010din mo\u0107i promatrati odr\u017eavanje referenduma te \u0107e tako postupku provjere to\u010dnosti i potpunosti podataka o potpisnicima upisanima u popisne liste (tzv. brojanje potpisa) imati pravo prisustvovati predstavnik organizacijskog odbora i predstavnika odbora protivnika narodne inicijative ili osobe koje oni opunomo\u0107e, objasnio je Malenica.

Predlo\u017eenim se zakonom ure\u0111uje i pitanje lokanih referenduma.<\/p>\n\n\n\n

Malenica o odluci suda u slu\u010daju Buljan Flander: Neshvatljiva sudska odluka, ali i oporbene imputacije<\/strong>
<\/strong>
Ministar pravosu\u0111a i uprave Ivan Malenica je rekao da mu je kao ministru nezahvalno komentirati slu\u010daj s obzirom na to da se radi o sudskoj odluci na koju postoji mogu\u0107nost \u017ealbe, ali mu je osobno neshvatljivo postupanje samog suca u konkretnom predmetu.\u017d

Objasnio je da Zakon o medijima propisuje odre\u0111ene alate kako se mo\u017ee utjecati na odre\u0111ene medijske \u010dlanke, bilo putem demantija, nekog drugog alata ili u krajnjoj liniji nekog drugog postupka.

– Ovr\u0161ni zakon i institut privremene mjere ne znam za \u0161to je kori\u0161ten u ovoj situaciji, kazao je Malenica, komentiraju\u0107i sudsku odluku kojom je novinarki Jeleni Jindri zabranjeno da na portalu H-Alter objavljuje tekstove o ravnateljici Poliklinike za za\u0161titu djece i mladih Gordani Buljan Flander.

Malenica je ustvrdio da su mu isto tako neshvatljive imputacije odre\u0111enih oporbenih politi\u010dara da je to udar na slobodu medija.<\/p>\n\n\n\n

Strategija protiv korupcije za sna\u017eniju afirmaciju gra\u0111ana, civilnog dru\u0161tva i medija
<\/strong>
Nacrtom prijedloga Strategije za sprje\u010davanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. koji je vlada usvojila inzistira se na sna\u017enijoj afirmaciji uloge gra\u0111ana, civilnog dru\u0161tva i medija kao “nezamjenjivih partnera tijelima javne vlasti u beskompromisnoj borbi protiv korupcije”.

– Uklju\u010divanje gra\u0111ana, medija i civilnog dru\u0161tva u detekciju i pra\u0107enje koruptivnih rizika, kao pogled ‘izvana’, poma\u017ee tijelima javne vlasti da rade odgovornije, transparentnije te da na odgovaraju\u0107i na\u010din utje\u010du na smanjenje mogu\u0107nosti korupcije, navodi se u tom strate\u0161kom dokumentu koji je nakon javnog savjetovanja i usvajanja na vladi upu\u0107en u daljnju proceduru.

Premijer Andrej Plenkovi\u0107 rekao je da je korupcija fenomen protiv kojeg se kontinuirano borimo mi i brojne druge zemlje, a strategija \u0107e biti provedena kroz tri godi\u0161nja akcijska plana i ima precizno definirane prioritetne ciljeve od ja\u010danja institucionalnog okvira i ja\u010danja transparentnosti do ja\u010danja sustava javne nabave i podizanja \u0161iroke svijesti o nu\u017enosti borbe protiv korupcije.

Ministar pravosu\u0111a i uprave Ivan Malenica rekao je da nacrt obuhva\u0107a daljnje unaprje\u0111enje u\u010dinkovitosti borbe protiv korupcije te razvoj institucionalnih, zakonodavnih, administrativnih i pravosudnih kapaciteta.

Ja\u010da kontrola imovinskih kartica sudaca, diploma, sukoba interesa u zdravstvu…<\/strong>

Malenica je u izjavi novinarima nakon sjednice vlade rekao je da je fokus strategije prvenstveno na prevenciji korupcije. U provedbi pet ciljeva predvi\u0111ene su 94 mjere.

Iz strategije je istaknuo transparentnije imenovanje u tvrtkama u jedinicama lokalne samouprave, eti\u010dki kodeks na lokalnoj razini i mehanizme za sna\u017enije sprje\u010davanje sukoba interesa i koruptivnih rizika, \u0161to zna\u010di da svi \u010dlanovi predstavni\u010dkih tijela moraju prijavljivati svoje poslovne odnose s tom jedinicom lokalne samouprave.

Kad je rije\u010d o imovinskim karticama sudaca predvi\u0111a se unaprje\u0111enje sustava same kontrole, a u podru\u010dju obrazovanja digitalna evidencija o studentima, digitalizacija diploma i njihova kvalitetnija provjera.

Mjere koje se odnose na zdravstvo vezane su za sprje\u010davanje sukoba interesa kod osoblja koje istodobno radi u privatnom i javnom zdravstvu, podizanje svijesti o \u0161tetnosti medicinskog osoblja, a strategija predvi\u0111a i dono\u0161enje zakonodavnog okvira koji \u0107e urediti pitanje lobiranja.

Nova strategija izgra\u0111ena je u cilju nastavka kontinuiranog strate\u0161kog provo\u0111enja i nadogra\u0111ivanja sustava antikorupcijskih mjera, a nakon isteka ranije strategije za razdoblje od 2015. do 2020. U tom su razdoblju, navodi se u nacrtu, postignuta mnoga pobolj\u0161anja u smislu zakonodavnih izmjena i ja\u010danja institucija, ali se prostor za unaprje\u0111enje stvara primjenom zakona u praksi i ja\u010danjem ovlasti institucija.

Ja\u010danje postoje\u0107ih i stvaranje novih sustavnih rje\u0161enja

<\/strong>U suzbijanu korupcije postavljeno je pet prioriteta javnih politika, odnosno posebnih ciljeva pri \u010demu se za ja\u010danje institucionalnog i normativnog okvira predvi\u0111a 36 mjera.

Za ja\u010danje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti predvi\u0111ena je 21 mjera, za ja\u010danje sustava integriteta i upravljanje sukobom interesa 18, za ja\u010danje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave 11 te osam mjera za podizanje javne svijesti o \u0161tetnosti korupcije, nu\u017enosti prijavljivanja nepravilnosti i ja\u010danja transparentnosti.

Predlo\u017eeni ciljevi obuhva\u0107aju antikorupcijske mjere u podru\u010dju lokalne i podru\u010dne samouprave, pravosu\u0111a, sporta, zdravstva, obrazovanja i znanosti, sustava javne nabave, financijskog sustava kao i mjere mehanizama ja\u010danja svijesti o \u0161tetnosti korupcije na svim razinama djelovanja, rekao je Malenica.

Strategija \u0107e se provoditi kroz tri trogodi\u0161nja akcijska plana i to za razdoblje od 2022. do 2024. godine, zatim od 2025. do 2027. te posljednji za razdoblje od 2028. do 2030. godine.

Na predlo\u017eenoj strategiji radila je radna skupina sastavljena od predstavnika tijela javne vlasti i \u0161irokog kruga zainteresiranih dionika iz civilnog sektora, medija, akademske zajednice, privatnog sektora i sindikata te Savjeta za sprje\u010davanje korupcije.

Nedostatak povjerenja u institucije<\/strong>

Kori\u0161tena je interna analiza provedbe Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020., uzeti su u obzir dokumenti me\u0111unarodnih procjena korupcije, online istra\u017eivanje procjene postoje\u0107eg stanja percepcije korupcije kod gra\u0111ana te obveze iz nacionalnih dokumenata.

U nacrtu se spominje i istra\u017eivanje Eurobarometra o korupciji iz 2020. u kojem je Hrvatska svrstana me\u0111u dr\u017eave \u010dlanice EU-a s najlo\u0161ijim rezultatom o percepciji gra\u0111ana o korupciji. Stoga je ministarstvo, uva\u017eavaju\u0107i visoke postotke u ispitivanjima percepcije korupcije, paralelno s postupkom izrade strategije provodilo online istra\u017eivanje u kojem je zaklju\u010dno s 15. prosincem 2020. sudjelovalo ukupno 3815 gra\u0111ana.

Na pitanje, na kojem je podru\u010dju gra\u0111anin naj\u010de\u0161\u0107e primoran sudjelovati u korupciji, ispitanici na prvo mjesto stavljaju zdravstvo s 33,5 posto, a slijede lokalna samouprava s 15,5 posto, poduzetni\u0161tvo s 13,4 posto i pravosu\u0111e s 9,4 posto.

Vezano za povjerenje u institucije, u kontekstu borbe protiv korupcije, gra\u0111ani imaju najvi\u0161e povjerenja u organizacije civilnoga dru\u0161tva odnosno civilni sektor, a najmanje u sudove, pu\u010dkog pravobranitelja i policiju.<\/p>\n\n\n\n