{"id":67813,"date":"2021-09-25T22:23:17","date_gmt":"2021-09-25T21:23:17","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=67813"},"modified":"2021-09-25T22:23:18","modified_gmt":"2021-09-25T21:23:18","slug":"hrvatska-je-u-epidemiji-poremecaja-pamcenja-strucnjak-objasnjava-sto-dovodi-do-demencije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/09\/25\/hrvatska-je-u-epidemiji-poremecaja-pamcenja-strucnjak-objasnjava-sto-dovodi-do-demencije\/","title":{"rendered":"“Hrvatska je u epidemiji poreme\u0107aja pam\u0107enja”, stru\u010dnjak obja\u0161njava \u0161to dovodi do demencije"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatska je u epidemiji poreme\u0107aja pam\u0107enja, a razlog tome je \u0161to populacija sve vi\u0161e stari, rekao je prof. dr. sc. Fran Borove\u010dki, voditelj Odjela za neurodegenerativne bolesti i neurogenetiku u KBC- Zagreb u emisiji Dobro jutro, Hrvatska.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Demencije imaju ve\u0107u pojavnost u starijoj populaciji. Do 2050. godine u svijetu \u0107e se utrostru\u010diti broj pacijenata s Alzheimerovom bolesti. U Hrvatskoj to tako\u0111er raste i ovaj problem \u0107e biti sve ve\u0107i za javno zdravstvo, naglasio je.

\u0160to se ti\u010de dijagnostike i tretiranja ovih problema, u zadnjih 10 godina prisutan je zna\u010dajni napredak, ka\u017ee.

– Prije 20 godina, demencija se mogla dijagnosticirati tek kada je pacijent preminuo i kada se napravi histolo\u0161ka analiza mozga. Danas za Alzheimerovu bolest mo\u017eemo s 95 posto re\u0107i da netko ima bolest na osnovu dijagnosti\u010dkih pretraga koje s mogu napraviti, rekao je i dodao kako su u Hrvatskoj dostupne sve dijagnosti\u010dke pretrage koje su dostupne i u cijelom svijetu.

Naglasio je kako danas razumijemo da postoje razni oblici demencije koji se javljaju u mla\u0111oj dobi. Pod mla\u0111om dobi smatra se dob od ispod 65 godina.

– Nakupljanje bjelan\u010devina i propadanje neurona su razlozi koji dovode do demencije. \u0160to je inicijalni korak tome mi jo\u0161 ne znamo do kraja, naglasio je Borove\u010dki i dodao da kad taj proces krene dolazi do propadanja \u017eiv\u010danih stanica i taj proces traje negdje 10- 20 godina prije nego \u0161to pacijent do\u0111e u bolnicu.

Istaknuo je kako postoje zablude kada je rije\u010d o demenciji i Alzheimerovoj bolesti. Jedna je da je demencija normalni proces u starenju, \u0161to nije to\u010dno. Druga je da se demencija ne mo\u017ee dijagnosticirati, a tre\u0107a je da se demencija ne mo\u017ee lije\u010diti.

– Rane promjene u govoru mogu pokazivati da se razvija demencija, kao i rana smanjenost pa\u017enje, govori i dodaje kako se danas ne govori samo o ranom kognitivnom poreme\u0107aju, ve\u0107 i o subjektivnom kognitivnom poreme\u0107aju.

Na pitanje mo\u017ee li genetika ukazivati na eventualni postotak oboljelosti potomaka, Borove\u010dki je rekao kako za neke vrste demencija postoji zna\u010dajan postotak genetske podloge. Kod Alzheimerove bolesti to nije toliko izra\u017eeno, ali danas znamo izra\u010dunati koliki je postotak nasljednosti.

Danas su u Hrvatskoj dostupne dvije vrste lijekova kada se govori o poreme\u0107aju pam\u0107enja. No, ve\u0107 zadnjih 20-ak godina se radi na razvoju novih lijekova \u0161to se ti\u010de Alzheimerove bolesti. Ove godine je registriran prvi lijek u SAD, koji djeluje na progresiju ove bolesti.

– Ako se dovoljno rano zapo\u010dne s terapijom, tijek bolesti oboljelih je puno bolji od onih koji nisu dobili terapiju, istaknuo je i dodao kako \u0107e kod novih lijekova biti va\u017eno rano zapo\u010deti terapiju kako bi se sprije\u010dilo nakupljanje bjelan\u010devina u mozgu i nastanak bolesti.

Pogledajte razgovor:<\/p>\n\n\n\n