Europska komisija isplatila je predujam Hrvatskoj iz Mehanizma oporavka i otpornosti od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna, \u0161to je najve\u0107a pojedina\u010dna uplata EU-ovih sredstava u dr\u017eavni prora\u010dun od kad je Hrvatska \u010dlanica Europske unije, priop\u0107ila je Vlada u utorak.<\/p>\n\n\n\n
Vlada najavljuje da \u0107e sredstva iz predujma biti usmjerena na reforme i projekte koji su najspremniji i koji se mogu prvi realizirati, \u0161to se izme\u0111u ostalog odnosi na potporu inovativnom projektu za istra\u017eivanje i razvoj autonomnih vozila; ulaganja u \u0161irokopojasnu pristupnu infrastrukturu i osiguranje pristupa 5G mre\u017ee; potpore poduzetnicima za energetsku u\u010dinkovitost i kori\u0161tenje obnovljive energije u industriji; projekte dekarbonizacije zgrada; kao i projekte vodnog gospodarstva koji ve\u0107 imaju spremnu projektno studijsku dokumentaciju, natje\u010dajnu dokumentaciju te isho\u0111ene gra\u0111evinske dozvole.<\/p>\n\n\n\n
Temelj za isplatu predujma je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) koji je po\u010detkom srpnja dobio pozitivnu ocjenu Europske komisije, a koju je Vije\u0107e EU-a potvrdilo Provedbenom odlukom o odobrenju ocjene NPOO-a te Hrvatskoj stavilo na raspolaganje ukupno 6,3 milijarde eura, odnosno 47,5 milijarde kuna bespovratnih sredstava.<\/p>\n\n\n\n
“Primanje avansnih sredstava za Hrvatsku ozna\u010dava po\u010detak provedbe kandidiranih investicija u okviru NPOO-a. Nakon faze o\u010duvanja radnih mjesta i gospodarske stabilnosti u okolnostima COVID-19 krize, posve\u0107eni smo reformskom procesu i kori\u0161tenju osiguranih europskih sredstava za brz gospodarski oporavak i razvoj, uz jasan smjer dvostruke tranzicije \u2013 digitalne i zelene”, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Rok za provedbu svih reformi i investicija u NPOO-u je 31. kolovoza 2026. pri \u010demu \u0107e se daljnje isplate sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti temeljiti na polugodi\u0161njim zahtjevima za pla\u0107anje \u010dije \u0107e odobrenje ovisiti o zadovoljavaju\u0107em ispunjenju pokazatelja koji se odnose na provedbu reformi i investicija na koje se Hrvatska obvezala u okviru NPOO-a.<\/p>\n\n\n\n
NPOO sadr\u017ei opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja \u0107e ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu: gospodarstvo, na koje se odnosi 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa; javnu upravu, pravosu\u0111e i dr\u017eavnu imovinu (4,36 mlrd. kuna ili 10 posto); obrazovanje, znanost i istra\u017eivanje (7,5 mlrd. kuna ili 15 posto), tr\u017ei\u0161te rada i socijalnu za\u0161titu (2,09 mlrd. kuna, \u010detiri posto); zdravstvo (2,56 mlrd. kuna, pet posto) te inicijativa “obnova zgrada” s 5,95 mlrd. kuna tj. 12 posto sredstava iz NPOO-a.<\/p>\n\n\n\n
Za oporavak je namijenjeno 66 posto odnosno 32,15 mlrd. kuna, a za otpornost 34 posto tj. 16,5 milijardi.<\/p>\n\n\n\n
Svaka komponenta Plana ima “digitalne” i “zelene” sastavnice, pri \u010demu je cilj dose\u0107i zadane ciljeve o ulaganju 20 posto sredstava u digitalnu transformaciju i 37 posto u zelenu tranziciju.<\/p>\n\n\n\n
Prema projekcijama iz srpnja, s u\u010dinkom NPOO-a predvi\u0111a se u 2021. godini realni rast BDP a od 5,2 umjesto 4,9 posto bez NPOO-a, potom rast od 6,6 posto u 2022. umjesto 5,2 posto bez Plana te 4,1 posto u 2023. umjesto 2,7 posto, zatim 3,4 posto u 2024. godini umjesto 2,5 posto i 2,7 posto u 2025. godini, umjesto 2,5 posto koliko se projicira bez NPOO-a.<\/p>\n\n\n\n
Vlada o\u010dekuje da \u0107e u odnosu na 2020. godinu, ve\u0107 u 2025. godini provedba Plana oporavka pove\u0107ati BDP kumulativno za dodatnih 4,2 posto u odnosu na scenarij bez Plana oporavka.<\/p>\n\n\n\n
Sveukupno bi, u zadnjoj godini provedbe Plana oporavka, odnosno u 2026. godini, BDP trebao biti gotovo 17 milijardi kuna ve\u0107i nego bez Plana oporavka.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Europska komisija isplatila je predujam Hrvatskoj iz Mehanizma oporavka i otpornosti od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna, \u0161to je najve\u0107a pojedina\u010dna uplata EU-ovih sredstava u dr\u017eavni prora\u010dun od kad je Hrvatska \u010dlanica Europske unije, priop\u0107ila je Vlada u utorak. Vlada najavljuje da \u0107e sredstva iz predujma biti usmjerena na reforme i projekte koji […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":68964,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-68963","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n