Zdravstveni sustav mjese\u010dno stvara u prosjeku 286 milijuna kuna novog duga, a ukupne obveze zdravstvenih ustanova 30. lipnja ove godine prema\u0161ile su 13 milijardi, iznio je u \u010detvrtak direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) Dra\u017een Jurkovi\u0107 na kongresu te udruge u Opatiji.<\/p>\n\n\n\n
Dospjele obveze iznosile su na kraju lipnja 4,5 milijarde kuna, a novonastali dug u prvih \u0161est mjeseci dosegnuo je 1,72 milijarde kuna. Izvor:hrt.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zdravstveni sustav mjese\u010dno stvara u prosjeku 286 milijuna kuna novog duga, a ukupne obveze zdravstvenih ustanova 30. lipnja ove godine prema\u0161ile su 13 milijardi, iznio je u \u010detvrtak direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) Dra\u017een Jurkovi\u0107 na kongresu te udruge u Opatiji. Dospjele obveze iznosile su na kraju lipnja 4,5 milijarde kuna, a novonastali dug […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":69745,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-69744","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n
U ukupna dugovanja bolnica prema veledrogerijama na kraju kolovoza iznosila su 2,88 milijardi kuna, pri \u010demu je dospjeli dug bio 2,1 milijardu kuna. Izvr\u0161enost usluga u bolnicama je zbog pandemije covida-19 smanjena za osam posto, a lani za 16 posto dok je potro\u0161nja lijekova od sije\u010dnja do lipnja ove godine porasla za 19 posto. Pla\u0107e zdravstvu narasle su za 10 posto u odnosu na isto razdoblje pro\u0161le godine, naveo je Jurkovi\u0107.
Istaknuo je kako je ovoga tjedna po\u010dela s radom radna skupina Ministarstva zdravstva za izmjene Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi, \u010diji je fokus prijenos osniva\u010dkih prava \u017eupanijskih bolnica, zavoda za javno zdravstvo i zavoda za hitnu medicinu na dr\u017eavu radi financijske sanacije sustava.
– Sustav u kojem klju\u010dnu odluku o odabiru menad\u017ementa donose \u017eupanije, a dugovanja u realnosti sanira dr\u017eava, ve\u0107 odavno izaziva prijepore pa u situaciji stalnih gubitaka u sustavu zdravstva, za to postoje opravdani razlozi, kazao je Jurkovi\u0107. No, u udruzi smatraju kako tzv. sanacije, koje su od 2019. do danas iznosile ukupno 7,6 milijardi kuna, nisu dobar na\u010din financiranja sustava jer se njime pla\u0107aju samo najstariji dugovi, generira jo\u0161 ve\u0107a financijska nestabilnost te prevelika ovisnost sustava o Ministarstvu financija.
UPUZ boljim rje\u0161enjem smatra ozbiljne strukturne i upravlja\u010dke reforme te promjenu uvjete poslovanja \u0161to bi dovelo do financijske stabilizacije sustava.
Preduvjet za to, smatraju u UPUZ-u, jest dono\u0161enje realnih cijena zdravstvenih usluga te sukladno njima podizanje limita zdravstvenih ustanova.
– Materijalna prava radnika i rastu, a cijene zdravstvenih usluga i limiti ne prate taj porast u punoj mjeri. Tu je i stalni porast tro\u0161kova rada i cijena na tr\u017ei\u0161tu potro\u0161nog materijala i lijekova zbog \u010dega je neminovan konstantan porast potro\u0161nje a time i ukupnog duga, kazao je Jurkovi\u0107.
Zadu\u017eivanje na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu kapitala<\/strong>
Zdravstvene ustanove ne mogu opravdati rast potro\u0161nje pa ih prikazuju kao dug. U suradnji s Ministarstvom financija treba prona\u0107i na\u010din da se taj fiktivni dug zdravstvenih ustanova otpi\u0161e, zalo\u017eio se predsjednik UPUZ-a. Iznio je i prijedlog za tzv. clean start, odnosno podmirenje svih dospjelih dugova zdravstvenih ustanova zadu\u017eivanjem na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu kapitala, gdje su kamate vrlo niske, kako ne bismo do\u0161li u situaciju pla\u0107anja zateznih kamata dobavlja\u010dima, \u0161to je vi\u0161estruko skuplje.
Podsjetio je kako je UPUZ izradio Prijedlog programa mjera za financijsku stabilizaciju i strukturnu reformu zdravstvenog sustava, koji je predstavljen nadle\u017enima, a sadr\u017ei 30 mjera na prihodnoj i rashodnoj strani s kra\u0107im i du\u017eim vremenom izvr\u0161enja, kao i strukturne mjere nu\u017ene za dugoro\u010dno odr\u017eive uvjete poslovanja.
Mjere, me\u0111u ostalim, obuhva\u0107aju delimitiranje participacije u dopunskom osiguranju, reformu dodatnog osiguranja omogu\u0107avanjem nadstandarda te postepeno pove\u0107anje cijene duhanskih proizvoda gdje bi se dio slijevao u poseban fond za zdravstvo. Me\u0111u mjerama na rashodnoj strani su izdvajanje naknada za bolovanja i rodiljnih naknada iz zdravstvenog fonda za koje je 2020. izdvojeno je 2,7 milijardi kuna sredstava namijenjenih za neposrednu zdravstvenu za\u0161titu.<\/p>\n\n\n\n