{"id":70495,"date":"2021-10-02T02:24:07","date_gmt":"2021-10-02T01:24:07","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=70495"},"modified":"2021-10-02T02:24:09","modified_gmt":"2021-10-02T01:24:09","slug":"zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/02\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\/","title":{"rendered":"Zaboravljena vo\u0107ka koja je du\u0161a Dalmacije: najmla\u0111i i oni iz grada vjerojatno ni ne znaju kako izgleda ni kakvog je okusa oskoru\u0161a pa je znanstvenici tra\u017ee po \u0161umama i gorama"},"content":{"rendered":"\n

Stariji \u0107e vam na spomen njezina imena odmah napomenuti kako je Marija Terezija<\/strong>, austrougarska nadvojvotkinja i na\u0161a kraljica, koja je vladala \u017eeljeznom \u0161akom od 1740. do 1780., odredila dekretom da je svako podani\u010dko doma\u0107instvo u Cesarstvu mora posaditi uz kru\u0161ku i jabuku radi zdravlja.<\/p>\n\n\n\n

Mla\u0111i \u0107e je se sjetiti iz\u00a0Arsenove<\/strong>\u00a0“Djevojke iz moga kraja”, po “okusu prvih poljubaca”. Agronomi su sigurni kako je rije\u010d o pravoj vo\u0107ki, a \u0161umari je vole smjestiti me\u0111u \u0161umske vo\u0107karice. Spominju je jo\u0161 gr\u010dki i rimski lije\u010dnici, a preporu\u010divali su je i medicusi\u00a0Karla Velikoga<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\"\"\/<\/figure>\n\n\n\n

PO UZORKE U KATUNE<\/h2>\n\n\n\n

Neizmjerno je zdrava, od nje se izra\u0111uju najfiniji glazbeni instrumenti, a toliko je skromna da se iz dalmatinskih mjesta i dvori\u0161ta neopazice i tiho kroz drugu polovinu dvadesetog stolje\u0107a povukla tamo odakle je i do\u0161la \u2013 u \u0161umarke, me\u0111u gomile i neobra\u0111ena polja. Oni najmla\u0111i i gradski ljudi vjerojatno vi\u0161e ni ne znaju kako izgleda ni kakvog je okusa.<\/p>\n\n\n\n

\"\"\/<\/figure>\n\n\n\n

Jest, rije\u010d je o oskoru\u0161i.<\/p>\n\n\n\n

Zaboravljenoj vo\u0107ki iz na\u0161eg kraja, kojih je neko\u0107 bilo posvuda, a kad su kartu\u0161ine s Terezijanskim dekretima izili mi\u0161i, odrekli smo je se. Pa je znanstvenici tra\u017ee po \u0161umama i gorama kako bi je vratili u na\u0161u svakodnevicu. Ajde, nije ba\u0161 tako stra\u0161no, ali eto, nije ni jednostavno.<\/p>\n\n\n\n

Potegli smo s agronomima do Katuna kako bi uzeli uzorke za veliki znanstveni pothvat posve\u0107en oskoru\u0161i. U najranije jutro smo pod Mandu\u0161i\u0107a kulom, \u0161to su je izgradili Turci kad su zavladali \u017eupom Radobiljom i pod kojom su se u dva navrata, 1652. i 1715., s Osmanlijama \u017eestoko pomlatili Mle\u010di\u0107i i doma\u0107a raja. Mo\u017ee biti da je koja oskoru\u0161a ve\u0107 tada provirivala iz hrastovih \u0161umaraka, a s obzirom na to da se mo\u017ee dobaciti \u017eivotom i do petsto godina, nije nemogu\u0107e. Vi\u0161e kule je najve\u0107i kri\u017e u Hrvata, tridesetmetarski, podigao ga je pokojni \u017eupnik don Vjenceslav \u0160upuk<\/strong> kad je ono Europa iz ustava izbacila kr\u0161\u0107anstvo. Ba\u0161 za di\u0161pet. A do kri\u017ea ilirska gomila. Cijela jedna povijest vidi se iz \u0161umarka s oskoru\u0161ama.<\/p>\n\n\n\n

Agronomi dr. sc.\u00a0Mira Raduni\u0107<\/strong>\u00a0i mr. sc.\u00a0Jak\u0161a Ro\u0161in<\/strong>\u00a0iz Odjela za vo\u0107arstvo splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju kr\u0161a strpljivo beru uzorke: plodove u jednu \u0161katulu, po \u010detrdeset listova u drugu. Proljetos su ovako skupljali cvat i pupove te su sve to uslikali.<\/p>\n\n\n\n

\"\"\/<\/figure>\n\n\n\n

PROJEKT REVITALITACIJE<\/h2>\n\n\n\n

Nama je malo dosadno jer to traje, a ne bismo se \u017eeljeli mi\u0161at u posal, pa podbadamo:<\/p>\n\n\n\n

\u2013 A otkad to doktori znanosti i znanstvenici idu po \u0161umama pa skupljaju plodove i li\u0161\u0107e?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u2013 Eee, to su pravi znanstvenici. Nije znanost samo sidit u uredu prid kompjuterom \u2013 spremna je dr. sc. Raduni\u0107, poznata \u010ditateljima “Slobodne” iz akcija koje smo pratili: brige za milenijsku ka\u0161telansku maslinu, uskrsnu\u0107e \u010duvene jabuke iz \u017drnovnice, misterija nestanka tre\u0161anja u Poljicima i spa\u0161avanja Hajdukove murve na Starome placu. S doktoricom Mirom nikad pri\u010da ne mo\u017ee biti lo\u0161a. Pa smo usko\u010dili i u ovu o oskoru\u0161ama.<\/p>\n\n\n\n

A rije\u010d je o partnerskom projektu Centra za kompetencije Trilj “Cekom 3LJ” i Instituta za jadranske kulture i melioraciju kr\u0161a, Instituta “Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107”, Veterinarskog fakulteta i Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Kemijsko-tehnolo\u0161kog fakulteta u Splitu te tvrtki “Pharmagal” i “Pu\u0111a”, pod nazivom “Valorizacija ljekovitog i aromati\u010dnog bilja Dalmatinske zagore”, financiranom iz fondova EU-a. Istra\u017eivat \u0107e se i dobiti proizvodi koji \u0107e sadr\u017eavati ljekovite sastojke iz na\u0161ih zapostavljenih biljaka, me\u0111u ostalim i oskoru\u0161e. \u0160to je izvanredna prilika da se agronomi prvi put najozbiljnije pozabave ovom vo\u0107kom.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Na\u0161 je zadatak na\u010diniti eko-zemljopisni pregled samoniklih vo\u0107aka s morfolo\u0161kom, molekularnom i kemijskom analizom te provesti etno-botani\u010dka istra\u017eivanja, \u010dija je voditeljica dr. sc.\u00a0Tonka Nin\u010devi\u0107.<\/strong>\u00a0Anketirat \u0107emo ruralno stanovni\u0161tvo na\u0161e \u017eupanije o upotrebi ljekovitog i aromati\u010dnog bilja te samoniklog vo\u0107a od davnina. A krajnja je ideja revitalizacija samoniklih vo\u0107nih vrsta i njihova bolja iskoristivost, komercijalizacija i popularizacija. Na\u010dinit \u0107emo bazu rasprostranjenosti, popisati ih i izdvojiti najbolje te osigurati preduvjete za proizvodnju sadnog materijala. Drugim rije\u010dima, vrste koje su zaboravljene mo\u0107i \u0107e se lak\u0161e nabaviti \u2013 ka\u017ee mr. sc. Ro\u0161in.<\/p>\n\n\n\n

\"\"\/<\/figure>\n\n\n\n

MUKINJA, BREKINJA…<\/h2>\n\n\n\n

Bave se nizom vo\u0107nih vrsta: \u0161ipurikom, glogom, divljom kru\u0161kom, oskoru\u0161om, kru\u0161vinom, brekinjom i mukinjom.<\/p>\n\n\n\n

A \u0161to su, pobogu, kru\u0161vina, brekinja i mukinja?!<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u2013 Mukinja ima stablo sli\u010dno oskoru\u0161i, ali nikad se nije uzgajala, nego je nalazimo u \u0161umskim zajednicama. Ljekovita je za plu\u0107a, katar i sli\u010dno. Kru\u0161vina je plodom kru\u0161kica, a listom kao bajam, dok je brekinja divlja oskoru\u0161a, poma\u017ee sni\u017eavanju \u0161e\u0107era u krvi. Ali to je pri\u010da za drugi put. Sad nam je oskoru\u0161a, Sorbus domestica, u sredi\u0161tu pozornosti \u2013 samo malo nam otkriva dr. Raduni\u0107, pa nastavlja:<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Znamo svi za Mariju Tereziju i njezin dekret o vo\u0107kama koje se moraju saditi. Bilo je to radi zdravlja populacije, ko je onda da tableta i likova. Znalo se, a mi tek sada to opet spoznajemo, da u prirodi, posebno u vo\u0107u, ima lijekova za svaku tegobu. Danas znamo da u crvenom, modrom i crnom vo\u0107u pored svega ostalog ima antocijana, a u naran\u010dastom i \u017eutom flavonoida. To su antioksidansi. Tako je i oskoru\u0161a, koja je i puna tanina, bila pomo\u0107 kod \u017eelu\u010danih problema, posebno proljeva i dizenterije. U to vrijeme voda je bila svakakva, higijena je bila na niskoj razini i sigurno je stanovni\u0161tvu bila od velike pomo\u0107i. Od oskoru\u0161a se radi i jako dobra marmelada, a nekad su se su\u0161eni plodovi mljeli i dodavali kruhu kako bi ga zasladili i zamirisali. Danas je u trendu i kozmetika \u2013 obja\u0161njava Mira Raduni\u0107 ne prestaju\u0107i tribit one grane i plodove.<\/p>\n\n\n\n

RAZNOLIKI PLODOVI<\/h2>\n\n\n\n

\u2013 Morate li ba\u0161 sa svake uzeti? Meni sve izgledaju iste.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u2013 E nisu iste, i laik mo\u017ee uo\u010diti da listova ima svjetlijih i tamnijih, a razlika je najbolje vidljiva u plodovima. Razlikujemo \u0161est oblika na pojedinim stablima: neke su kru\u0161kaste, druge jajaste, pa konusne, spljo\u0161tene-okrugle, potpuno okrugle i elipti\u010dne \u2013 pokazuje nam dr. Raduni\u0107.<\/p>\n\n\n\n

A mi se pitamo zbog \u010dega se ova fenomenalna vo\u0107ka izgubila s dalmatinskih oku\u0107nica i polja.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Planta\u017enog uzgoja vjerojatno nikad nije ni bilo. Kao i smokve, vi\u0161nje, tre\u0161nje, posadila bi se koja u kantunu vinograda ili maslinika ili blizu ku\u0107e. E kad smo kod toga, dobro je posaditi oskoru\u0161u u maslinik ili vo\u0107njak jer odbija mu\u0161ice. A zbog \u010dega su je ljudi eliminirali? Tko zna, mo\u017eda i zbog toga \u0161to se oskoru\u0161a ne mo\u017ee odmah jesti, nego je treba ostaviti par dana da se macerira, odnosno da sama sazrije, i tek tada je jestiva, a i nije ba\u0161 reprezentativnog izgleda. A kako u na\u0161em dobu sve treba biti rasko\u0161no i mora se konzumirati odmah, mo\u017eda je ljudima bila tlaka \u010dekati. Posebno do prvog roda, jer ona je malo spora, ra\u0111a tek nakon desetak godina \u2013 pretpostavlja Mira Raduni\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Cijena na pazaru, ako je uop\u0107e na\u0111ete, nije uop\u0107e niska, tek ubrane su po 20, 30 kuna, a osu\u0161ene i \u0161ezdesetak kuna kilo \u2013 dodaje Jak\u0161a Ro\u0161in.<\/p>\n\n\n\n

ANALIZOM DO GENOTIPOVA<\/h2>\n\n\n\n

Na\u0161i su agronomi u posljednju godinu dana obi\u0161li stani\u0161ta oskoru\u0161e posvuda, uzimali su uzorke u Ka\u0161telima, Klisu, Poljicima, Omi\u0161u, Katunima i Kre\u0161evu, \u0160estanovcu, Ar\u017eanu, Studencima, Vrgorcu, Bisku, Mu\u0107u i Drni\u0161u, ali i na otocima \u0160ipanu i \u0160olti. Popisali su, locirali i obradili 140 stabala, \u0161to je, naravno, manje nego \u0161to ih stvarno ima, ali je dobar uzorak. Primjerice, ove oto\u010dke su posjetili kako bi potvrdili zaklju\u010dak da su tamo “\u0161arolikije” i po svoj prilici ih je donio vjetar, voda i ptice, dok su u dalmatinskom zale\u0111u neko\u0107 sa\u0111ene ciljano. Desetak znanstvenika i mladih istra\u017eiva\u010da na projektu Instituta za jadranske kulture imat \u0107e posla sve do prolje\u0107a sljede\u0107e godine, radit \u0107e se morfolo\u0161ka (list i plod), kemijska te molekularna analiza, koje \u0107e odrediti genotipove.<\/p>\n\n\n\n

Spu\u0161tamo se u selo pa u plodno polje, gdje me\u0111u maslinama, smokvama i tre\u0161njama rastu i lijepe oskoru\u0161e. Na\u0161i agronomi opet po svom poslu, skupljaju plodove i gran\u010dice, a mi lunjamo pa nai\u0111emo na doma\u0107ina Jo\u0161ka Mandu\u0161i\u0107a<\/strong> (60) koji goni dvadesetak ovaca. A ovaca, za\u010dudit \u0107ete se, ljudi ovdje dr\u017ee jo\u0161 oko tisu\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Ovaj ovdje teren, od Blata na Cetini pa do \u017de\u017eevice, a posebno Kre\u0161evo, kao stvoren je za oskoru\u0161e, rastu posvuda. Nekad su se sadile, sad su samoniklice \u2013 ka\u017ee nam Jo\u0161ko, a uto nailazi Anka Vuku\u0161i\u0107<\/strong> (83) s vre\u0107icom punom oskoru\u0161a.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 U ona doba svaka je ku\u0107a imala po par stabala, stra\u0161no su pomagale, da prostite, za proliv. A i bez toga su zdrave za \u017eeludac i sve ostalo. Operen ih i stavin u ma\u0161teli\u0107 pa posli par dana gu\u0161tan u njima. Ako \u0107ete ih \u0161u\u0161it, onda u ladovinu s njima, i dvi godine mogu potrajat. Marmelada je odli\u010dna. I to su ove na\u0161e. Nema sri\u0107e sa uvoznima. Moj susid je, eto, pored svih ovih \u0161ta ni\u010du okolo kupija u rasadniku talijanske, nikad ploda od njih vidio nije \u2013 smije se teta Anka.<\/p>\n\n\n\n

TAJNA LIKERA<\/h2>\n\n\n\n

Jedan dobar glas \u010duo se sve do Splita, a to je da Ante Eremut<\/strong> iz obli\u017enje \u017de\u017eevice radi fenomenalni liker od oskoru\u0161a. Svra\u0107amo do zaseoka Bol\u010di\u0107i gdje je iznad svih ku\u0107a veliki dub, a odma kraj duba Antini dvori. I oni imaju stare oskoru\u0161e, podalje od ku\u0107a. Ipak, njegov eliksir je u ku\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Svaka je ku\u0107a imala koju oskoru\u0161u, najvi\u0161e radi dobre probave, tako je od pamtivika. Znate li kako ubrzat zrenje? Tako da ih stavite u \u017eito i za dan, dva ve\u0107 ih mo\u017eete jesti \u2013 ka\u017ee Ante i, kako je doma\u0107inska du\u0161a, ne skriva ni tajnu svojeg \u010duvenog likera oskoru\u0161nog:<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Na litru loze, ali prave, dobre loze, ide petnaestak oskoru\u0161a i stru\u010dak kadulje. Ne valja za liker prejaka rakija, najbolja je oko 19 gradi, i ne puno cukra, dvi-tri \u017elice najvi\u0161e. \u010cetrdeset dana najmanje se dr\u017ee plodovi u rakiji. Eto.<\/p>\n\n\n\n

PU\u010cKA ARHITEKTURA<\/h2>\n\n\n\n

I to je sve?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u2013 Sve.<\/p>\n\n\n\n

Ku\u0161amo. Odu\u0161evljeni. Mora bit jo\u0161 ne\u0161to. I bilo je, vodi nas Ante Eremut u Tu\u0161inj, tamo sadi tikve, a tamo je i jedna mala oskoru\u0161a. Ali kakva scenografija! Oskoru\u0161a u prirodnoj kamenoj \u0111ardinjeri, u \u0161kripu, a pred njom duboki okrugli bunar \u017eive vode. Po rubu vijaju goleme kamene skaline, a obzidan je suhozidom, \u0161to bi se reklo cimenat ga nije taknuo. Pravo remek-djelce pu\u010dke arhitekture u \u017ee\u017eevi\u010dkom kamenjaru. Su\u0161e su prepolovile razinu vode, ali za ribice i \u017eabe sasvim komotno.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 su dugo tog popodneva na\u0161i agronomi skupljali gran\u010dice i plodove. Neka im se trud isplati i oskoru\u0161a u Dalmaciju na tron vrati!<\/p>\n\n\n\n

Vijek joj je do pola stolje\u0107a<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Oskoru\u0161a (lat. Sorbus domestica) dugovje\u010dna je drvenasta i listopadna vo\u0107ka iz porodice ru\u017ea (Rozaceae), koja mo\u017ee narasti i preko 20 metara visine, a ujedno je i jedna od najdugovje\u010dnijih vo\u0107aka koja mo\u017ee dose\u0107i i 500 godina starosti. Daje najvi\u0161e plodova od svih vrsta \u2013 vi\u0161e od jedne tone ploda kod stabala starijih od 300 godina. Raste na sun\u010danim padinama bogatim kalcijem. Nalazimo je po srednjoj i ju\u017enoj Europi, Aziji i Africi. Rijetko obolijeva, a kukci je ne napadaju. Cvjeta u travnju, a plodovi sazrijevaju u rujnu.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Drvo za flaute i orgulje, a plod za rakiju i liker<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Drvo oskoru\u0161e vrlo je vrijedno: koristi se za izradu flauta, orgulja, \u010dembala, \u0161kotskih gajdi i palica za bilijar! Pogodno je i za mjerne instrumente, a od ve\u0107ih trupaca izra\u0111ivali su se kota\u010di, zup\u010danici za vodene mlinove i pre\u0161e za gro\u017e\u0111e.
U Sloveniji i Njema\u010dkoj drvo stare, vi\u0161estoljetne oskoru\u0161e posebno je cijenjeno i prodaje se na licitacijama, gdje kubik dosi\u017ee i po nekoliko tisu\u0107a eura.
Od plodova se priprema vrlo ukusna marmelada, pravi se vino i vrlo cijenjena rakija, koja stoji i stotinu eura po litri. Puno se \u010de\u0161\u0107e sprema liker od oskoru\u0161a.<\/em><\/p>\n\n\n\n

PI\u0160E <\/strong>DAMIR \u0160ARAC\/slobodnadalmacija.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stariji \u0107e vam na spomen njezina imena odmah napomenuti kako je Marija Terezija, austrougarska nadvojvotkinja i na\u0161a kraljica, koja je vladala \u017eeljeznom \u0161akom od 1740. do 1780., odredila dekretom da je svako podani\u010dko doma\u0107instvo u Cesarstvu mora posaditi uz kru\u0161ku i jabuku radi zdravlja. Mla\u0111i \u0107e je se sjetiti iz\u00a0Arsenove\u00a0“Djevojke iz moga kraja”, po “okusu prvih […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":70496,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-70495","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\nZaboravljena vo\u0107ka koja je du\u0161a Dalmacije: najmla\u0111i i oni iz grada vjerojatno ni ne znaju kako izgleda ni kakvog je okusa oskoru\u0161a pa je znanstvenici tra\u017ee po \u0161umama i gorama - RADIO LJUBU\u0160KI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/02\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Zaboravljena vo\u0107ka koja je du\u0161a Dalmacije: najmla\u0111i i oni iz grada vjerojatno ni ne znaju kako izgleda ni kakvog je okusa oskoru\u0161a pa je znanstvenici tra\u017ee po \u0161umama i gorama - RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Stariji \u0107e vam na spomen njezina imena odmah napomenuti kako je Marija Terezija, austrougarska nadvojvotkinja i na\u0161a kraljica, koja je vladala \u017eeljeznom \u0161akom od 1740. do 1780., odredila dekretom da je svako podani\u010dko doma\u0107instvo u Cesarstvu mora posaditi uz kru\u0161ku i jabuku radi zdravlja. Mla\u0111i \u0107e je se sjetiti iz\u00a0Arsenove\u00a0“Djevojke iz moga kraja”, po “okusu prvih […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/02\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-10-02T01:24:07+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-10-02T01:24:09+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/o_19393346_1024.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1024\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"655\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"9 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/10\\\/02\\\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/10\\\/02\\\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\"},\"headline\":\"Zaboravljena vo\u0107ka koja je du\u0161a Dalmacije: najmla\u0111i i oni iz grada vjerojatno ni ne znaju kako izgleda ni kakvog je okusa oskoru\u0161a pa je znanstvenici tra\u017ee po \u0161umama i gorama\",\"datePublished\":\"2021-10-02T01:24:07+00:00\",\"dateModified\":\"2021-10-02T01:24:09+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/10\\\/02\\\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\\\/\"},\"wordCount\":2153,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/10\\\/02\\\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/10\\\/o_19393346_1024.jpg\",\"articleSection\":[\"BIH i regija\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/10\\\/02\\\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/10\\\/02\\\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\\\/\",\"name\":\"Zaboravljena vo\u0107ka koja je du\u0161a Dalmacije: najmla\u0111i i oni iz grada vjerojatno ni ne znaju kako izgleda ni kakvog je okusa oskoru\u0161a pa je znanstvenici tra\u017ee po \u0161umama i gorama - RADIO LJUBU\u0160KI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/10\\\/02\\\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/10\\\/02\\\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/10\\\/o_19393346_1024.jpg\",\"datePublished\":\"2021-10-02T01:24:07+00:00\",\"dateModified\":\"2021-10-02T01:24:09+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/10\\\/02\\\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/10\\\/02\\\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/10\\\/02\\\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/10\\\/o_19393346_1024.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/10\\\/o_19393346_1024.jpg\",\"width\":1024,\"height\":655},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/10\\\/02\\\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Zaboravljena vo\u0107ka koja je du\u0161a Dalmacije: najmla\u0111i i oni iz grada vjerojatno ni ne znaju kako izgleda ni kakvog je okusa oskoru\u0161a pa je znanstvenici tra\u017ee po \u0161umama i gorama\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"description\":\"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/radioljubuski\",\"https:\\\/\\\/hr.linkedin.com\\\/company\\\/radio-ljubuski\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Zaboravljena vo\u0107ka koja je du\u0161a Dalmacije: najmla\u0111i i oni iz grada vjerojatno ni ne znaju kako izgleda ni kakvog je okusa oskoru\u0161a pa je znanstvenici tra\u017ee po \u0161umama i gorama - RADIO LJUBU\u0160KI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/02\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Zaboravljena vo\u0107ka koja je du\u0161a Dalmacije: najmla\u0111i i oni iz grada vjerojatno ni ne znaju kako izgleda ni kakvog je okusa oskoru\u0161a pa je znanstvenici tra\u017ee po \u0161umama i gorama - RADIO LJUBU\u0160KI","og_description":"Stariji \u0107e vam na spomen njezina imena odmah napomenuti kako je Marija Terezija, austrougarska nadvojvotkinja i na\u0161a kraljica, koja je vladala \u017eeljeznom \u0161akom od 1740. do 1780., odredila dekretom da je svako podani\u010dko doma\u0107instvo u Cesarstvu mora posaditi uz kru\u0161ku i jabuku radi zdravlja. Mla\u0111i \u0107e je se sjetiti iz\u00a0Arsenove\u00a0“Djevojke iz moga kraja”, po “okusu prvih […]","og_url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/02\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\/","og_site_name":"RADIO LJUBU\u0160KI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","article_published_time":"2021-10-02T01:24:07+00:00","article_modified_time":"2021-10-02T01:24:09+00:00","og_image":[{"width":1024,"height":655,"url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/o_19393346_1024.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Radio Ljubu\u0161ki","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@radioljubuski","twitter_site":"@radioljubuski","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Radio Ljubu\u0161ki","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"9 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/02\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/02\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\/"},"author":{"name":"Radio Ljubu\u0161ki","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b"},"headline":"Zaboravljena vo\u0107ka koja je du\u0161a Dalmacije: najmla\u0111i i oni iz grada vjerojatno ni ne znaju kako izgleda ni kakvog je okusa oskoru\u0161a pa je znanstvenici tra\u017ee po \u0161umama i gorama","datePublished":"2021-10-02T01:24:07+00:00","dateModified":"2021-10-02T01:24:09+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/02\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\/"},"wordCount":2153,"publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/02\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/o_19393346_1024.jpg","articleSection":["BIH i regija"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/02\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/02\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\/","name":"Zaboravljena vo\u0107ka koja je du\u0161a Dalmacije: najmla\u0111i i oni iz grada vjerojatno ni ne znaju kako izgleda ni kakvog je okusa oskoru\u0161a pa je znanstvenici tra\u017ee po \u0161umama i gorama - RADIO LJUBU\u0160KI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/02\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/02\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/o_19393346_1024.jpg","datePublished":"2021-10-02T01:24:07+00:00","dateModified":"2021-10-02T01:24:09+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/02\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/02\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/02\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\/#primaryimage","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/o_19393346_1024.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/o_19393346_1024.jpg","width":1024,"height":655},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/02\/zaboravljena-vocka-koja-je-dusa-dalmacije-najmladi-i-oni-iz-grada-vjerojatno-ni-ne-znaju-kako-izgleda-ni-kakvog-je-okusa-oskorusa-pa-je-znanstvenici-traze-po-sumama-i-gorama\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/radioljubuski.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Zaboravljena vo\u0107ka koja je du\u0161a Dalmacije: najmla\u0111i i oni iz grada vjerojatno ni ne znaju kako izgleda ni kakvog je okusa oskoru\u0161a pa je znanstvenici tra\u017ee po \u0161umama i gorama"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","name":"Radio Ljubu\u0161ki","description":"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization","name":"Radio Ljubu\u0161ki","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","width":512,"height":512,"caption":"Radio Ljubu\u0161ki"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","https:\/\/x.com\/radioljubuski","https:\/\/hr.linkedin.com\/company\/radio-ljubuski","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b","name":"Radio Ljubu\u0161ki"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/70495","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=70495"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/70495\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":70497,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/70495\/revisions\/70497"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/70496"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=70495"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=70495"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=70495"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}