{"id":70777,"date":"2021-10-02T20:55:21","date_gmt":"2021-10-02T19:55:21","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=70777"},"modified":"2021-10-02T20:55:22","modified_gmt":"2021-10-02T19:55:22","slug":"kako-izgleda-biti-pravi-e-gradanin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/02\/kako-izgleda-biti-pravi-e-gradanin\/","title":{"rendered":"Kako izgleda biti pravi e-gra\u0111anin"},"content":{"rendered":"\n

U Hrvatskoj traje popisivanje stanovni\u0161tva, i dosegom se smatra prvi put provedeno samopopisivanje, koje je iskoristilo vi\u0161e od 1,600 tisu\u0107a gra\u0111ana. Prednosti digitalnog doba tu su na djelu. Estonija se ve\u0107 godinama se smatra predvodnicom u prihva\u0107anju brojnih koristi tehnologije. Ekipa emisije Agenda istra\u017eila je kako izgleda biti pravi estonski e-gra\u0111anin.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Stanovnici Talina vole za sebe re\u0107i kako ne trate vrijeme na stvari koje im u \u017eivotu nisu bitne. Jedna je od njih, smatraju, \u010dekanje u redovima. 

– Nikad nisam provodio vrijeme \u010dekaju\u0107i u redu. Tijekom cijeloga \u017eivota, a sada imam 36 godina, potro\u0161io sam sveukupno manje od 15 minuta predaju\u0107i porezne prijave, ka\u017ee Marten Kaevats<\/strong>, savjetnik estonske vlade za digitalnu strategiju.

U Estoniji je to doista mogu\u0107e, zahvaljuju\u0107i digitalizaciji javne uprave. Umjesto za \u0161alterom, 99 posto javnih usluga mo\u017ee se obaviti mobitelom ili s nekoliko klikova mi\u0161em, dodaje Florian Marcus<\/strong>, savjetnik za digitalnu transformaciju Centra e-Estonija.<\/p>\n\n\n\n

Internetom se koristi vi\u0161e od 90 posto gra\u0111ana Estonije. Porezne prijave obavljaju se gotovo isklju\u010divo digitalnim putem. Ne\u0161to manje od 50 posto Estonaca ne izlazi ni na birali\u0161ta nego koristi prednosti online glasovanja, koje je ova zemlja uvela prva na svijetu. Glasati se mo\u017ee vi\u0161e puta, ali samo se zadnji glas ra\u010duna. \u010cak ni za potpisivanje dokumenata ne morate napu\u0161tati udobnost vlastita doma, jer ve\u0107 dvadeset godina u uporabi je digitalni potpis.

Digitalni potpis \u0161tedi 2 posto BDP-a<\/strong>

– Samo kroz digitalni potpis u\u0161tedimo oko dva posto na\u0161eg BDP-a. Kako je Estonija dio NATO-a, \u0161to zna\u010di da za vojsku moramo izdvajati dva posto BDP-a, onda kao usporedbu mo\u017eemo re\u0107i da imamo vojsku zato \u0161to smo uveli digitalni potpis, nagla\u0161ava\u00a0Marten Kaevats<\/strong>, savjetnik estonske vlade za digitalnu strategiju.

Ne \u0161tedi se samo novac. Vladinom platformom za digitalnu razmjenu podataka samo pro\u0161le godine u\u0161te\u0111eno je nevjerojatnih 1400 godina rada, koje bi za obavljanje istog posla bile potrebne jednom dr\u017eavnom du\u017enosniku slu\u017ebeniku. Brojni Estonci ne pamte kad su posljednji put stajali za \u0161alterom.

U\u0161teda 1400 godina rada slu\u017ebenika<\/strong>

– Nakon \u0161to sam do\u0161ao iz Tartua u Talin morao sam ispuniti prijavu vezanu za \u0161kolu moga sina. Poslali su mi prijavu, potpisao sam je digitalnim potpisom i poslao je natrag. To doista olak\u0161ava \u017eivot, gotovo sva je papirologija nestala, navodi jedan stanovnik Talinna.

Online javne usluge jako \u010desto koriste starije osobe. Primjerice portal za javno zdravstvo ili glasovanje putem interneta izrazito su popularni kod te dobne skupine. Me\u0111utim, nagla\u0161ava – va\u017eno ih je obrazovati. Sada se radi na daljnjem razvoju sustava umjetnom inteligencijom, a cilj je da postane prilagodljiviji stalnim promjenama.

– Danas ve\u0107 imamo vi\u0161e od 50 slu\u010dajeva kori\u0161tenja umjetne inteligencije koji su trenuta\u010dno aktivni. Na primjer, takav sustav u zavodu za zapo\u0161ljavanje povezuje ljude s dostupnim poslovima. Korisnici su zadovoljniji poslovima koje im dodijeli sustav nego zaposlenici u uredu, tako da se umjetna inteligencija tu ve\u0107 pokazala u\u010dinkovitijom od ljudi, dodaje\u00a0Florian Marcus<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n