{"id":70902,"date":"2021-10-03T00:05:28","date_gmt":"2021-10-02T23:05:28","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=70902"},"modified":"2021-10-03T00:05:29","modified_gmt":"2021-10-02T23:05:29","slug":"zasto-je-20-000-sporova-u-slucaju-franak-u-prekidu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/03\/zasto-je-20-000-sporova-u-slucaju-franak-u-prekidu\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je 20.000 sporova u slu\u010daju Franak u prekidu?"},"content":{"rendered":"\n

Potkraj travnja Sud Europske unije donio je odluku koja se ti\u010de ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u \u0161vicarskom franku u Poljskoj. Ta je odluka va\u017ena jer isti sud odlu\u010duje i o pitanjima vezanim za hrvatske slu\u010dajeve. Treba odgovoriti je li potro\u0161a\u010dima nadokna\u0111ena \u0161teta izmjenama i dopunama Zakona o potro\u0161a\u010dkom kreditiranju. Dok se odgovor \u010deka, postupci su u prekidu. U me\u0111uvremenu, u prekidu nisu sporovi za nekonvertirane kredite. Nepravomo\u0107no je rije\u0161eno 10 tisu\u0107a sporova, a pravomo\u0107nih je tisu\u0107u.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Marko Peranovi\u0107<\/strong>\u00a0nenamjenski je kredit od 22.000 \u0161vicarskih franaka podignuo 2008. godine. Kreditna rata, ka\u017ee, stalno je rasla i odahnuo je kad je kredit otplatio. Nije proveo konverziju te je poslu\u0161ao savjet udruge Franak i prije dvije godine tu\u017eio banku. Bio je zbog toga nervozan, ka\u017ee, no smatrao je da je zakon na njegovoj strani.

– Nisam znao koliki \u0107e mi biti tro\u0161kovi i onda mi je odvjetnik rekao da ne moramo imati tro\u0161kove jer kada dobijemo spor oni \u0107e svoje tro\u0161kove podmiriti i to je to, govori Peranovi\u0107.

\u017dupanijski sud je nakon \u017ealbe banke slu\u010daj rije\u0161io u njegovu korist. On je jedan od tisu\u0107u gra\u0111ana koji su dobili pravomo\u0107nu presudu. Banka mu je vratila novac koji mu pripada.

– Na iznos od 22.000 \u0161vicarskih franaka, dobio sam kamate i sve ono \u0161to slijedi. Nisam imao tro\u0161kove prema odvjetniku jer je on to naplatio od banke. Samo sam platio sudsko vje\u0161ta\u010denje 3.000 kuna i platio sam pristojbe oko 1.200 kuna, s tim \u0161to sam taj novac dobio zajedno s povratom Zagreba\u010dke banke, govori i dodaje kako je presuda tu i dobio je puno vi\u0161e nego \u0161to je o\u010dekivao.

Biserka Zgomba<\/strong>\u00a0podignula je tu\u017ebu zbog kredita iz 2006. godine u vrijednosti od 25.000 \u0161vicarskih franaka. Banku je tu\u017eila prije dvije godine zbog valutne klauzule, a presuda je na prvostupanjskom sudu donesena u njezinu korist.

– Sud je presudio u moju korist da oni moraju isplatiti sve i kamatu, valutnu klauzulu, tro\u0161kove postupka i moga odvjetnika, rekla je gospo\u0111a Biserka.

Banka se odmah \u017ealila \u017dupanijskom sudu, no gospo\u0111u Biserku to ne zabrinjava. Zna da \u0107e novac dobiti samo je pitanje vremena kada \u0107e banka priznati poraz.

– Ja mislim da oni rade \u0161tetu i meni i sudovima i sebi jer ta zatezna kamata ide njima. Ja na sud nemam primjedbu, oni su to rije\u0161ili brzo, nagla\u0161ava.

Gospo\u0111a Biserka \u010deka odluku \u017dupanijskog suda i nada se da \u0107e povrat novca u vrijednosti od 100.000 kuna dobiti do kraja godine. Nepravomo\u0107nih prvostupanjskih presuda je 10.000.

– Puno ljudi koji su otplatili svoje kredite, jednostavno su to maknuli sa strane i ne razmi\u0161ljaju o tome. Dan danas sretnem ljude koji pitaju imam li pravo tu\u017eiti. Dio ljudi se i dalje boje sustava i toga da ne\u0107e dobiti presudu. Neki misle da je to skupo no trebalo bi se informirati kod odvjetnika. Postoje odvjetnici koji ne napla\u0107uju ni\u0161ta do kraja sudskog postupka, nagla\u0161ava\u00a0Goran Aleksi\u0107<\/strong>\u00a0iz udruge Franak.

U prekidu je 20.000 korisnika kredita u \u0161vicarskim francima\u00a0<\/strong>

Prema procjenama, \u010dak 80.000 korisnika kredita u \u0161vicarskim francima jo\u0161 nije tu\u017eilo banke. U prekidu je 20.000 tu\u017ebi, a rije\u010d je o konvertiranim kreditima, jer se \u010deka presuda Suda EU-a.

– Ta je presuda va\u017ena jer \u0107emo znati imamo li mi nakon konverzije obe\u0161te\u0107enje ili ne. Do sada je Europski sud puno puta odlu\u010divao o tome i u poljskim, ma\u0111arskim i rumunjskim predmetima. Ja sam 99% siguran da \u0107e odluka biti pozitivna i u na\u0161u korist, naglasio je Aleksi\u0107.

– Svi se nadamo pozitivnom ishodu s obzirom na postoje\u0107u praksu u drugim zemljama. Ako ishod bude pozitivan postupci \u0107e se nastaviti tamo gdje su stali. Ludi pitaju \u0161to zna\u010di prekid postupka. To ne zna\u010di da predmeta nema, on je jo\u0161 uvijek tu samo Sud ne pokre\u0107e nikakve procesne radnje dok se ne donese odluka Suda Europske unije, isti\u010de\u00a0Damir Metelko<\/strong>, odvjetnik.

Dio gra\u0111ana koji su banke tu\u017eili zbog ni\u0161tetnosti ugovora \u010deka pak da Vrhovni sud odlu\u010di o tom pitanju.

– Vrhovni sud ve\u0107 tri godine ima predmet koji se ti\u010de ni\u0161tetnosti kredita na svome stolu. Nakon toga pojavilo se i nekoliko predmeta kasnije. Vrhovni sud jo\u0161 uvijek o tome nije odlu\u010dio. Mi smo dobili odgovor Vrhovnog suda da \u0107e ti predmeti biti prioritetno rje\u0161avani pa mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e Vrhovni sud odlu\u010diti i o ni\u0161tetnosti ugovora, rekao je Aleksi\u0107.

Postupke usporava i nedostatak sudskih vje\u0161taka<\/strong>

Dok se \u010dekaju odluke Vrhovnog i suda EU-a, postupci koji su u tijeku za mnoge gra\u0111ane traju predugo. Kroni\u010dno nedostaje i sudskih vje\u0161taka, pa i to usporava postupke.

– Tu i tamo koja banka napravi izvansudsku nagodbu nakon \u0161to je postupak ve\u0107 napravljen i provedeno vje\u0161ta\u010denje, ali u pravilu koriste sva sredstva kako bi prolongirali postupke. Koji su njihovi motivi za to, mo\u017eemo samo naga\u0111ati, naglasio je Metelko.

Oni neodlu\u010dni, a njih je oko 80.000, jo\u0161 mogu tu\u017eiti banke jer u ovom slu\u010daju zastare ne bi trebalo biti.

– Malo se mo\u017eemo i strpjeti i u\u0161tedjeti tih nov\u010di\u0107a ne\u0161to pa platiti da bi dobili svoj novac jer ako je netko digao kredit od 100.000 kredita on treba dobiti 50.000 natrag, ako je nekima tih 50 tisu\u0107a kuna ni\u0161ta onda je meni \u017eao \u0161to tako razmi\u0161lja, govori Aleksi\u0107.

Prema procjenama, ve\u0107ina sudskih sporova u slu\u010daju “Franak” trebala bi zavr\u0161iti u idu\u0107e tri godine.<\/p>\n\n\n\n