{"id":72245,"date":"2021-10-06T22:19:53","date_gmt":"2021-10-06T21:19:53","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=72245"},"modified":"2021-10-19T00:12:02","modified_gmt":"2021-10-18T23:12:02","slug":"montgomery-u-1-na-1-o-titu-vijetnamskom-ratu-balkanu-i-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/06\/montgomery-u-1-na-1-o-titu-vijetnamskom-ratu-balkanu-i-hrvatskoj\/","title":{"rendered":"Montgomery u “1 na 1” o Titu, vijetnamskom ratu, Balkanu i Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"\n

Gost emisije HRT-a “1 na 1” Romana Bolkovi\u0107a je bio biv\u0161i veleposlanik SAD-a William Dale Montgomery. Mo\u017ee se pohvaliti bogatom i dugogodi\u0161njom karijerom, tijekom koje je do\u017eivio i pro\u017eivio mnogo toga \u2013 kako u privatnom, tako i u politi\u010dkom smislu. O svojoj diplomatskoj karijeri i svom \u017eivotu zapo\u010deo je pisati i knjigu. <\/strong><\/p>\n\n\n\n

O Vijetnamskom ratu<\/strong>

Jedna od tema u Montgomeryjevoj knjizi je i Vijetnamski rat u koji je unova\u010den u kolovozu 1968. godine, na po\u010detku karijere.

– Sada razmi\u0161ljam vi\u0161e o tome nego prije 20-30 godina. Nisam siguran za\u0161to. Mi smo ubijali ogroman broj vojnika Sjevernog Vijetnama i Vijetkonga . Na kraju rata objavili su da je poginulo vi\u0161e od milijun njihovih vojnika. A mi smo izgubili samo 58.000. Bili smo uvjereni, da ne\u0107e mo\u0107i podnijeti takav tempo \u017ertava, da \u0107e se morati zaustaviti. A ironija je u tome \u0161to su nas poznavali bolje nego \u0161to smo mi poznavali sami sebe, ispri\u010dao je Montgomery i dodao kako je ve\u0107 po\u010detkom 1968. godine ameri\u010dki ministar obrane znao da Amerika ne mo\u017ee pobijediti Vijetnam, \u0161to je javnosti otkrio tek mnogo kasnije.

– Od trenutka kad je on to shvatio, pretrpjeli smo vi\u0161e \u017ertava nego prije te njegove spoznaje. A ipak smo se nastavili boriti jo\u0161 \u010detiri-pet godina kako bismo sa\u010duvali obraz, rekao je. Doga\u0111aj o kojem pri\u010da Montgomery samo je jedan od primjera nerazumijevanja SAD-a o situaciji u koju se ulazi, te neshva\u0107anja sredine u koju se anga\u017eira.<\/p>\n\n\n\n

O Jugoslaviji i Titu<\/strong>

Sedamdesetih godina Montgomery dolazi u Jugoslaviju po prvi put. Za svoj dolazak pripremao se temeljito \u010ditaju\u0107i mnogo knjiga \u2013 na\u017ealost, samo ameri\u010dkih. S vremenom je ustanovio kako te knjige bile nedovoljne za situaciju i okolinu u kojoj se na\u0161ao.<\/p>\n\n\n\n


– Problem je bio u hladnom ratu koji je sve pro\u017eimao. Tito je bio pravi \u010dovjek na pravom mjestu u pravo vrijeme za Jugoslaviju. \u010cinio je dovoljno toga da ugodi Sovjetskom Savezu \u2013 primjerice, bio je diktator. Istodobno, dopu\u0161tao je obi\u010dnim ljudima vi\u0161e slobode \u2013 npr. slobodu da putuju i ostalo, \u010dime je uga\u0111ao nama. Iz na\u0161e perspektive, to je u Isto\u010dnoj Europi izazivalo potencijalni razdor kad su vidjeli koliko je Jugoslavenima bolje nego njima. Stoga nismo ni\u010dime \u017eeljeli uzrujati Tita. On je jasno dao do znanja da ne smijemo ostvarivati nikakav kontakt s tzv. disidentima i sli\u010dnima. To nas je dovelo u \u010dudan polo\u017eaj \u2013 bili smo ondje kao diplomati, ali nismo imali gotovo nikakav kontakt s du\u017enosnicima, osim na slu\u017ebenim sastancima, rekao je i dodao kako su poku\u0161avali ugoditi Titu, a sve knjige koje su \u010ditali su odra\u017eavale mnogo optimisti\u010dniji i pozitivniji, bla\u017ei opis Tita nego \u0161to je on to zavrijedio.

– Kad sam do\u0161ao, znao sam da situacija nije onakva kakvom se opisuje, napomenuo je.

Ka\u017ee kako se takvi nesporazumi doga\u0111aju jer su Amerikanci od po\u010detka svoje povijesti imali druga\u010diju percepciju i razumijevanje sredine u kojoj se nalaze.

– Od na\u0161eg osnutka doseljenike smo do\u010dekivali ra\u0161irenih ruku, i jako smo se trudili da se osje\u0107aju dobrodo\u0161lo. I unato\u010d manjkavostima i problemima, ako prosje\u010dnom Amerikancu ka\u017eete da ste ameri\u010dki gra\u0111anin, nije va\u017eno odakle ste do\u0161li, koje ste boje ko\u017ee, vjere, bilo \u0161to. Prihva\u0107aju vas. To je na\u0161a vjera \u2013 da je pro\u0161lost pro\u0161la, danas ste Amerikanac. Taj mentalitet zna\u010di da se ne osvr\u0107ete, nego gledate prema naprijed. A to je suprotno od onoga \u0161to se zbiva u drugim dijelovima svijeta, smatra Montgomery.

Za raspad Jugoslavije ka\u017ee kako se rat mo\u017eda mogao sprije\u010diti prije nego \u0161to je po\u010deo. Naime, ka\u017ee kako su Amerikanci imali CIA-ine izvje\u0161taje od 2 godine ranije, koji su to\u010dno predvidjeli \u0161to \u0107e se dogoditi ako se Jugoslavija raspadne.

– Znali smo \u0161to \u0107e se dogoditi, svijet je znao \u0161to \u0107e se dogoditi. A ipak, nitko u SAD-u, u EU-u, ama ba\u0161 nitko nije bio voljan unaprijed osigurati postrojbe i re\u0107i: Ako se \u017eelite razi\u0107i, to \u0107e se obaviti ovako, i to mirno, ina\u010de \u0107e nastupiti na\u0161e postrojbe. Nitko nije bio voljan u\u010diniti to. Mislim da su se samo tada mo\u017eda mogla sprije\u010diti kasnija zbivanja, rekao je Montgomery.

O Balkanu<\/strong>

Ka\u017ee kako se boji da bi na Balkanu moglo biti novih sukoba, s obzirom da nijedan od problema u balkanskim zemljama nije rije\u0161en.

– A problem je \u0161to to vi\u0161e ne privla\u010di pozornost svijeta. Mislim da je devedesetih ovo bilo glavno mjesto u svijetu na koje su na\u0161i \u010delnici usmjeravali pozornost. Danas vi\u0161e nije tako, a ne vjerujem da te dr\u017eave same mogu rije\u0161iti pitanja koja ih mu\u010de. Na svim su stranama osje\u0107aji tako uzburkani da ne vidim rje\u0161enja, istaknuo je i dodao kako je unato\u010d svemu tome, zajedno sa svojom suprugom, odabrao \u017eivjeti na ovom podru\u010dju.

– Ne znam za\u0161to, ali u krvi mi je. Sje\u0107am se, do dana\u0161njeg dana svoje prve diplomatske misije. Probudio sam se dok je brod pristajao u Dubrovnik i jednostavno sam se zaljubio u taj grad, nisam mogao vjerovati. Meni kao Amerikancu koji nije putovao taj je prizor bio fantasti\u010dan i nisam ga zaboravio. Godinama poslije, kad sam se vratio kao veleposlanik, odlu\u010dio sam sa suprugom da \u0107emo se ovdje umiroviti \u2013 tako smo kupili ku\u0107u u Cavtatu. Balkan mi je u krvi, shva\u0107am ovda\u0161nje stanovnike i njihove nacionalne osje\u0107aje, uvjeren je Montgomery.

Istaknuo je i kako smatra da Europska Unija ne pru\u017ea pomo\u0107 i potporu kakvu bi trebala za cijelu balkansku regiju.

– Mislim da ovdje ljudi na neki na\u010din kaskaju za drugim zemljama Europe u svojim stajali\u0161tima. Ne treba zaboraviti da su Njema\u010dka i Francuska stolje\u0107ima ratovale i tek su nakon Drugog svjetskog rata prestale. To \u0107e se dogoditi i ovoj regiji, ali trebat \u0107e vremena. Ipak, \u0161to je najva\u017enije za to \u0107e biti potrebna pomo\u0107 prije svega Europske unije, jer ova regija ne mo\u017ee uspjeti sama. Treba punu potporu Zapada, SAD-a i EU-a kako bi se s vremenom zbile te promjene, ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

O NATO-u<\/strong>

Montgomery smatra kako je primanje balti\u010dkih zemalja u NATO bila gre\u0161ka, kao i nu\u0111enje \u010dlanstva Gruziji i Ukrajini.

– Temeljna koncepcija NATO-a po\u010diva na tome da je napad na jednu \u010dlanicu napad na sve njih. Moramo se malo vratiti u pro\u0161lost \u2013 Sovjetski Savez i Isto\u010dni blok bili su stvarna prijetnja 50-ih, 60-ih i 70-ih. Bila je to vrlo ozbiljna prijetnja koju smo svi ozbiljno shva\u0107ali i usredoto\u010dili smo se na to. Zbog toga smo uskladili napore, u NATO-u i svemu ostalom. Raspadom Sovjetskog Saveza dobar dio tog straha je minuo. Dana\u0161nja Rusija uop\u0107e nema vojnu mo\u0107 kakvu je neko\u0107 imala. I dalje je to opasna zemlja, ali nije vi\u0161e tolika prijetnja. A budu\u0107i da nije prijetnja, dr\u017eave \u010dlanice EU-a nisu toliko spremne na neke postupke kao \u0161to su bile prije. Biti \u0107e te\u017ee privoljeti saveznike NATO-a na bilo kakve operacije izvan teritorija \u010dlanica \u2013 mo\u017eda je NATO kao koncepcija na\u017ealost odradio svoje. No izazov pred EU-om je sljede\u0107i \u2013 ako ne \u017eele ameri\u010dko vodstvo i ako ne \u017eele podupirati SAD u na\u0161im djelatnostima, morat \u0107e stvoriti vlastitu vojsku, a dosad nisu bili voljni ulo\u017eiti resurse u to. \u010cak i kad bi to mogli, nije sigurno bi li se ikad uspjeli dogovoriti i i\u0161ta poduzeti. To je prava nesre\u0107a, navodi Montgomery.

O SAD-u<\/strong>

Komentirao je i trenutnu situaciju u SAD-u, za koju ka\u017ee kako nije dobra.

– Danas ne bih mogao biti diplomat jer vi\u0161e ne vjerujem da je ameri\u010dki na\u010din nu\u017eno ispravan i da je na\u0161 demokratski sustav ispravan za svijet. Ne mogu to re\u0107i. Postoje dvije Amerike koje su podijeljenje gotovo popola. Podijeljene su oko osam ili devet pitanja koja na obje strane izazivaju duboku ostra\u0161\u0107enost i gnjev. Sad \u0107u izjaviti ne\u0161to krajnje nediplomatski \u2013 volio bih da svi republikanci koji se protive bilo kakvoj kontroli oru\u017eja, poba\u010daju, napretku \u017eena u vojsci i drugim podru\u010djima, napretku homoseksualaca \u2013 volio bih povesti sve te ljude, izgraditi golemi vremenski stroj, sve ih u njega ubaciti i poslati ih natrag u 1950. Bili bi jako sretni u Americi 1950., kad to uop\u0107e nisu bili problemi. \u0160alim se, ali \u010dinjenica je da se pola Amerike nasmrt boji budu\u0107nosti u mnogim podru\u010djima. Imamo laptope, ra\u010dunala, pametne telefone, novu tehnologiju\u2026mladi to razumiju, stariji ne. Klimatske su promjene stvaran problem kojim se moramo pozabaviti. Istodobno, u SAD-u se gradi vi\u0161e domova na mjestima podlo\u017enima poplavama nego na drugim podru\u010djima, zato \u0161to postoji otpor prema prihva\u0107anju da je prijetnja stvarna. Te dvije Amerike ko\u010de nas da i\u0161ta poduzmemo. Postoji potpuni zastoj u vezi s gotovo svim mogu\u0107im pitanjima, istaknuo je Montgomery i dodao kako strahuje za demokraciju, i to ne samo ameri\u010dku, ve\u0107 u cijelom svijetu.

– To se doga\u0111a u mnogim dr\u017eavama. U jednom trenutku ljudima \u0107e dojaditi sustav koji ne funkcionira i tra\u017eit \u0107e sna\u017enije autokratski sustav \u2013 u tome se krije opasnost. To su zbivanja od kojih strahujem u SAD-u i nekim drugim dr\u017eavama. Okrenut \u0107e se Kini i zaklju\u010diti da ondje stvari dobro funkcioniraju, rekao je.

O Hrvatskoj<\/strong>

\u0160to se ti\u010de Hrvatske, Montgomery smatra kako je Hrvatska u\u010dinila mnogo dobrih stvari, a posebno se osvrnuo na turizam.

– Rekao bih samo, uz du\u017eno po\u0161tovanje, da je turizam dvosjekli ma\u010d. S jedne strane Hrvatskoj donosi golem novac, no s druge strane nema poticaja, ljute potrebe da se razvijaju drugi sektori. Ti se sektori ne razvijaju jednakim tempom i zbog toga dolazi do odljeva talentiranih mladih ljudi koji odlaze drugamo u EU. Nadam se samo da \u0107e Hrvatska tro\u0161iti vi\u0161e, mo\u017eda od prihoda od turizma, na druge sektore, na to da privu\u010de vi\u0161e stranih ulaganja, vi\u0161e privatnih ulaganja i da im osigura potporu. \u010cini mi se da i dalje imate vi\u0161e dr\u017eavnih tvornica i industrijskih djelatnosti od drugih zemalja u Europskoj uniji. Dakle, situacija se svakako mo\u017ee pobolj\u0161ati, zaklju\u010dio je Montgomery.<\/p>\n\n\n\n