U Otvorenoj \u010ditaonici DHK Herceg-Bosne predstavljeno je knji\u017eevno stvarala\u0161tvo Mate Grbavca. Voditelj programa bio je knji\u017eevnik Ivan Sivri\u0107, a o knji\u017eevnom djelu Mate Grbavca govorila je knji\u017eevnica Blanka Kraljevi\u0107. <\/p>\n\n\n\n
Mate Grbavac je ro\u0111en 10. sije\u010dnja 1947. u Hardomilju, op\u0107ina Ljubu\u0161ki. Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju zavr\u0161ava u Ljubu\u0161kom, a Filozofski fakultet u Zagrebu (grupa: hrvatski jezik i knji\u017eevnost i filozofija). Nakon zavr\u0161etka studija radi u Gimnaziji Ljubu\u0161ki, a povremeno je radio kao vanjski suradnik u gimnazijama u \u010citluku, \u010capljini i Vrgorcu. Obna\u0161ao je du\u017enost direktora u Radni\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu u Ljubu\u0161kom, Domu za odgoj \u017eenske djece i omladine u Ljubu\u0161kom. Na kraju radne karijere bio je ravnatelj Gimnazije Ljubu\u0161ki. U dva mandata je bio predsjednik Crvenoga kri\u017ea op\u0107ine Ljubu\u0161ki i Crvenoga kri\u017ea \u017dZH. Vi\u0161estruki je darovatelj krvi. <\/p>\n\n\n\n
Po\u010dinje pisati jo\u0161 u osnovnoj \u0161koli, a dolaskom u Gimnaziju Ljubu\u0161ki pokre\u0107e \u0161kolski list Chatedra, koji kasnije mijenja ime u Ljubu\u0161ka mladost, a on je glavni i odgovorni urednik. Dolaskom u Radni\u010dko sveu\u010dili\u0161te pokre\u0107e kao glavni urednik Ljubu\u0161ke novosti. Uz to radi kao vanjski suradnik u Ve\u010dernjem listu, mostarskoj Slobodi i Vikendu. Kao glavni urednik, sa skupinom mladih ljubu\u0161kih pjesnika objavljuje 1972. almanah Ars mea. Tada prvi put svoje pjesme u njem objavljuju kasnije afirmirani pjesnici Dijana Burazer, Zdravko Kordi\u0107, Miro Petrovi\u0107, Mile Stoji\u0107, Mile Luburi\u0107, Munib Delali\u0107 i drugi, a i nekoliko Matinih pjesama iz srednjo\u0161kolskih dana.<\/p>\n\n\n\n
Mate je do sada objavio pet zbirka pjesama (Na vratima knjige, No\u0107na svjetiljka, Radosna zvona, \u017dedni putnik i Nemir ti\u0161ine) i romane: Pepine \u010dudesne zgode (dje\u010dji roman), Svijetla strana sunca i povijesni roman Zemlja Hercegova. Objavljuje pjesme, pripovijetke, recenzije i knji\u017eevne osvrte u \u010dasopisima Motri\u0161ta i Osvit. Lektorira kako knji\u017eevna djela tako i znanstvene, putopisne i ine knjige. Suautor je nekoliko knjiga (Hardomilje \u2013 pro\u0161lost, ljudi i obi\u010daji, Iseljeni\u0161tvo ljubu\u0161ke op\u0107ine, Fotomonografija starog Hardomilja). U Pri\u0161tini mu je tiskana knjiga izabranih pjesma na albanskom jeziku. Pjesme su mu prevo\u0111ene na engleski, talijanski i albanski jezik. Do sada je napisao vi\u0161e od \u010detrdeset i pet recenzija knji\u017eevnih djela, a broj lektoriranih knjiga, publikacija, kataloga i putopisa je daleko ve\u0107i. Tiskao je i tri nosa\u010da zvuka u kojim njegove pjesme recitiraju glumci pok. Toni Pehar, Dragan \u0160uvak i Branimir Vidi\u0107 Flika.<\/p>\n\n\n\n
\u010clan je Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika Herceg-Bosne Mostar. Trenutno radi na Ljubu\u0161kom pjesni\u010dkom zborniku, a za tisak je ve\u0107 pripremljena knjiga Poetska slikovnica. Pokreta\u010d je i organizator Ljubu\u0161koga pjesni\u010dkoga maratona, jedinstvene pjesni\u010dke manifestacije na kojoj sudjeluju brojni pjesnici iz BiH i Hrvatske. Zastupljen je svojim ostvarenjima u \u010ditankama za osnovnu \u0161kolu.<\/p>\n\n\n\n
Ivan Sivri\u0107 je pro\u010ditao Matim \u017eivotopis i nekoliko izvadaka iz recenzija i osvrta autora koji su pisali o pojednim Matinim knjigama: Kre\u0161imir \u0160ego, Zdravko Kordi\u0107, Vi\u0161nja Kova\u010d, Andrijana Peri\u0107, Anto Marin\u010di\u0107 kao i sam Sivri\u0107 koji je bio recenzent romana Zemlja Hercegova, a i predstavlja\u010d romana Svijetla strana sunca u Ljubu\u0161kom.<\/p>\n\n\n\n
Knji\u017eevnica Blanka Kraljevi\u0107 govore\u0107i o autorovu knji\u017eevnom stvarala\u0161tvu, najvi\u0161e pozornosti je posvetila romanu Zemlja Hercegova. To je roman \u010dija radnja je smje\u0161tena u petnaesto stolje\u0107e, to sudbonosno stolje\u0107e za hrvatski narod, ali i za druge na ovim prostorima jer je turska sila ru\u0161ila sve pred sobom. To je pri\u010da o vladarima Humske zemlje, velikim vojvodama Sandalju Hrani\u0107u i hercegu Stjepanu iz plemi\u0107ke obitlji Kosa\u010da, ali i drugim osobama toga doba: kraljici Katarini, bosanskim kraljevima Toma\u0161u i Toma\u0161evi\u0107u, Jeleni Lazarevi\u0107 i dr. Roman je pisan u JA formi, likovi sami govore o sebi i drugima. Blanka je naglasila da se roman \u010dita u jednom dahu.<\/p>\n\n\n\n
Stihove, objavljene i neobjavljene \u010ditao je Ivan Dugand\u017ei\u0107 \u010dlan Kluba studenata hrvatskoga jezika \u201eFranjo Mili\u0107evi\u0107\u201c s Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru.<\/p>\n\n\n\n
Nazo\u010dnima se na koncu obratio i sam autor govore\u0107i o svom knji\u017eevnom putu, pogledu na \u017eivot, ulozi knji\u017eevnosti u dru\u0161tvu, obrazovanju, oblikovanju kako \u010dovjeka tako i dru\u0161tva. Zavr\u0161io je \u010ditaju\u0107i pjesmu Huma\u010dka plo\u010da, pjesni\u010dkom vi\u0111enju po\u010detaka hrvatske pismenosti na ovim prostorima.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U Otvorenoj \u010ditaonici DHK Herceg-Bosne predstavljeno je knji\u017eevno stvarala\u0161tvo Mate Grbavca. Voditelj programa bio je knji\u017eevnik Ivan Sivri\u0107, a o knji\u017eevnom djelu Mate Grbavca govorila je knji\u017eevnica Blanka Kraljevi\u0107. Mate Grbavac je ro\u0111en 10. sije\u010dnja 1947. u Hardomilju, op\u0107ina Ljubu\u0161ki. Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju zavr\u0161ava u Ljubu\u0161kom, a Filozofski fakultet u Zagrebu (grupa: hrvatski jezik […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":72761,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-72760","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n