{"id":73677,"date":"2021-10-09T23:09:20","date_gmt":"2021-10-09T22:09:20","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=73677"},"modified":"2021-10-09T23:09:21","modified_gmt":"2021-10-09T22:09:21","slug":"venecija-se-odlucila-za-drugu-vrstu-turizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/09\/venecija-se-odlucila-za-drugu-vrstu-turizma\/","title":{"rendered":"Venecija se odlu\u010dila za drugu vrstu turizma"},"content":{"rendered":"\n

Jedinstvena i turisti\u010dki prenapu\u010dena Venecija po\u010dinje se odmicati od masovnog turizma. Naime, \u017eeli se uvesti red u grad koji je svake godine primao 20-ak milijuna turista, koliko ih npr. ugo\u0161\u0107uje cijela Hrvatska. Kruzeri su u Veneciji odnedavno zabranjeni, a svim posjetiteljima koji ondje ne no\u0107e, napla\u0107ivat \u0107e se ulaz u grad. <\/strong><\/p>\n\n\n\n

U, kako mu tepaju, najljep\u0161em dnevnom boravku u Italiji smjestio se, ka\u017eu, najstariji caffe bar na Starom kontinentu, koji kontinuirano radi od 1720. U njemu je sve kao prije tri stolje\u0107a. Svaka dvorana ima svoju pri\u010du, materijali su autenti\u010dni, ba\u0161 poput mramornih stolova. Uz \u0161alicu kave ondje su nekad sjedile dame u rasko\u0161nim haljinama, sastajali su se politi\u010dari, sklapali dogovori, pisala povijest Europe, a nastale su ovdje i prve novine. Glas se pro\u0161irio izvan granica Europe, danas je svjetski brend, mjesto koje se u Veneciji mora posjetiti.

– Interijer je promijenjen 1850. Dosljednost je adut ovoga mjesta, do danas je razlog zbog kojega je Floriano Francescani otvorio bar ostao isti. Ondje se, naime, okupljala svjetska klijentela, i to uz \u0161alicu kave, koja je u to vrijeme bila revolucionarni napitak. Dolazio je Casanova, revolucionari iz 1800., bilo je tu politike, dru\u0161tva, \u017eutila, sve ono \u0161to danas nazivamo “social” \u2013 govori\u00a0Annarita Panebianco<\/strong>, caffe bar Florian.

Zaposleno je \u010dak 85 osoba, imaju 500 sjede\u0107ih mjesta, svoj porculan, svoju mje\u0161avinu za kavu i kakao te zavidan pogled na baziliku svetog Marka i turiste iz cijeloga svijeta. I nakon pandemije \u010deka se u redu za najve\u0107e atrakcije, ali za grad na laguni, koji je prije posje\u0107ivalo izme\u0111u 15 i 25 milijuna turista – ovo je gotovo ni\u0161ta. Za gondole se red ne \u010deka.

Venecija je tijekom pandemije COVID-a odahnula. Masovni turizam \u017eeli ostaviti iza le\u0111a, a od sljede\u0107eg ljeta, prva u svijetu – napla\u0107ivat \u0107e ulaz jednodnevnim izletnicima, kojih je doista previ\u0161e.

– \u017delimo da turist koji bira Veneciju, ovdje provede vi\u0161e dana, \u017eelimo da do\u017eivi grad, a ne da u njemu ostane 3 sata, napravi “selfie” i ode. Zato \u0107emo zahtijevati od turista rezervacije posjeta, ba\u0161 kao \u0161to je to slu\u010daj sa svime tijekom pandemije. To \u0107e vrijediti i za ulazak u Veneciju \u2013 obja\u0161njava\u00a0Simone Venturini<\/strong>, pro\u010delnik za turizam i gospodarski razvoj Venecije.

Pla\u0107at \u0107e se od 3 do 10 eura, radnim danom manje, vikendom i praznicima vi\u0161e. I to nije sve od promjena. Nakon 10 godina bitke protiv kruzera, stotine prosvjeda i apela, talijanska vlada naglo je zabranila ulazak u lagunu grdosijama. Za aktiviste je to tek prvi korak, rat jo\u0161 traje, jer je u planu gradnja luke nadomak Venecije.

– Brodovi bi i dalje ostajali u laguni. To bi bio izgubljeni rat, zato \u0161to treba 60 milijuna eura samo da bi napravili vezove u Margheri, a to je industrijska luka i ne ide uz turizam jer je vrlo opasno \u2013 smatra\u00a0Cristiano Gasparetto<\/strong>, aktivist udruge No Grandi Navi.

Potro\u0161ilo bi se za kopanje u laguni – \u0161to je zabranjeno. Kruzeri su plovili samo 150 metara od za\u0161ti\u0107ene stare jezgre, a vi\u0161i su od svih gra\u0111evina. Uz to, one\u010di\u0161\u0107uju i uni\u0161tavaju krajolik. Tih turista vi\u0161e nema, \u0161to je za prodava\u010de na Trgu svetoga Mraka velik udarac.

Nakon pandemije pune ruke posla imaju i jedinstveni dizajneri, proizvo\u0111a\u010di autenti\u010dnih suvenira. Turist je spreman potro\u0161iti. \u017deli se zavu\u0107i u uske venecijanske kalete, \u010duti pri\u010du malih obrtnika, do\u017eivjeti i disati \u017eivot Venecije.

Ovaj jedinstveni grad odlu\u010dio se za drugu vrstu turizma. Ho\u0107e li u tome potpuno uspjeti ili je novac koji nosi masovni turizam premirisan, tek \u0107emo vidjeti.<\/p>\n\n\n\n