Pandemija COVID -19 dovela je do porasta anksioznosti i velikih depresivnih poreme\u0107aja u cijelom svijetu, osobito me\u0111u \u017eenama i mladima, pokazalo je istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu The Lancet.<\/p>\n\n\n\n
Slu\u010dajevi depresije i anksioznosti pove\u0107ali su se za vi\u0161e od \u010detvrtine u svijetu 2020. godine zbog pandemije Covid-19.<\/p>\n\n\n\n
Studija je prva koja je procijenila globalne utjecaje pandemije na velike depresivne poreme\u0107aje i anksiozne poreme\u0107aje, navode\u0107i ih prema dobi, spolu i lokaciji u 204 zemlje i teritorija 2020. godine.<\/p>\n\n\n\n
Rezultati pokazuju da su se pro\u0161le godine slu\u010dajevi velikih depresivnih poreme\u0107aja i anksioznih poreme\u0107aja pove\u0107ali za 28% odnosno 26%.<\/p>\n\n\n\n
“Ovo nagla\u0161ava hitnu potrebu za ja\u010danjem zdravstvenih sustava”, rekao je vode\u0107i autor studije Damien Santomauro iz Queensland Centra za istra\u017eivanje mentalnog zdravlja, School of Public Health, Australija.<\/p>\n\n\n\n
“\u010cak i prije pandemije, sustavi za\u0161tite mentalnog zdravlja u ve\u0107ini zemalja bili su nedovoljno opremljeni i neorganizirani,” dodao je.<\/p>\n\n\n\n
\u017dene su bile vi\u0161e pogo\u0111ene od mu\u0161karaca, a mla\u0111i ljudi bili su pogo\u0111eniji od starijih skupina. Mladi su patili jer ih je zatvaranje \u0161kola dr\u017ealo podalje od prijatelja, a mnoge su se \u017eene suo\u010dile s pove\u0107anim rizikom od nasilja u obitelji, rekli su istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n\n\n\n
Studija, koju su vodili akademici sa Sveu\u010dili\u0161ta Queensland u Australiji, zabilje\u017eila je 76 milijuna dodatnih slu\u010dajeva anksioznih poreme\u0107aja i 53 milijuna te\u0161kih depresivnih poreme\u0107aja kako se COVID-19 \u0161irio u 2020. godini.<\/p>\n\n\n\n
“Na\u017ealost, iz brojnih razloga, \u017eene su uvijek imale ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e biti te\u017ee pogo\u0111ene dru\u0161tvenim i ekonomskim posljedicama pandemije”, rekla je koautorica studije Alize Ferrari.<\/p>\n\n\n\n
“Dodatne brige i odgovornosti u ku\u0107anstvu obi\u010dno padaju na \u017eene, vjerojatnije je i da \u0107e \u017eene biti \u017ertve obiteljskog nasilja, koje se pove\u0107alo u razli\u010ditim fazama pandemije.”<\/p>\n\n\n\n
“Zatvaranje \u0161kola i druge zabrane ograni\u010davaju sposobnost mladih ljudi u\u010denju i komuniciraju sa svojim vr\u0161njacima, a u kombinaciji s pove\u0107anim rizikom od nezaposlenosti tako\u0111er su pridonijeli daljnjem optere\u0107enju mentalnog zdravlja mla\u0111ih osoba, dodaje.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje je obuhvatilo 48 prethodno provedenih studija iz cijelog svijeta, a svoje je rezultate spojilo u meta-analizu kako bi se kvantificirala prevalencija poreme\u0107aja mentalnog zdravlja u 204 zemlje i teritorija 2020. godine.<\/p>\n\n\n\n
Procijenjuje se kako je 28% pove\u0107anja slu\u010dajeva velikog depresivnog poreme\u0107aja, na 246 milijuna slu\u010dajeva, u odnosu na procijenjenih 193 milijuna slu\u010dajeva da se pandemija nije dogodila.<\/p>\n\n\n\n
Autori studije upozorili su da postoji nedostatak kvalitetnih podataka o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje u mnogim siroma\u0161nijim zemljama.<\/p>\n\n\n\n
PI\u0160E <\/strong>HINA\/PSD<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pandemija COVID -19 dovela je do porasta anksioznosti i velikih depresivnih poreme\u0107aja u cijelom svijetu, osobito me\u0111u \u017eenama i mladima, pokazalo je istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu The Lancet. Slu\u010dajevi depresije i anksioznosti pove\u0107ali su se za vi\u0161e od \u010detvrtine u svijetu 2020. godine zbog pandemije Covid-19. Studija je prva koja je procijenila globalne utjecaje pandemije […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":73765,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-73764","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n