Stogodi\u0161nji stereotip o Balkanu kao prostoru sveprisutnog nasilja, sru\u0161ila je netom objavljena knjiga koja pokazuje da je nasilje na Balkanu malo izra\u017eenije nego u sjevernoj, zapadnoj i sredi\u0161njoj Europi, ali i manje prisutno nego u zemljama isto\u010dne Europe, Americi ili Africi.<\/p>\n\n\n\n
Knjiga se bavi kriminolo\u0161kim istra\u017eivanjem smrtonosnog nasilja u \u0161est balkanskih zemalja, rad je hrvatske kriminologinje Anna-Marie Geto\u0161 Kalac i tiskana je kod jednog od vode\u0107ih znanstvenih izdava\u010da – Springera.<\/p>\n\n\n\n
Balkanska studija o ubojstvima (“Violence in the Balkans – First findings from the Balkan Homicide Study”) pru\u017ea izvorne empirijske podatke iz 2073 sudska spisa u Hrvatskoj, Ma\u0111arskoj, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj i Sloveniji.<\/p>\n\n\n\n
Analiziraju\u0107i podatke o 2416 po\u010dinitelja i 2379 \u017ertava, knjiga pomno prou\u010dava situacijske, kriminogene, \u017ertvoslovne i proceduralne karakteristike smrtonosnog nasilja na Balkanu, ka\u017ee u predgovoru jedan od vode\u0107ih njema\u010dkih kriminologa Hans-J\u00f6rg Albrecht i dodaje da se knjiga posebno usredoto\u010duje na ono \u0161to bi te situacija moglo navesti da postanu smrtonosne.<\/p>\n\n\n\n
Pojavnost smrtonosnog nasilja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Empirijski podaci dali su sliku pojavnosti smrtonosnog nasilja na Balkanu prema kojoj se ono najvi\u0161e doga\u0111a u manjim gradovima, a najmanje u najve\u0107im i ujedno glavnim gradovima tih zemalja.<\/p>\n\n\n\n Dovr\u0161ena ubojstva obi\u010dno se doga\u0111aju me\u0111u uku\u0107anima, odnosno izme\u0111u intimnih partnera i \u010dlanova obitelji, dok u slu\u010dajevima poku\u0161aja ubojstva \u017ertva i po\u010dinitelj naj\u010de\u0161\u0107e nisu u obiteljskim vezama.<\/p>\n\n\n\n Na Balkanu, kao i u cijeloj Europi, smrtonosno nasilje izme\u0111u potpunih stranaca predstavlja iznimku i doga\u0111a se u manje od 15 posto slu\u010dajeva, ka\u017ee se u istra\u017eivanju Anna-Marie Geto\u0161 Kalac.<\/p>\n\n\n\n Po\u010dinitelji smrtonosnog nasilja naj\u010de\u0161\u0107e su mu\u0161karci, uglavnom nad drugim mu\u0161karcima. Od svega nasilja, nasilje nad intimnim partnerima u 15 posto slu\u010dajeva po\u010dine mu\u0161karci, a u 39 posto \u017eene. Iako su rje\u0111e po\u010diniteljice smrtonosnog nasilja, \u017eene ga \u010dine uglavnom nad mu\u0161karcima – to radi \u010dak 72 posto \u017eena prijestupnica.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ina smrtonosnog nasilja po\u010dinjena je na privatnoj mikrolokaciji u ve\u010dernjim satima i poslijepodne, vikendom ili u dan prije i poslije vikenda. Velika ve\u0107ina smrtonosnog nasilja ima samo jednog po\u010dinitelja i samo jednu \u017ertvu.<\/p>\n\n\n\n U pogledu motiva, ne\u0161to vi\u0161e nasilja smi\u0161ljeno je unaprijed negoli je u\u010dinjeno afektivno, otprilike polovica motiva ostaje nejasna, a zatim slijedi nasilje iz osvete i pohlepe, isti\u010de se.<\/p>\n\n\n\n Skrivena vezan nasilja i organiziranog podzemlja<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Unato\u010d lak\u0161oj dostupnosti vatrenog oru\u017eja, zbog nedavnog ratnog naslije\u0111a u regiji, otkrili smo da je samo 13 posto po\u010dinitelja koristilo vatreno oru\u017eje, u usporedbi s \u010dak 62 posto onih koji su koristili hladno oru\u017eje pa \u010dak i 21 posto po\u010dinitelja bez oru\u017eja uop\u0107e”, obja\u0161njava izvanredna profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n Geto\u0161 Kalac isti\u010de da nije mogla utvrditi povezanost nasilja i organiziranog kriminala, odnosno da se i kod vrlo \u0161iroke definicije toga pojma samo 1,6 posto svih po\u010dinitelja moglo barem donekle povezati s kriminalnim podzemljem. Razlog je \u0161to su u takvim slu\u010dajevima po\u010dinitelji \u010desto nepoznati te ne ulaze u sudske spise pa stoga niti u uzorak istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n Ona navodi da su \u010dak u dvije tre\u0107ine posebno okrutnih slu\u010dajeva \u017ertve \u017eene i kao zanimljivost napominje da se u takvim slu\u010dajevima rijetko utvrdi da su po\u010dinitelji psihi\u010dki poreme\u0107eni ili smanjene kaznene odgovornosti. Udio \u017eena \u017ertava u manje okrutnim slu\u010dajevima smrtonosnog nasilja iznosi 28,5 posto, a mu\u0161karaca 71,5 posto.<\/p>\n\n\n\n Vi\u0161e od zapadne, manje od isto\u010dne Europe<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prema Hans-J\u00f6rgu Albrechtu, po\u010dasnom direktoru na Max Planck Institutu za poredbeno i me\u0111unarodno kazneno pravo, knjiga pokazuje rastu\u0107u sposobnost provo\u0111enja izvrsnih kriminolo\u0161kih istra\u017eivanja i unaprje\u0111enja istra\u017eivanja ubojstava u smislu teorije prilago\u0111ene pojedinostima balkanske regije.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, knjiga otkriva sliku smrtonosnog nasilja koja je u velikoj suprotnosti s popularnim predod\u017ebama o Balkanu. U tim predod\u017ebama Balkan je sklon nasilju zbog tradicije razbojni\u0161tva i naslije\u0111a slabe dr\u017eave, \u0161to se pripisuje dugotrajnoj vladavini stranaca.<\/p>\n\n\n\n Stope smrtonosnog nasilja su, istina, ne\u0161to ve\u0107e na Balkanu nego na sjeveru, zapadu i u sredi\u0161tu Europe, ali su manje od stopa ubojstava koje su zabilje\u017eene u isto\u010dnoj Europi, u Americi, Africi ili dijelovima Azije, isti\u010de Albrecht.<\/p>\n\n\n\n Knjiga jasno pokazuje da se smrtonosno nasilje na Balkanu ne doga\u0111a na ulicama i me\u0111u strancima i da je rijetko posljedica sukoba u sivoj ekonomiji ili nasilne odmazde. Kao i u ostatku Europe, nasilje na Balkanu se danas uglavnom doga\u0111a izme\u0111u intimnih partnera, dodaje Albrecht.<\/p>\n\n\n\n Kako uhvatiti stvarno nasilje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n On upu\u0107uje na to da kriminolo\u0161ki istra\u017eiva\u010dki interesi u Europi sve vi\u0161e stavljaju u fokus odre\u0111ene podskupine \u017ertava ili po\u010dinitelja, \u0161to “mo\u017ee odra\u017eavati politi\u010dke agende”. Takav su, primjerice, slu\u010daj rasprave o \u201efemicidu\u201c. One pozivaju na pove\u0107anje kazni za ubojstvo \u017eena, iako globalna studija o ubojstvima Ureda UN-a za droge i kriminal (UNODC) bilje\u017ei da su na globalnoj razini \u010detiri od pet \u017ertava mladi mu\u0161karci, a jedna \u017eena.<\/p>\n\n\n\n Prikupljeni podaci nude bogatu osnovu za daljnju analizu i teoretiziranje koja se mogu pro\u0161iriti na razli\u010dita, a ponekad i politi\u010dki osjetljiva pitanja koja danas obilje\u017eavaju podru\u010dje istra\u017eivanja ubojstava, zaklju\u010duje Hans-J\u00f6rg Albrecht.<\/p>\n\n\n\n Geto\u0161 Kalac iznosi niz dilema koje stoje pred istra\u017eiva\u010dima i to ne samo glede nedostupnosti podataka za istra\u017eivanje, nego i teorijske naravi, jer, isti\u010de, kao i drugdje u Europi i na Balkanu prili\u010dno velik udio ubojstava ostaje dobro skriven me\u0111u prirodnim smrtnim slu\u010dajevima.<\/p>\n\n\n\n Mi ne bilje\u017eimo, a kamoli mjerimo sveukupnu stvarnost nasilja. Mi samo brojimo slu\u010dajeve koji se uklapaju u na\u0161a pojmovna odre\u0111enja smrtonosnog nasilja, ka\u017ee Geto\u0161 Kalac i zaklju\u010duje: Treba nekako uhvatiti i izmjeriti stvarno nasilje koje se doga\u0111a u svakom incidentu i time se usredoto\u010diti na opipljivo nasilje, a ne na njegovo tuma\u010denje koja dolazi s razli\u010ditih strana.<\/p>\n\n\n\n Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Stogodi\u0161nji stereotip o Balkanu kao prostoru sveprisutnog nasilja, sru\u0161ila je netom objavljena knjiga koja pokazuje da je nasilje na Balkanu malo izra\u017eenije nego u sjevernoj, zapadnoj i sredi\u0161njoj Europi, ali i manje prisutno nego u zemljama isto\u010dne Europe, Americi ili Africi. Knjiga se bavi kriminolo\u0161kim istra\u017eivanjem smrtonosnog nasilja u \u0161est balkanskih zemalja, rad je hrvatske […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":73897,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-73896","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n