“Brojne analize doma\u0107ih i me\u0111unarodnih institucija upozoravaju na mogu\u0107nost dolaska ve\u0107eg broja migranata kao rezultat situacije u Afganistanu. Europa se za to mora pripremiti, me\u0111utim valja otvoreno re\u0107i da Europska unija za to nije u potpunosti spremna”, kazao je Bo\u017einovi\u0107 dodaju\u0107i da Hrvatska u\u010destalo ukazuje na tu mogu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n
Ministar je, na sjednici odbora posve\u0107enoj odvra\u0107anju migranata tzv. pushbackovima, pojasnio da bi u slu\u010daju novog migrantskog vala pao ogroman teret na le\u0111a Hrvatske koju bi se za nekoliko mjeseci moglo upitati \u0161to je poduzela da veliki broj migranata ne prolazi kroz njen teritorij, a \u0161to bi dovelo u pitanje hrvatsku sposobnost \u010duvanja vanjskih granica EU.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o stanju na granicama, Bo\u017einovi\u0107 je ustvrdio da migranti, unato\u010d svemu \u0161to se poduzima, mogu pro\u0107i na vi\u0161e od tisu\u0107u kilometara hrvatske granice o \u010demu, isti\u010de, svjedo\u010de i prijave gra\u0111ana o upadima u njihove vikendice i gospodarske objekte. Ti prelasci, dodao je, nisu slu\u010dajni ni li\u0161eni rizika za migrante, lokalno stanovni\u0161tvo i policajce na granicama.<\/p>\n\n\n\n
Bo\u017einovi\u0107 je istaknuo da je rije\u010d o sigurnosnom izazovu protiv organiziranog kriminala koji se ne smije podcijeniti, a o \u010demu govori dosad 4000 uhi\u0107enih krijum\u010dara ljudi. Ukazao je i da Ministarstvo unutarnjih poslova bilje\u017ei pove\u0107ani broj zahtjeva za azilom, ali da je MUP nerijetko suo\u010den s optu\u017ebama da onemogu\u0107ava pristup azilu.<\/p>\n\n\n\n
“\u010cinjenica je da nitko od tih ljudi ne dolazi na slu\u017ebene grani\u010dne prijelaze s pri\u010dom da im je potrebna me\u0111unarodna za\u0161tita jer znaju da ne udovoljavaju kriterijima za tu pomo\u0107 ili ne \u017eele u\u0107i u proceduru za azil jer riskiraju vra\u0107anje iz zemalja EU koje su njihov krajnji cilj”, pojasnio je Bo\u017einovi\u0107 dodaju\u0107i da 80 posto onih koji su predali zahtjev za azilom u Hrvatskoj ne \u010dekaju ishod tog postupka ve\u0107 ”jednostavno nestanu”.<\/p>\n\n\n\n
Bo\u017einovi\u0107: Inzistiram na po\u0161tivanje humanitarnih normi<\/p>\n\n\n\n
Pritom migranti, nadodao je ministar, odlaze u druge zemlje, a i to ne mogu napraviti na legalan na\u010din bez pomo\u0107i organiziranih krijum\u010darskih skupina za koje je ocijenio da zara\u0111uju na nevoljama drugih ljudi. “S druge strane ne postoji na\u010din zadr\u017eati nekoga tko tu ne \u017eeli ostati pa na taj na\u010din nastaju sekundarne migracije koje brinu \u010dlanice EU koje nisu na vanjskim granicama, ali jesu ciljana destinacija migranata”, istaknuo je.<\/p>\n\n\n\n
Bo\u017einovi\u0107 je odbacio tezu iz javnog prostora da Hrvatska ispunjava zahtjeve i obavlja prljave poslove za EU i nadodao da migranti koji \u017eele do\u0107i do Austrije ili Njema\u010dke u svakom slu\u010daju moraju pro\u0107i kroz Hrvatsku bila ona \u010dlanica EU ili ne.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o konkretnom slu\u010daju snimke na kojoj trojica policajaca sudjeluju u nasilju nad migrantima na granici s BiH, ministar je rekao da postoji spremnost i obveza sustava da se istra\u017ee svi sli\u010dni slu\u010dajevi u \u0161to, smatra, treba uklju\u010diti Dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo RH, Ured pravobraniteljice i mehanizme neovisnog nadzora.<\/p>\n\n\n\n
“Kao ministar inzistiram, a glavni ravnatelj policije provodi, na po\u0161tivanju me\u0111unarodnih humanitarnih normi, propisa i konvencija, ali i za\u0161titi granice. Hrvatska je pro\u0161la dva najkompliciranija testa spremnosti i zakonitosti rada na\u0161e grani\u010dne i policije op\u0107enito. Pro\u0161li smo najrigorozniji proces evaluacije za ulazak u Schengen, ali smo istovremeno pro\u0161li evaluacijski proces kakav nije pro\u0161la ni jedna druga dr\u017eava, a rije\u010d je o programu izuze\u0107a od viza sa SAD-om koji \u0107e biti standardi za svaku budu\u0107u \u010dlanicu Schengena ili pristupnicu programa izuze\u0107a od ameri\u010dkih viza”, zaklju\u010dio je Bo\u017einovi\u0107 pozvav\u0161i \u010dlanove odbora da najavljeno ili nenajavljeno do\u0111u na teren kako bi dobili uvid u rad policije.<\/p>\n\n\n\n
Glavni ravnatelj policije Nikola Milina naglasio je pred saborskim odborom kako su sve pritu\u017ebe i kaznene prijave predmeti ozbiljnih provjera i postupaka, ali smatra kako je “nezakonito odvra\u0107anje migranata” nespretna formulacija koja implicira da policija na granicama radi nezakonito.<\/p>\n\n\n\n
Milina je ocijenio da je suzbijanje ilegalnih migracija strate\u0161ki prioritet u kojem policija podi\u017ee zakonske i tehni\u010dke kapacitete, kao i da hrvatska policija u suzbijanju nezakonitih migracija ima u\u010dinkovitost kakvu nemaju sve dr\u017eave u okru\u017eenju zajedno.<\/p>\n\n\n\n
Glavni ravnatelj je ukazao na podatak da je policija samo ove godine spasila 67 migranata iz ozbiljnih situacija i naglasio da policija to \u010dini svakodnevno. Uz to, podsjetio je da policija poja\u010dava kontrolne mehanizme nadzora u sklopu kojega se svakih deset dana na\u010delnicima policijskih uprava daje uputa kako nije dopu\u0161tena nezakonita uporaba sile te da se krajnje obzirno postupa prema migrantima, posebice ranjivim skupinama.<\/p>\n\n\n\n
Milina je podsjetio da je policija u drugom slu\u010daju ranije prijavila dvojicu policajaca \u2013 jednog zbog nano\u0161enja ozljede migrantu, a drugog zbog neprijavljivanja tog policajca. Skrenuo je pozornost i na slu\u010dajeve migranata koji su prijavili da su ih na podru\u010dju BiH napali drugi migranti.<\/p>\n\n\n\n
Milina: Ne postoji zapovijed o nasilja nad migrantima<\/p>\n\n\n\n
”Zapovijed o nasilju nad migrantima ne mo\u017ee postojati jer svaki policajac ima obavezu i odgovornost prijaviti kazneno djelo koje se goni po slu\u017ebenoj du\u017enosti”, zaklju\u010dio je Milina.<\/p>\n\n\n\n
Pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter je, zahtijevaju\u0107i neovisnu istragu, istaknula kako je pozitivno \u0161to je oformljena radna skupina koja je otkrila po\u010dinitelje nasilja nad migrantima, a pozitivnim je ocijenila i osudu nasilja prema migrantima premijera Andreja Plenkovi\u0107a koji je cijelu situaciju ocijenio sramotnom jer se na snimci ne vidi da su migranti ikome prijetili.<\/p>\n\n\n\n
Zastupnica RH pred Europskim sudom za ljudska prava \u0160tefica Sta\u017enik tako\u0111er je pozvala na provo\u0111enje neovisno u\u010dinkovitu istrage u slu\u010daju premla\u0107ivanja migranata, ali da se istovremeno u javnim istupima po\u0161tuje presumpcija nevinosti, bez obzira na objavljene snimke.<\/p>\n\n\n\n
Potpredsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Zlatko Hasanbegovi\u0107 je ustvrdio kako mu nije jasno za\u0161to je sazvana sjednica odbora jer smatra da se na temelju snimki na YouTubeu i u televizijskim emisijama ne mogu donositi dalekose\u017eni zaklju\u010dci.<\/p>\n\n\n\n
Nakon \u0161to je Hasanbegovi\u0107 zapo\u010deo govoriti o ‘protuzakonitim migrantima’ i o tome da su Hrvatska i BiH jedinstven prostor, predsjednik odbora Milorad Pupovac (SDSS) mu je oduzeo rije\u010d. Hasanbegovi\u0107 je nastavio govoriti poru\u010div\u0161i Pupovcu da nema pravo biti cenzor te da su Hrvatska i BiH jedan geopoliti\u010dki prostor zbog \u010dega nitko i ne razmi\u0161lja o stavljanju \u017eice izme\u0111u dvije dr\u017eave pa je Pupovac oduzeo Hasanbegovi\u0107u pravo da govori do kraja sjednice zbog \u010dega je saborski zastupnik Bloka demonstrativno napustio sjednicu.<\/p>\n\n\n\n
\u010clan Odbora i saborski zastupnik Mosta Marin Mileti\u0107 je kazao da je Most u posjedu snimke migranata koji prelaze granicu na podru\u010dju Karlovca iz koje je vidljivo kako im ispadaju ma\u010dete iz ruku. Dodao je da ne treba prejudicirati ne\u010diju krivnju dok se ne zavr\u0161i istraga.<\/p>\n\n\n\n
SDP-ova zastupnica i \u010dlanica odbora Barbara Antoli\u0107 Vupora postavila je pitanje jesu li osigurana dovoljna sredstva za socijalne radnike i policajce koji su u kontaktu s migrantima na koje joj je odgovorila dr\u017eavna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa.<\/p>\n\n\n\n
Bo\u017einovi\u0107: BiH je u interesu da migranti u\u0111u u Hrvatsku <\/p>\n\n\n\n
Dr\u017eavna tajnica je kazala da sustav socijalne skrbi u vezi migranata postupa u slu\u010dajevima kada se na podru\u010dju RH zatekne osoba s odobrenom me\u0111unarodnom za\u0161titom ili dijete bez pratnje. Sukladno zakonu o privremenoj me\u0111unarodnoj za\u0161titi osobe kojima je odobrena me\u0111unarodna za\u0161tita imaju sva prava u sustavu socijalne skrbi i smje\u0161taj, dok ilegalni migranti i tra\u017eitelji azila u sustavu socijalne skrbi mogu ostvariti jednokratnu pomo\u0107 i privremeni smje\u0161taj pod uvjetima propisanima Zakonom o socijalnoj skrbi, dodala je Pletikosa.<\/p>\n\n\n\n
\u010clanicu odbora i SDSS-ovu zastupnicu Draganu Jeckov zanimalo je postoji li suradnja sa sigurnosnim slu\u017ebama u okru\u017eenju na \u0161to joj je Milina odgovorio da se s njima ostvaruje stalna suradnja, ali i zajedni\u010dke ophodnje koje su obustavljene zbog pandemije.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje Jeckov nadovezao se ministar Bo\u017einovi\u0107 koji je potvrdio suradnju naglasiv\u0161i da interesi dr\u017eava nisu isti. ”BiH je u interesu da migranti \u010dim prije pro\u0111u granicu i u\u0111u u Hrvatsku, a na\u0161 je interes da spre\u010davamo ilegalne prelaske granica”, pojasnio je ministar.<\/p>\n\n\n\n
Saborskog zastupnika Mo\u017eemo Vilija Matulu zanimala je kompetentnost nezavisnog mehanizma nadzora nad radom policijskih slu\u017ebenika u podru\u010dju nezakonitih migracija i me\u0111unarodne za\u0161tite koju \u010dine neovisne organizacije \u2013 Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Akademija pravnih znanosti Hrvatske, Centar za kulturu dijaloga i Hrvatski Crveni kri\u017e, a za koje je ustvrdio da im monitoring nije u djelatnosti.<\/p>\n\n\n\n
Bo\u017einovi\u0107 je na Matulino pitanje odgovorio da je rije\u010d o neovisnim organizacijama koje imaju najbolje reference i kompatibilnost za obavljanje poslova neovisnog nadzora.<\/p>\n\n\n\n
Vanjska \u010dlanica Odbora Sara Lali\u0107 iz Centra za mirovne studije (CMS) je ocijenila kako su odabrane \u010dlanice nezavisnog mehanizma odbora odabrane bez javnog poziva dok je Antonia Pinduli\u0107 (CMS) ukazala na nesankcioniranje brojnih prijavljenih slu\u010dajeva nasilja nad migrantima.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
“Brojne analize doma\u0107ih i me\u0111unarodnih institucija upozoravaju na mogu\u0107nost dolaska ve\u0107eg broja migranata kao rezultat situacije u Afganistanu. Europa se za to mora pripremiti, me\u0111utim valja otvoreno re\u0107i da Europska unija za to nije u potpunosti spremna”, kazao je Bo\u017einovi\u0107 dodaju\u0107i da Hrvatska u\u010destalo ukazuje na tu mogu\u0107nost. Ministar je, na sjednici odbora posve\u0107enoj odvra\u0107anju […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":29911,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-75320","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n